{"id":13791,"date":"2016-06-07T07:00:10","date_gmt":"2016-06-07T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13791"},"modified":"2021-02-25T11:00:49","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:49","slug":"slovenska-epidemija-delozacija-i-perverzna-drzavna-racunica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13791","title":{"rendered":"Epidemija delo\u017eacija i perverzna dr\u017eavna ra\u010dunica"},"content":{"rendered":"

Budu\u0107nost slovenske stambene politike odre\u0111ena je netom nakon progla\u0161enja nezavisnosti privatizacijom stambenog fonda. Prepu\u0161tenost pitanja stanovanja tr\u017ei\u0161noj inicijativi rezultirala je poznatom bilancom: 170.000 praznih stanova s jedne i tisu\u0107e obitelji kojima prijeti delo\u017eacija s druge strane. Kriza je otvorila dr\u017eavi priliku za kreiranje odr\u017eive stambene politike, no izostala je primjerena reakcija.<\/strong><\/p>\n

U Luciji, mjestu na slovenskoj obali, nedavno se odvijala prava drama, sli\u010dna onima na koje smo navikli u ameri\u010dkim filmovima. Policija je ispraznila \u010ditavi stambeni blok dok su stanari i novinari nervozno \u010dekali na parkirali\u0161tu ispred zgrade. Za to vrijeme policijski pregovara\u010d razgovarao je sa stanarkom, jednom od tri osobe koje su ostale u zgradi i zapravo prouzro\u010dile izvanrednu situaciju. Gospo\u0111a koju su trebali delo\u017eirati toga dana zaklju\u010dala se u stan i sjela na plinsku bocu prijete\u0107i detonacijom. Prema prvim informacijama, povod za delo\u017eaciju navodno je bio relativno mali iznos, dvije ili tri tisu\u0107e eura koje je dugovala poduze\u0107u Petrol. Radi se o zanemarivom iznosu u odnosu na punu vrijednost nekretnine koja se mjeri u desecima tisu\u0107a eura.<\/p>\n

Unato\u010d po\u010detnoj ogor\u010denosti javnosti, naknadno se pokazalo da ovaj slu\u010daj nije ba\u0161 jednozna\u010dan i da spomenuta gospo\u0111a nije sasvim nedu\u017ena kako je uvjeravala medije i javnost. Ovdje se nije radilo o nemogu\u0107nosti pla\u0107anja ra\u010duna i egzistencijalnoj stisci, ve\u0107 o nagomilanim poduzetni\u010dkim dugovima koji su bili znatno vi\u0161i od iznosa s po\u010detka cijele pri\u010de. Ovaj slu\u010daj ve\u0107 se godinama povla\u010dio po sudovima, a kreditori su dugovanja poku\u0161avali naplatiti na sve mogu\u0107e na\u010dine. Tako je i sam stan prodan prije dvije godine, ali kako se gospo\u0111a nije htjela iseliti posegnulo se za krajnjom mjerom: delo\u017eacijom.<\/p>\n

Sumnjiva pozadina ovog naizgled dramati\u010dnog primjera ne smije zasjeniti uistinu dramati\u010dne slu\u010dajeve obitelji i pojedinaca kojima delo\u017eacije svakodnevno prijete i koji moraju birati izme\u0111u pla\u0107anja ra\u010duna i kupovine hrane. Naravno da izbor pada na prehranu obitelji, a to dovodi do postupnog gomilanja dugova za struju, grijanje, najamninu itd. Tek jedan od devet slu\u010dajava delo\u017eacije odgovara primjeru gospo\u0111e iz Lucije. Velika ve\u0107ina slu\u010dajeva stvarni su socijalni problemi ljudi koji si jednostavno ne mogu priu\u0161titi da pla\u0107aju krov nad glavom. Zbog toga posljednjih mjeseci delo\u017eacija prijeti sve ve\u0107em broju ljudi.<\/p>\n

Uvertira u ukinu\u0107e stambene politike<\/strong><\/p>\n

Sasvim osaka\u0107ena slovenska stambena politika nedavno je poku\u0161ala zadati i posljednji udarac najsiroma\u0161nijim ku\u0107anstvima. Socijalno najugro\u017eeniji stanari donedavno su imali pravo na subvenciju barem dijela najamnine. Zbog de facto<\/em> ukinu\u0107a stambene politike stra\u0161no nedostaje socijalnih stanova, a te subvencije su potrebitim obiteljima barem donekle olak\u0161avale njihov socijalni polo\u017eaj. Gotovo 6.000 ku\u0107anstva\u00a0na\u0161lo se pod prijetnjom delo\u017eacije zbog ukidanja subvencija. No cijela je pri\u010da zavr\u0161ila na Ustavnom sudu koji je ukidanje subvencija proglasio neustavnim i naredio zakonodavcu izradu novog zakona.<\/p>\n

