{"id":13749,"date":"2016-06-03T12:00:59","date_gmt":"2016-06-03T11:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13749"},"modified":"2021-02-25T11:00:50","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:50","slug":"florin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13749","title":{"rendered":"Antikorupcijski obrati"},"content":{"rendered":"

Od ukupno 64 smrtno stradale osobe u pro\u0161logodi\u0161njem po\u017earu u bukure\u0161tanskom no\u0107nom klubu Colectiv, \u010dak 38 preminulo je zbog infekcija zadobivenih u bolnicama kamo su poslani na lije\u010denje neposredno nakon po\u017eara. Zaprepa\u0161\u0107uju\u0107u istinu o razrije\u0111enim defincijensima koje su bolnice koristile otkrile su jedne sportske (sic!) novine, a obrat koji se potom dogodio razotkrio je umije\u0161anost dr\u017eavnih aparata u pogodovanje privatnim poduzetnicima te u kona\u010dnici rezultirao jo\u0161 jednom smr\u0107u.<\/strong><\/p>\n

\u010citatelji Biltena su ve\u0107 dobro upoznati s glavnom temom kojom se rumunjsko dru\u0161tvo bavi \u2013 korupcijom \u2013 uporno definiranom kao pojavu inherentnu komunizmu. Posljednjih dvadeset i \u0161est godina korupcija se prikazuje kao dominantno dru\u0161tveno zlo i posljednji kamen spoticanja na putu razvoja i blagostanja. Unato\u010d tomu \u0161to ima veoma \u0161iroku eksplanatornu funkciju, u praksi se definicija korupcije isklju\u010divo svodila na korumpirane politi\u010dare. Kazneni progon politi\u010dara i iskorijenjivanje njihova kriminalnog utjecaja u dru\u0161tvenom \u017eivotu nakon 2004. godine postaje glavni politi\u010dki proces koji je u narednom desetlje\u0107u ubrzan.<\/p>\n

S izborom novog predsjednika 2014. godine, \u010dinilo se kako se taj proces bli\u017ei svome kraju; svakodnevno su podizane optu\u017enice protiv politi\u010dara, uni\u0161tene su stare mre\u017ee mo\u0107i, a postkomunisti\u010dke politi\u010dke stranke i njihovi vo\u0111e izgubile su kredibilitet. Od tranzicijskog sna koji je neko\u0107 predstavljao utopiju, antikorupcijska kampanja sada je postala norma. Kriti\u010dari su isticali njezine potencijalno malverzacijske i nedemokratske karakteristike te nedostatak politi\u010dkog nadzora. Pravosu\u0111e i tajne slu\u017ebe, glavni akteri antikorupcijske kampanje, etiketirali su svaki poku\u0161aj prokazivanja kampanje kao neumjesan politi\u010dki utjecaj. Svojevremeno pod kontrolom, dr\u017eavni aparat postaje autonoman u odnosu na politiku, netransparentan i odvi\u0161e mo\u0107an. Borba protiv korupcije uspostavila je de facto izvanredno stanje u dru\u0161tvo. Ono je postalo i ozakonjeno kada je Vrhovno vije\u0107e za nacionalnu sigurnost proglasilo korupciju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti. Na taj su na\u010din tajnim slu\u017ebama pro\u0161irene ovlasti u borbi protiv korupcije \u0161to im je omogu\u0107ilo i ve\u0107u prisutnost u javnim odnosima i lobiranjima, izvan nadzora javnosti.<\/p>\n

Ta je mobilizacija pripremila teren za veoma surov dru\u0161tveni antagonizam u kojemu su korumpiranim politi\u010darima suprotstavljene pristalice antikorupcijske kampanje. Svaka, pa \u010dak i najbla\u017ea kritika koja je i\u0161la onkraj antagonizma osporavana je pod sumnjom da radi u korist korumpiranih politi\u010dara. Ukratko, ve\u0107ina je ljudi bila spremna \u017ertvovati demokraciju i vladavinu prava ukoliko je to zna\u010dilo izgon korumpiranih politi\u010dara. Ta se ideja materijalizirala nakon tragedije u no\u0107nom klubu Colectiv<\/a>. Odgovornost za jezive smrti \u0161ezdeset i \u010detvero ljudi u klubu koji je zahvatio po\u017ear bila je, bez imalo sumnje, hitro preba\u010dena na korupciju. Fraza “Korupcija ubija” poslu\u017eila je ne samo kao veoma apstraktno poja\u0161njenje za tragediju, nego i politi\u010dki slogan pod kojim su na ulice iza\u0161le desetine tisu\u0107a ljudi tra\u017ee\u0107i ostavku vlade. U tomu su i uspjele. Novi tehnokratski premijer koga je izabrao predsjednik umjesto naroda, obasut je hvalospjevima jer u sastav nove vlade nije uklju\u010dio politi\u010dare karijeriste ve\u0107 svoje tehnokratske istomi\u0161ljenike.<\/p>\n

