{"id":1372,"date":"2014-06-18T07:00:56","date_gmt":"2014-06-18T06:00:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1372"},"modified":"2021-02-25T11:06:36","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:36","slug":"bugarska-energetska-politika-izmedu-cekica-i-nakovnja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1372","title":{"rendered":"Bugarska: energetska politika izme\u0111u \u010deki\u0107a i nakovnja"},"content":{"rendered":"

Projekt novog ruskog plinovoda pod nazivom Ju\u017eni tok, koji na putu prema Europi treba prolaziti kroz Balkan, zapeo je na geopoliti\u010dkim sukobima izme\u0111u Zapada i Rusije. Ova je situacija proizvela novi val hladnoratovskih i \u201ccivilizacijskih\u201d interpretacija polo\u017eaja Bugarske na medijskoj i politi\u010dkoj sceni. Svi su pri tom zaboravili kako su energetska pitanja nedavno potaknula prosvjede bez presedana u novijoj bugarskoj povijesti. <\/strong><\/p>\n

Za nedavnog posjeta Sofiji, ameri\u010dki povjesni\u010dar Timothy Snyder izjavio je kako doga\u0111anja u Ukrajini odra\u017eavaju \u0161iri sraz dvaju projekata: europskog i euroazijskog. Prema njemu<\/a>, Bugarska ima glavnu ulogu u nadolaze\u0107em sukobu, a Rusija \u201ckuje plan\u201d za uni\u0161tenje EU s ciljem onemogu\u0107avanja formiranja zajedni\u010dke europske energetske politike. Takve grandiozne tvrdnje, \u010desto i s ja\u010dim prizvukom \u201csukoba civilizacija\u201d, podupire i bugarska desnica<\/a> u svojim nastojanjima svrgavanja aktualne manjinske koalicijske vlade<\/a> lijevog centra koju vode Bugarska socijalisti\u010dka stranka (BSP) i Pokret za prava i slobode (DPS).<\/p>\n

Sli\u010dne vizije promoviraju prista\u0161e nove male (ali utjecajne) koalicije desnog centra Reformatorski blok (RB), odnosno samoprozvana \u201cnove srednja klasa<\/a>\u201d, a prevladavaju i u me\u0111unarodnom tisku na engleskom (kao i njema\u010dkom, francuskom, itd.). Kao prvo, liberalni novinari, tehnokrati i neki znanstvenici ukotvljeni su u iste socijalne mre\u017ee. Kao drugo, \u201cpri\u010du\u201d istra\u017euju reporteri u medijskom svijetu zaga\u0111enom cost-benefit<\/em> logikom profitabilnosti, koja ne omogu\u0107ava ni vrijeme ni resurse da se kopa dublje. Drugim rije\u010dima, bugarski liberalni aktivisti su idealan izvor informiranja o onome \u0161to me\u0111unarodni novinari \u201cve\u0107 znaju\u201d. To jest: Bugarsku su oteli ruski interesi ukorijenjeni u postsocijalisti\u010dkim mre\u017eama preru\u0161enih komunista koji \u201ckvare\u201d bugarski liberalni kapitalizam iznutra. Ovo se \u010desto kombinira s konzervativnim idejama o kontinentalnim nekompatibilnostima Rusije i Zapada.<\/p>\n

\u010cak i ugledni me\u0111unarodni mediji nasjedaju na istu pri\u010du. Nedavna epizoda Al Jazeerine emisije \u201cLjudi i mo\u0107<\/a>\u201d, pod uredni\u010dkom palicom Glenna Ellisa, na primjer, bila je puna komentara poput \u201czadnja granica\u201d EU \u201cu rukama biv\u0161ih agenata komunisti\u010dkih tajnih slu\u017ebi\u201d, uz napadno neistinite tvrdnje poput \u201cposljednja zemlja sovjetskog bloka koja je prigrlila demokraciju\u201d. Nekako su \u010dak uspjeli prona\u0107i \u201cveze\u201d izme\u0111u zatvorskih logora iz socijalisti\u010dkog doba (od kojih je zadnji zatvoren ranih 1960-ih) i trenutne politi\u010dke konjunkture, intervjuiraju\u0107i prete\u017eno desni\u010darske aktiviste, novinare i \u201cstru\u010dnjake\u201d, a Glenn Ellis je ustvrdio da sada kona\u010dno svjedo\u010dimo \u201cmladoj generaciji u obra\u010dunu sa starom gardom\u201d. Ellisova perspektiva sve preokre\u0107e naglavce, kao da promatra kroz cameru obscuru<\/em>. Zaboravlja da su prosvjedi u lipnju 2013. po\u010deli zbog imenovanja 33-godi\u0161njeg medijskog mogula Deljana Peevskog na \u010delo dr\u017eavne sigurnosti. Peevski dakle nije 80-ogodi\u0161nji komunisti\u010dki agent \u201cstare garde\u201d koji je postao biznismen, nego upravo suprotno: mladi poduzetnik koji je iskoristio svoju ekonomsku mo\u0107 da bi postao \u0161ef Dr\u017eavne agencije za sigurnost.<\/p>\n