Ve\u0107 \u010dinjenica da si, prema posljednim statisti\u010dkim podacima, vi\u0161e od polovice slovenskih ku\u0107anstava ne mo\u017ee priu\u0161titi nepredvi\u0111eni tro\u0161ak u visini od 600 eura, jasno govori da bi ukidanje subvencija brojne gurnulo preko ruba. Pravo na subvenciju ukinuto je u okviru pro\u0161logodi\u0161njeg paketa mjera \u0161tednje, a s tom mjerom bi dr\u017eava navodno “u\u0161tedila” oko 3 milijuna eura. Perverzija ukidanja potpora ove vrste sasvim se razotkriva usporedimo li tu “u\u0161tedu” s astronomskim subvencijama i paketima za spa\u0161avanje koje je primio kapital u Sloveniji. Dokapitalizacija bankovnog sektora na vrhuncu krize zahtijevala je 4 milijarde eura. S tim novcem, na primjer, mogle bi se pla\u0107ati potpore za socijalno ugro\u017eene naredne 133 godine.<\/p>\n

Me\u0111utim, problematika delo\u017eacija samo je vrh sante leda, posljednja epizoda u lancu poraznih procesa na polju stambene politike. Delo\u017eacije su simptom dugoro\u010dnih strukturnih problema ili zapravo simptom dugoro\u010dno nepostoje\u0107e strukture. \u010cinjenica je da od raspada Jugoslavije naovamo Slovenija nije imala spomena vrijednu stambenu politiku. Kako bi ju i imala kad se za njeno uni\u0161tenje pobrinula u najkra\u0107em mogu\u0107em roku? Niti tri mjeseca po progla\u0161enju samostalnosti dr\u017eave, dakle 11. oktobra 1991., na snagu je stupio Stambeni zakon koji je omogu\u0107avao najmoprimcima dru\u0161tvenih stanova bagatelni otkup. Do 2010. godine u skladu s tim zakonom sklopljeno je vi\u0161e od 160.000 kupoprodajnih ugovora. Dr\u017eavne i op\u0107inske stambene zaklade tako su izgubile lavovski dio nekretnina s kojima su mogle upravljati i kreirati dugoro\u010dnu i odr\u017eivu stambenu politiku. Dakle, taj zakon je kratkoro\u010dno rije\u0161io stambeno pitanje za one koji su putem takve “kolektivne privatizacije” profitirali na javnom dobru, dok je istovremeno uni\u0161tio uvjete za dugoro\u010dno rje\u0161avanje tih pitanja. Tek ilustracije radi: po navedenom zakonu bilo je mogu\u0107e otkupiti stan od 100 metara kvadratnih u centru Ljubljane za 1.500 eura. Danas za tu svotu na toj lokaciji nije mogu\u0107e dobiti niti jedan kvadratni metar.<\/p>\n

Sanacija banaka i prazni stanovi<\/strong><\/p>\n

Zbog izostanka javnog i dr\u017eavnog upravljanja s nekretninama, one su prepu\u0161tene na milost i nemilost tr\u017ei\u0161noj dinamici i privatnim interesima. U godinama koje su neposredno prethodile krizi svjedo\u010dili smo u Sloveniji, kao i u drugim perifernim dr\u017eavama Europske unije, ubrzanom ekonomskom rastu (u 2007. iznosio je \u010dak 7%). Ipak, to je bio balon koji se uglavnom napuhao financijskim spekulacijama i gra\u0111evinskim boomom<\/em>. Gra\u0111evinska poduze\u0107a gradila su stambena naselja u sprezi s bankama. Naravno, to nisu bili socijalni stanovi, ve\u0107 stanovi namijenjeni maksimizaciji profita. Ta novogradnja ni\u010dim nije pridonosila rje\u0161avanju stambenog pitanja za one kojima su krediti bili nedosti\u017eni.<\/p>\n