No, paradoksalno, tragedija u klubu Colectiv nesumnjivo \u0107e ostati upam\u0107ena i kao pojava s najintrigantnijim (i ne\u017eeljenim) posljedicama u rumunjskoj povijesti. Osim \u0161to je ustoli\u010dila korupciju kao ultimativno obrazlo\u017eenje za sve, pripremila je teren i za njezinu razgradnju i subverziju iznutra. Tako pri\u010da o korupciji postaje sve zamr\u0161enija, a neprikosnoveni narativ s binarnim oprekama korupcija\/antikorupcija, dobri\/lo\u0161i momci poprima neo\u010dekivani obrat.<\/p>\n

Pogodovanjima do bolnica kao biolo\u0161kih bombi<\/strong><\/p>\n

Za\u010deci raspleta ove pri\u010de pojavljuju se nedugo nakon tragedije kada su svakojaki problemi zdravstvenoga sustava iza\u0161li na vidjelo. Manjak bolni\u010dkog osoblja, nedovoljni kapaciteti za smje\u0161taj i lije\u010denje pacijenata s te\u0161kim opeklinama, proturje\u010dnosti u izvje\u0161\u0107ima koja su vezana uz intervencije hitnih slu\u017ebi u no\u0107i tragedije te mno\u0161tvo ostalih pojedinosti ukazuju na to da postoji ne\u0161to vi\u0161e od korupcije. Tragedija je pobudila sumnje u disfunkcionalan, financijski potkapacitiran i krajnje nepouzdan zdravstveni sustav. Sumnji\u010davost je uzela maha kada se utvrdilo da je samo dvadeset i \u0161estero ljudi umrlo u klubu tijekom po\u017eara, dok su ostali umrli u bolnicama. A kada su neki od pacijenata preba\u010deni u inozemstvo radi lije\u010denja, pojavila su se izvje\u0161\u0107a o njihovoj izlo\u017eenosti ozbiljnim infekcijama. Ona upu\u0107uju na nedostatak odgovaraju\u0107e medicinske skrbi u bolnicama (pacijenti s opeklinama se moraju lije\u010diti u sterilnim prostorijama) i na ra\u0161irenost infekcija unutar bolnica. Jednostavno re\u010deno, ljudi su spa\u0161eni od po\u017eara u klubu samo zato da bi le\u017eali u leglu klica i bakterija jednom kada dospiju u bolnicu. Stoga eskalacija smrtnih slu\u010dajeva i ne treba \u010duditi.<\/p>\n

Istra\u017eiva\u010dki novinar C\u0103t\u0103lin Tolontan i njegove kolege iz Gazeta Sporturilor (Sportske novine), javnosti poznati po razotkrivanju mega-korupcijskog skandala u koji je bio upleten prija\u0161nji ministar komu se trenutno sudi za korupciju, slijedili su trag svojih izvora strate\u0161ki pozicioniranih u zdravstvenom sustavu. Ti upu\u0107eni ljudi su bili spremni progovoriti i podastrijeti iznimno va\u017ene uvide u sr\u017e problema. Da sustav pati od niza problema znali su svi gra\u0111ani, no njihov je razmjer bio naprosto zaprepa\u0161\u0107uju\u0107i. Temeljita novinarska istraga zaklju\u010dila je da su dezinficijensi koje su koristile bolnice diljem Rumunjske znatno razrije\u0111eni, katkad deset puta ispod nominalne vrijednosti. Umjesto da ubijaju klice i bakterije ta su dezinfekcijska sredstva zapravo poticala njihovo \u0161irenje. Slijedom toga, bolnice diljem zemlje su zapravo bile biolo\u0161ke bombe. Jedan od glavnih opskrbljiva\u010da tih dezinficijensa je bila kompanija Hexi Farm, koja je dostavljala dezinficijense u tristo i pedeset bolnica diljem zemlje. Prema izra\u010dunima novinara, ta je kompanija svaka tri dana potpisivala ugovor s dr\u017eavnim bolnicama. Ti su podaci otkriveni kada je biv\u0161i radnik Hexi Farma novinarima pokazao dva interna dokumenta koja je uzeo prije odlaska iz kompanije. Radilo se o receptima koji su jasno pokazivali da su Hexi Farmovi proizvodi razrije\u0111eni. Ovo otkri\u0107e predstavljalo je vjerodostojno obrazlo\u017eenje za veliki broj smrtnih slu\u010dajeva koji su uslijedili nakon \u0161to su se pacijenti dovezeni iz kluba Colectiv zarazili u bolnici, i time je otvorena Pandorina kutija.<\/p>\n