Europska energetska sigurnost<\/strong><\/p>\n

Rasprave o Ju\u017enom toku, predlo\u017eenom plinovodu koji bi trebao zaobi\u0107i Ukrajinu dostavljaju\u0107i prirodni plin u Italiju i Austriju kroz Balkan i Ma\u0111arsku, podlije\u017eu sli\u010dnoj kontekstualizaciji. Krajem pro\u0161log mjeseca bugarska vlada objavila je da \u0107e nastaviti s projektom, usprkos me\u0111unarodnom pritisku. Nekoliko dana kasnije, me\u0111utim, svi su ostali iznena\u0111eni kad je neposredno nakon posjeta ameri\u010dkog republikanskog senatora Johna McCaina Sofiji, bugarski premijer Plamen Ore\u0161arski odjednom najavio da \u0107e zamrznuti projekt. Ovo, naravno, nije bio jedini pritisak budu\u0107i da su Europska komisija i SAD prijetili Bugarskoj (i bugarskim tvrtkama) sankcijama, ponekad na \u010disto formalnim temeljima, iako se nitko nije potrudio zanijekati da je ukrajinska kriza glavni faktor. Ukrajinski ambasador u Sofiji \u010dak je tvrdio da je Europska komisija zamrznula projekt na zahtjev Ukrajine. Me\u0111utim, pojedini bugarski liberalni politi\u010dki komentatori ovo su otkazivanje iskoristili kao jo\u0161 jedan dokaz ovisnosti aktualne vlade o Rusiji. Ta teorija zavjere glasi ovako: Ore\u0161arski je tempirao svoju objavu kako bi se poklopila s McCainovim posjetom da bi mogao okriviti SAD i time delegitimirati Zapad u sklopu svojeg \u201ckompleksnijeg\u201d plana za ugro\u017eavanje bugarskog \u010dlanstva u EU. \u0160to god vlada \u010dinila, to je uvijek znak onoga \u0161to \u201csvi ve\u0107 znamo\u201d: o\u010ditog sukoba izme\u0111u Zapada i Rusije. Istovremeno, potpora talijanskog premijera Mattea Renzija projektu do\u017eivljava se kao \u201cneo\u010dekivana\u201d ili \u201ciznena\u0111uju\u0107a\u201d, ako je se uop\u0107e zamje\u0107uje.<\/p>\n

Da skratimo, liberalno-geopoliti\u010dko uokvirivanje me\u0111unarodne politike danas je osu\u0111eno ili na to da neprestano ostaje iznena\u0111eno \u010dinjenicama ili je prisiljeno da pomete pod tepih doga\u0111aje kao \u0161to su dogovor Gazproma i OMV-a o izgradnji Ju\u017enog toka u Austriji. I svi drugi odnosi izme\u0111u ruskih i zapadnih korporacija (poput dogovora Rosnefta i ExxonMobila da bu\u0161e naftu na Arktiku, njihovo zajedni\u010dko crpljenje plina iz \u0161kriljca u Sibiru, njihova suradnja u ekolo\u0161koj katastrofi na Sahalinu, itd.) dovode u pitanje na \u0161to se zaista misli pod frazom \u201czajedni\u010dka EU energetska politika\u201d ili \u201cenergetska sigurnost\u201d. Ni druge zapadne energetske kompanije poput BP-a, Shella i Totala ne po\u0161tuju zahtjev za sankcijama, kako je to formulirao New York Times: Ruske energetske kompanije su prevelike da bi propale<\/a>.<\/p>\n