Kada je 2009. Sloveniju pogodila kriza, ve\u0107ina gra\u0111evinskih divova je propala (SCT, Primorje, Vegrad). Banke u kojima su se zadu\u017eivali ostale su s nenaplativim, tzv. lo\u0161im kreditima na bilancima i tada su spa\u0161ene sa spomenutom dokapitalizacijom te\u0161kom 4 milijarde eura. Lo\u0161i krediti preneseni su na tzv, lo\u0161u banku \u010dime su bilance banaka o\u010di\u0161\u0107ene. Putem ovakve dokapitalizacije stanovi su de facto<\/em> nacionalizirani i pre\u0161li u dr\u017eavno vlasni\u0161tvo, a umjesto da ih se iskoristi kao pogonsko sredstvo za kreiranje nove stambene politike, dr\u017eava ih poku\u0161ava vratiti u privatne ruke i ponovno podrediti tr\u017ei\u0161noj dinamici. Prema procjenama Dr\u017eavnog statisti\u010dkog zavoda u Sloveniji je prazno vi\u0161e od 170.000 stanova, a od toga ih je barem 100.000 primjereno za stanovanje.<\/p>\n

Ako nakon svega izre\u010denog podvu\u010demo crtu situacija izgleda ovako: na tisu\u0107e mladih ne mo\u017ee si priu\u0161titi kupovinu stana niti uzeti kredit za obro\u010dnu otplatu jer banke, unato\u010d velikom broju neprodanih nekretnina, ne \u017eele spustiti cijenu. U praksi to zna\u010di da ti stanovi propadaju jer su prazni. A taj gubitak, iz perspektive logike kapitala, prihvatljiviji je od prodaje “ispod cijene”, iako ekonomska dinamika i kupovna mo\u0107 ve\u0107 dugo ne omogu\u0107avaju prodaju po “tr\u017ei\u0161noj cijeni”.<\/p>\n

Stanovanje kao dru\u0161tveno pravo<\/strong><\/p>\n

S druge strane, delo\u017eacije prijete onima koji stanove imaju. Na dr\u017eavnoj razini nema preciznih podataka o delo\u017eacijama, ali nisu rijetki slu\u010dajevi u kojima pojedince ili obitelji delo\u017eiraju iz nekretnine vrijedne vi\u0161e desetina tisu\u0107a eura zbog duga od nekoliko tisu\u0107a. U svakom slu\u010daju, \u010dinjenica je da se na ovaj na\u010din neki jako bogate. Onaj tko na dra\u017ebi otkupi takvu nekretninu za nju \u0107e platiti diskontnu cijenu, a zatim \u0107e ju prodati za puno ve\u0107i iznos. Takva praksa \u010dini delo\u017eacije jo\u0161 jednim oblikom privatizacije koji pridonosi ubrzanom rastu socijalnih razlika.<\/p>\n

Upravo je na stambenom pitanju jasno koliko je pogubno prepu\u0161tanje klju\u010dnih aspekata dru\u0161tvene reprodukcije tr\u017ei\u0161nim inicijativama. Stan zadovoljava jednu od temeljnih \u010dovjekovih i dru\u0161tvenih potreba, a nikada ne\u0107e biti svima dostupan ako su stanovi tr\u017ei\u0161na roba i grade se s ciljem ubiranja profita. Jednako kao struja, voda, grijanje, \u0161kolstvo, zdravstvo i druge javne usluge, tako bi i stanovanje trebala u najve\u0107oj mjeri planirati i razvijati dr\u017eava. Iz stanja de facto <\/em>nacionalizacije nekretnina koje su u rukama lo\u0161e banke, trebalo bi napraviti de jure<\/em> stanje i te nekretnine zadr\u017eati u rukama dr\u017eave.<\/p>\n

Lo\u0161a banka jo\u0161 uvijek ima u svom vlasni\u0161tvu vi\u0161e od 1.000 nekretnina, a sasvim sigurno ih je vi\u0161e od stotinu primjereno za stanovanje. A kako je ve\u0107 re\u010deno, banka te stanove prodaje po (visokim) tr\u017ei\u0161nim cijenama. U posljednje dvije godine tako je prodala tri (3) stana. Tro\u0161kovi koje banka u me\u0111uvremenu ima za odr\u017eavanje tih nekretnina iznose 1,2 milijuna eura godi\u0161nje. Ta svota je dovoljna za dvanaest jednosobnih stanova u Ljubljani, a istovremeno taj iznos predstavlja gotovo polovicu subvencije za najamnine za socijalno ugro\u017eene obitelji. Tako dr\u017eava istovremeno \u0161tedi putem ukinu\u0107a subvencija i delo\u017eacija siroma\u0161nih obitelji, dok pla\u0107a propadanje praznih stanova i onemogu\u0107ava useljenje u njih.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Luciji, mjestu na slovenskoj obali, nedavno se odvijala prava drama, sli\u010dna onima na koje smo navikli u ameri\u010dkim filmovima. Policija je ispraznila \u010ditavi stambeni blok…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":13798,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-13791","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13791","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13791"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13791\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13812,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13791\/revisions\/13812"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13798"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13791"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13791"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13791"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13791"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13791"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13791"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13791"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}