Isto su potvrdila jo\u0161 dva izvora. \u0160tovi\u0161e, dr\u017eavni dokumenti iz 2013. i 2014. godine su ustanovili da postoje problemi s Hexi Farmovim proizvodima, ali ispostavilo se da rumunjske vlasti nisu nalo\u017eile nikakvu istragu koja se odnosila na dezinficijense ili antiviruse kori\u0161tene u bolnicama. Nijedna istraga. Ni za jedan proizvod. \u010cak ni za koje su dokumenti ustanovili problemati\u010dnima. Ne postoji legislativa s kojom bi se pokrenula istraga kao ni dr\u017eavni laboratoriji koji bi proveli ispitivanja na proizvodima. Da bi dobili pe\u010dat ili dopu\u0161tenje od dr\u017eave, kompanije koje proizvode dezinficijense moraju samostalno provesti kemijsku analizu svojih proizvoda. To je u\u010dinio i Hexi Farm. Kakvog li iznena\u0111enja: vlasnik laboratorija koji je proveo analizu uskla\u0111enosti njihovih proizvoda sa zakonskim propisima je Dan Condrea, vlasnik Hexi Farma. Suvi\u0161no je re\u0107i da su proizvodi uvijek zadovoljavali tra\u017eene standarde.<\/p>\n

Javno-privatni poduzetni\u010dki duh<\/strong><\/p>\n

S druge strane, bolnice nemaju sredstava kako bi ovjerile proizvode koje koriste \u010dak ni u pogledu njihova sadr\u017eaja. One mogu samo mjeriti u\u010dinke, na primjer, koli\u010dine bakterija prije i poslije kori\u0161tenja nekog dezinficijensa. Neke bolnice su prona\u0161le nepravilnosti, ali njihova izvje\u0161\u0107a su se izgubila na putu izme\u0111u lokalnih uprava za sanitarnu inspekciju i sredi\u0161nje uprave u Bukure\u0161tu. Osim toga, ve\u0107ina bolnica je eksternalizirala usluge vo\u0111enja svojih arhiva gdje su pohranjene i evidencije o neu\u010dinkovitim dezinficijensima. Dan Condrea je indirektno vodio firmu koja je pru\u017eala te usluge nekolicini bolnica diljem zemlje.<\/p>\n

Kao takav, Hexi Farm je neizbje\u017eno bio uspje\u0161na kompanija. U intervjuu sa spomenutim novinarima, Dan Condrea istaknuo je kako je kompanija u 2015. godini imala prihod od pet milijuna eura. \u0160tovi\u0161e, neposredno nakon tragedije u Colectivu, kompanija je sklopila ugovore za isporuku ve\u0107e koli\u010dine dezinficijensa bolnicama, od kojih je jedan bio u vrijednosti od \u0161esto tisu\u0107a eura. Od kompanije koja je doprinijela krizi \u0161irenja infekcija u bolnicama zbog svojih razrije\u0111enih dezinficijensa sada je zatra\u017eena jo\u0161 ve\u0107a isporuka.<\/p>\n

No dezinficijensi nisu bili samo razrije\u0111eni, nego i skupi. Hexi Farm je kupovao aktivne supstancije koje se koriste u dezinficijensima od offshore<\/em> kompanije sa sjedi\u0161tem na Cipru \u010diji je vlasnik \u2013 ve\u0107 poga\u0111ate tko \u2013 Dan Condrea. Ta je kompanija prodavala proizvode po sedmerostruko skupljoj cijeni od one na regularnom tr\u017ei\u0161tu \u0161to je u nekoliko navrata podiglo cijene i Hexi Farmovih proizvoda dok im je kvaliteta deseterostruko opala. Bolnice su na kraju otkupljivale proizvode po tim napumpanim cijenama.<\/p>\n