G\u00fcnther Oettinger, europski povjerenik za energiju, ustraje da se u pro\u0161irivanje plinske infrastrukture Unije uklju\u010di opremanje luka za uvoz ukapljenog zemnog plina. Taj bi plin trebala osigurati revolucija hidrauli\u010dnog frakturiranja (fracking<\/em>) u Sjevernoj Americi. Bojko Borisov, vo\u0111a stranke desnog centra Gra\u0111ani za europski razvoj Bugarske (GERB) i premijer od 2009. do 2013., prilikom posjeta SAD-u po\u010detkom lipnja tako\u0111er je podupro zajedni\u010dko energetsko tr\u017ei\u0161te EU-a i SAD-a te infrastrukturnu integraciju. Borisov je obe\u0107ao, njegovim rije\u010dima, \u201ctransparentne natje\u010daje\u201d za bu\u0161enje plina u Bugarskoj kao \u201codli\u010dnu priliku za ameri\u010dke tvrtke\u201d. Postoji mogu\u0107nost da on ponovno zauzme premijersku poziciju i to ve\u0107 krajem ove godine, budu\u0107i da je trenutna vlada prakti\u010dki kolabirala nakon slabe podr\u0161ke BSP-u na zadnjim europskim izborima.<\/p>\n

Istovremeno me\u0111utim, prakti\u010dki niti jedna ve\u0107a politi\u010dka partija ne dovodi Ju\u017eni tok u pitanje, ve\u0107 tvrde da se radi o privremenoj zadr\u0161ci projekta. To uklju\u010duje glavne opozicijske partije \u010diji je glavni problem, \u010dini se, to \u0161to \u0107e kompanije koje nisu povezane s njima dobiti bogate gra\u0111evinske ugovore. Tako\u0111er, gra\u0111anski rat u Ukrajini ne predstavlja nikakav problem za uvoz ruskog plina u Njema\u010dku preko plinovoda Sjeverni tok. Odborom dioni\u010dara Sjevernog toka, kao \u0161to je poznato, predsjeda biv\u0161i njema\u010dki kancelar Gerhard Schr\u00f6der. \u0160to dakle podrazumijeva zajedni\u010dka energetska politika EU ako je Njema\u010dka ve\u0107 osigurala pristup energiji koja je potrebna njezinom industrijskom kapitalu?<\/p>\n

Slijepi geopoliti\u010dki izbori<\/strong><\/p>\n

Ukrajina doista jest va\u017ean \u010dimbenik u konfliktnim imperijalisti\u010dkim interesima izme\u0111u Zapada i Rusije. No jesu li ti interesi doista toliko koherentni? Drugim rije\u010dima, hladnoratovska retorika \u010dini se vi\u0161e toga prikriva nego \u0161to obja\u0161njava. Postoje fundamentalne diskrepancije izme\u0111u zapadne politike i kapitala velikih energetskih firmi, ba\u0161 kao i izme\u0111u vlada razli\u010ditih zapadnih dr\u017eava. Politi\u010dki i korporativni savezi sve su slabiji, kako globalno tako i nacionalno. Obja\u0161njavati energetske konflikte u tim binarnim terminima izgleda prije svega slu\u017ei za uspostavljanje legitimiteta politi\u010dkih elita u drugim otvorenim bitkama. U slu\u010daju Bugarske, izme\u0111u nominalno centralno lijevih i centralno desnih stranaka razlike se svode na to koja je povezana s kojom od velikih kompanija, no one u kona\u010dnici imaju istu politiku. Na primjer, kao \u0161to smo spomenuli, trenutna vlast se uru\u0161ava, no ne zahvaljuju\u0107i njezinoj nestabilnoj poziciji prema Ju\u017enom toku. Zapravo, prija\u0161nja vlada GERB-a jednako se predomi\u0161ljala i davala potpuno proturje\u010dne signale o bugarsko-ruskim energetskim planovima. Koalicija BSP-DPS se raspada uslijed sve gorih odnosa me\u0111u dvjema poslovnim grupacijama koje su je podr\u017eavale, nakon \u010dega je DPS pozvao na prijevremene izbore.<\/p>\n