Jedan je ravnatelj bolnice rekao novinarima da se pet godina poku\u0161avao osloboditi Hexi Farma i dobiti novog proizvo\u0111a\u010da nakon \u0161to je doznao koliko su im proizvodi skupi. No poku\u0161aji su bili uzaludni. \u010cini se da su akvizicijska pravila favorizirala Hexi Farmove proizvode. To je potaknulo novinare da istra\u017ee put novca prate\u0107i jednu offshore<\/em> kompaniju. Iako je u trenutnoj fazi istrage ovo nemogu\u0107e dokazati, izvori upu\u0107uju na to da su se tim novcem podmi\u0107ivali ravnatelji bolnica i druge visokopozicionirane osobe u ministarstvu zdravstva te ostalim dr\u017eavnim institucijama.<\/p>\n

Neu\u010dinkovitost antikorupcijskih institucija<\/strong><\/p>\n

Izgleda da ovakve optu\u017ebe nisu neosnovane i da se ve\u0107 na\u0161iroko znalo za njih. Ured za antikorupciju 2012. godine primio je pritu\u017ebu na navodno namje\u0161tene natje\u010daje koji su i\u0161li u korist Hexi Farma. Taj je slu\u010daj nakon dvije godine zatvoren, bez ijedne provedene istrage i bez obrazlo\u017eenja za to. Jo\u0161 je intrigantnije \u0161to su tajne slu\u017ebe, slijede\u0107i novinarsku istragu, javnosti obznanile da su o razrije\u0111enim Hexi Farmovim dezinficijensima informirale pravosudne organe i ostale institucije vlasti (Ured premijera i predsjednika). Navodno se radilo o vi\u0161e od petsto priop\u0107enja u posljednjih par godina. Sve su institucije, uklju\u010duju\u0107i i biv\u0161eg premijera i predsjednika, zanijekale da su takva priop\u0107enja primili. Parlamentarna komisija trenutno nastoji utvrditi postoje li ti dokumenti kako bi ih podastrijela javnosti. Neki su \u010dlanovi Komisije, me\u0111u kojima je i aktualni predsjednik, potvrdili da priop\u0107enja postoje, ali da ne mogu govoriti o njihovu sadr\u017eaju. Budu\u0107i da je rad tajnih slu\u017ebi izuzet iz javnog nadzora, neznatne su \u0161anse da \u0107e ta priop\u0107enja uskoro biti dostupna javnosti.<\/p>\n

Stoga je javnosti prepu\u0161tena odluka komu \u0107e vjerovati: tvrdnjama tajne slu\u017ebe da je poslala priop\u0107enja na koja mjerodavne institucije nisu primjereno odgovorile ili dr\u017eavnim organima koji odgovaraju da takva priop\u0107enja nisu nikada primili \u0161to implicira da tajna slu\u017eba nije odradila svoj posao. Da bismo dodatno zakomplicirali pri\u010du, valja napomenuti i to da su biv\u0161i predsjednik Traian B\u0103sescu i biv\u0161i premijer Victor Ponta prija\u0161njih godina odlazili u inozemstvo na operacije (u kirur\u0161kim je zahvatima rizik od infekcija najve\u0107i).<\/p>\n

Dok je trajao ovaj ping-pong izme\u0111u institucija koje se se nemilosrdno razbacivale s optu\u017ebama i insinuacijama, uslijedila su nova otkrivenja. Synevo, jedna od najve\u0107ih kompanija za medicinska ispitivanja kupovala je i koristila razrije\u0111ene Hexi Farmove u Rumunjskoj i Bugarskoj. Rumunjska vojska koristila je iste proizvode u svojim vojnim bolnicama u Iraku, Afganistanu i Bosni.<\/p>\n

Teorije o jednom samoubojstvu<\/strong><\/p>\n

Dvadeset i drugoga svibnja pri\u010da zadobiva novi i dramati\u010dni obrat. Pod okolnostima koje jo\u0161 nisu razrije\u0161ene, u bukure\u0161tanskom je predgra\u0111u smrtno stradao Dan Condrea zabiv\u0161i se s automobilom u drvo. Od siline udarca Condrea je ostao na mjestu mrtav, a njegovo je tijelo bilo toliko unaka\u017eeno da ga je bilo mogu\u0107e identificirati samo po odje\u0107i i kasnije DNK – analizi. Na mjestu nesre\u0107e nije bilo tragova ko\u010denja. Sljede\u0107i je dan Condrea trebao do\u0107i na ispitivanje u Ured za antikorupciju nakon \u0161to je pokrenut kazneni postupak vezan uz djelatnosti Hexi Farma.<\/p>\n

Neminovno, ta je iznenadna i tragi\u010dna smrt pod nerazja\u0161njenim okolnostima pobudila svakojake teorije zavjere. Najpopularnija od njih tvrdi da je Condrea bio prisiljen na samoubojstvo kako istra\u017eiteljima ne bi rekao \u010ditavu pri\u010du. Otkako je pokrenuta novinarska istraga, Condrea se \u017ealio da je rije\u010d o uroti kojoj je cilj zbaciti njegovu kompaniju s tr\u017ei\u0161ta u korist neimenovane multinacionalke. Na po\u010detku iste istrage pojavio se i jedan izvor koji je govorio o tablici u Condreinom laptopu koja navodno sadr\u017ei imena svih ljudi koji su upleteni u slu\u010daj. Sada se mo\u017ee tek naga\u0111ati \u0161to se dogodilo s tim laptopom.<\/p>\n

Smrt glavnog osumnji\u010denika najvjerojatnije \u0107e odvesti slu\u010daj u nekom novom, neo\u010dekivanom smjeru. Kao \u0161to je uvijek slu\u010daj s misterioznim pri\u010dama prepunih pitanja, bizarnih detalja i nejasno\u0107a, i ova \u0107e doprinijeti stvaranju novih teorija zavjere i sumnji. Navodno je Condrea ostavio vrlo kripti\u010dnu poruku na prozoru automobila koji je ina\u010de vozio, a istra\u017eitelji su je prona\u0161li dan nakon nesre\u0107e (drugi u kojem je prona\u0111en mrtav je rijetko vozio). Opisi nesre\u0107e koja se dogodila na seoskoj cesti izvan Bukure\u0161ta bez prisutnosti svjedoka su kontradiktorni i ne podudaraju se.<\/p>\n

Jo\u0161 vi\u0161e zapanjuje \u0161to Condrea taj dan nije bio ni pod policijskom ni pod prismotrom tajnih slu\u017ebi. S obzirom da to da se radi o visoko profiliranom slu\u010daju i tvrdnjama tajnih slu\u017ebi da su cijelo vrijeme znale za njegovu upletenost u kriminalne aktivnosti, bizarno je \u0161to u tako kriti\u010dnom stadiju istrage nije bio pod prismotrom. Jo\u0161 je \u010dudnije \u0161to Condrea nije bio pod policijskom prismotrom s obzirom na to da je sljede\u0107i dan trebao imati sastanak s tu\u017eiteljem u vezi javnog saslu\u0161anja zbog optu\u017ebi za korupciju. Jesu li te okolnosti bile isplanirane ili je tek rije\u010d o previdu koji bi ozbiljno na\u0161tetio reputaciji tajnih slu\u017ebi i policije?<\/p>\n

Zavjere i institucionalni podba\u010daji<\/strong><\/p>\n

Ove nejasno\u0107e potaknule su osnivanje “dvaju \u0161kola mi\u0161ljenja” koje imaju mnogo zajedni\u010dkoga u sebi; s jedne strane se nalaze oni koji vjeruju u pretjeranu umije\u0161anost i super-mo\u0107i tajnih slu\u017ebi, a s druge skeptici koji tvrde da tajne slu\u017ebe bez obzira na medijsku halabuku i bud\u017eet s kojim raspola\u017eu nisu nimalo pod kontrolom. Zavjera je obilje\u017eje prve, a institucionalni podba\u010daj druge \u0161kole.<\/p>\n

Prema obje bismo, do daljnjega, trebali zauzeti druk\u010diji stav. Prvo, valja istaknuti da je antikorupcijska kampanja trebala uvesti transparetnost i racionalnost u opskuran i varljiv univerzum kojim dominiraju privatni interesi, a dogodilo se suprotno; teorije zavjere cvatu u ozra\u010dju totalne opskurnosti, sveop\u0107eg nepovjerenja i kontradiktornih informacija. Institucije za koje se \u010dinilo da su sposobne boriti se protiv korumpiranih politi\u010dara za op\u0107u dru\u0161tvenu dobrobit zaglibile su u nepovjerenje i njihov rad uvelike gubi dru\u0161tveni oslonac te izmi\u010de javnom nadzoru.<\/p>\n