Tako\u0111er, konzervativnu civilizacijsku retoriku ne poti\u010de samo desnica. Istu retoriku koriste i neke prista\u0161e BSP-a (pa \u010dak i pripadnici lijeve struje BSP-a) koji su koriste\u0107i se upravo tim konceptima branili pripajanje Krima. BSP-ova glavna struja, treba to naglasiti, nije niti poduprla pripajanje niti izravno proturje\u010dila generalnom stavu Europske unije. Usprkos tome, sporadi\u010dni pro-ruski komentari slu\u017ee tome da se u\u010dvrste redovi. Na\u017ealost, argumentaciju \u201cravnote\u017ee mo\u0107i\u201d koriste dijelovi ljevice diljem planete, a ponegdje su se mogle \u010duti i teze o novom Hladnom ratu. No, da li je to doista ono najbolje \u010demu se ljevica mo\u017ee domisliti i ima li smisla prosvjedovati za ovaj ili onaj nacionalisti\u010dki cilj ako se pritom propu\u0161ta primijetiti da iste velike energetske kompanije podupiru obje strane?<\/p>\n

Zadatak bugarske opozicije sada se svodi na pronala\u017eenje rje\u0161enja nerje\u0161ivog problema i apologetski objasniti svoju trenutnu takti\u010dku suradnju s DPS-om. Jedan od glavnih slogana na pro\u0161logodi\u0161njim prosvjedima bio je \u201cTko je imenovao Peevskog?\u201d (\u010dlana DPS-a). No sada desnica nastoji podvesti te probleme pod uop\u0107eniju shemu kulturalizirane i sulude retorike Hladnog rata koju sam upravo opisao. S druge strane BSP djeluje kao da nema druge mogu\u0107nosti nego da promatra vlastiti raspad, potresen unutarnjim skandalima. Mnogi visoko pozicionirani \u010dlanovi stranke odlaze, neki su \u010dak osnovali nove politi\u010dke projekte, od kojih ipak nijedan ne konkurira BSP-u s ljevice.<\/p>\n

\u010cini mi se da, kako bi se ostvarilo potonje, valja odustati od dogmatskih geopoliti\u010dkih podjela i poku\u0161aja da nam se ma\u0161ta kanalizira u pseudoizbor izme\u0111u Gazproma i Chevrona i slijepe ulice daljnje integracije energetskog tr\u017ei\u0161ta katastrofalnim golemim projektima infrastrukture i bu\u0161enja. Istinski izazov je stoga ponovno promisliti samu ideju samodostatnosti ekonomskog rasta i privla\u010denja izravnih stranih ulaganja. To bi dovelo i do propitivanja \u201czelenog\u201d tehnolo\u0161kog rje\u0161enja kojeg predla\u017eu liberalni ekolozi, s ciljem uspostavljanja rasta i promoviranja \u201cenergetske sigurnosti\u201d. U Bugarskoj se upravo ulaganja krupnog kapitala u obnovljivu energiju percipira kao glavni \u010dimbenik rasta cijena struje \u0161to je potaknulo masovne prosvjede 2013., koji su sru\u0161ili GERB s vlasti. Povrh toga, bugarski kapital zainteresiran za obnovljive izvore energije izravno se svrstao uz lobi plina iz \u0161kriljca i kompanijama za distribuciju elektri\u010dne energije, odgovornim za masovne prosvjede bez presedana zadnjih godina u Bugarskoj.<\/p>\n

S engleskog prevela Mirna \u0160imat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Projekt novog ruskog plinovoda pod nazivom Ju\u017eni tok, koji na putu prema Europi treba prolaziti kroz Balkan, zapeo je na geopoliti\u010dkim sukobima izme\u0111u Zapada i Rusije. Ova je situacija proizvela novi val hladnoratovskih i \u201ccivilizacijskih\u201d interpretacija polo\u017eaja Bugarske na medijskoj i politi\u010dkoj sceni. Svi su pri tom zaboravili kako su energetska pitanja nedavno potaknula prosvjede […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1378,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,216],"theme":[457],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-1372","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-rusija","theme-klima","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1372","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1372"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1372\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36876,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1372\/revisions\/36876"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1378"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1372"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1372"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1372"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1372"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1372"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1372"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1372"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}