Drugo, dok je cjelokupan fokus antikorupcijske kampanje bio na politi\u010darima i njihovim aferama, ispostavilo se da su u jednoj od najve\u0107ih, ikada otkrivenih korupcijskih mre\u017ea s doslovno smrtonosnim posljedicama u sprezi bili lokalni poduzetnici i dr\u017eavni slu\u017ebenici. Neki bi mo\u017eda rekli da je upravo ova vrsta korupcije bila toliko specifi\u010dna za tranzicijske godine, ali je tek sada isplivala na povr\u0161inu kao njezin epitom zbog toga \u0161to je iznjedrila brojne \u017ertve i tako pogodila u \u017eivac. “Korupcija ubija” \u2013 da, ali ne metafori\u010dki kako su implicirali prosvjednici nakon Colectiva nego u pravom smislu te rije\u010di; privatni investitori nastavit \u0107e profitirati \u010dak i pod cijenu ubijanja drugih. Zahtjev za profitom nadma\u0161uje sve ostala razmatranja.<\/p>\n

Proizvodi postkomunisti\u010dkog ozra\u010dja<\/strong><\/p>\n

Kada su svi obrisi ove slike istureni u javnost, prvobitna je reakcija o\u010dekivano bila indignacija, no odmah je zatim uslijedilo moraliziranje. Dan Condrea i njegovi sljedbenici su opisani kao \u010dudovi\u0161ta, degenerirana ljudska bi\u0107a kadra riskirati ljudske \u017eivote za vlastitu dobit.<\/p>\n

Sli\u010dno se dogodilo i nakon po\u017eara u Colectivu s vlasnicima kluba. Me\u0111utim, te moralisti\u010dke reakcije zamagljuju sr\u017e problema; ti ljudi nisu \u010dudovi\u0161ta ni kojekakvi pohlepni podljudi. Oni su naprosto proizvod postkomunisti\u010dkog ozra\u010dja deregulacije i privatizacije dr\u017eavne imovine. Jednostavno re\u010deno, oni su racionalni akteri koji su se okoristili mogu\u0107nostima i na\u010dinom na koji su stvari funkcionirale u novonastalom okru\u017eenju. Zaista, ako treba nekoga okrivljavati, to su onda politi\u010dari. Ali ne za korupciju kako to ve\u0107 obi\u010dno biva, nego za kriminalan na\u010din s kojim dopu\u0161taju rezanje dr\u017eavnih investicija pod parolom neoliberalizma ve\u0107 dvadeset i \u0161est godina. Deregulacijom i rezanjem dr\u017eavnih sredstava oni su transformirali klju\u010dne institucije dr\u017eave kao \u0161to su bolnice i laboratoriji u igrali\u0161ta za poduzetnike i slu\u017ebenike u potrazi za profitom.<\/p>\n

U dvadeset i \u0161est godina politi\u010dari su se borili protiv dr\u017eave; nastojali su je demontirati, oduzeti joj mo\u0107 i onesposobiti njezine kapacitete za nadzor. U velikoj su mjeri i uspjeli, naro\u010dito u onomu \u0161to Bourdieu naziva lijevom rukom dr\u017eave. Ali istovremeno je, kako sam poja\u0161njavao u prethodnim \u010dlancima<\/a>, represivno krilo dr\u017eave osna\u017eilo. To se prvenstveno odnosi na tajne slu\u017ebe, policiju i pravosu\u0111e koji su oja\u010dali u tolikoj mjeri da su ostvarili znatnu autonomiju i postali glavni nositelji antikorupcijske kampanje. \u017deljeli su biti izuzeti iz politi\u010dkog nadzora i za\u0161tititi svoju autonomiju i unutra\u0161nju hijerarhiju od politi\u010dkog uplitanja. Kao takva, dr\u017eava je sada oslabljena, podrazvijena i financijski potkapacitirana dok se politi\u010dare diskreditira i ismijava. Zbunjen i bespomo\u0107an, narod je prepu\u0161ten izvjesnostima koje nude teorije zavjere i primamljivim obe\u0107anjima ekstremne desnice.<\/p>\n

S engleskog prevela Nikolina Rajkovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Temeljita novinarska istraga zaklju\u010dila je da su dezinficijensi koje su koristile bolnice diljem Rumunjske znatno razrije\u0111eni, katkad deset puta ispod nominalne vrijednosti. Umjesto da ubijaju klice i bakterije ta su dezinfekcijska sredstva zapravo poticala njihovo \u0161irenje…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13754,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[127,34],"theme":[456,455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-13749","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-korupcija","tag-tranzicija","theme-politika","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13749","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13749"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13749\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36780,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13749\/revisions\/36780"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13754"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13749"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13749"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13749"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13749"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13749"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13749"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13749"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}