{"id":13669,"date":"2016-05-31T07:00:18","date_gmt":"2016-05-31T06:00:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13669"},"modified":"2021-02-25T11:00:52","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:52","slug":"cije-su-reforme","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13669","title":{"rendered":"\u010cije su reforme?"},"content":{"rendered":"

U aktualnoj krizi hrvatske vlade, obje se vladaju\u0107e stranke poku\u0161avaju me\u0111usobno optu\u017eiti za “zaustavljanje reformi”. Te su famozne reforme naime bile jedno od klju\u010dnih obe\u0107anja prilikom formiranja vlade. No u sveop\u0107oj potrazi za izgubljenim reformama pitanje njihovog karaktera ostalo je sasvim presko\u010deno.<\/strong><\/p>\n

U jednom od brojnih javnih nastupa, komentiraju\u0107i dru\u0161tvenu situaciju u Gr\u010dkoj, Janis Varufakis ustvrdio je kako spominjanje reformi u Gr\u010dkoj ima isti efekt kao pozivanje na demokraciju u Iraku. Ljudi istog trena tr\u010de u zaklon. Ira\u010dani dobro znaju da me\u0111unarodno inzistiranje na po\u0161tivanju demokracije i ljudskih prava nije ni\u0161ta drugo nego precizan signal da \u0107e uskoro padati bombe i bolje im je da prona\u0111u najbli\u017ee skloni\u0161te. Identi\u010dno tome, kada Europska komisija zatra\u017ei od gr\u010dkih vlasti provedbu “reformi”, Grci su ve\u0107 pripremljeni da im slijedi jo\u0161 ja\u010da bijeda svakodnevnog pre\u017eivljavanja. Zadnji krug “reformi”, izglasan prije dva tjedna u gr\u010dkom parlamentu, donosi nastavak smanjivanja mirovina i novo pove\u0107anje poreza na dodanu vrijednost. “Reforme” su aktualne i u drugim dijelovima Europe. Zadnjih tjedana mo\u017eemo promatrati efekte “reformi” u Francuskoj i Belgiji, gdje \u0161iroki dru\u0161tveni pokreti nastoje sna\u017enim socijalnim pritiskom i ekonomskom blokadom sprije\u010diti dono\u0161enje “fleksibilnijeg” zakona o radu.<\/p>\n

MOST-ov “reformski” program<\/strong><\/p>\n

No nije svugdje tako crno kao u Iraku, deklasirano kao u Gr\u010dkoj ili napeto kao u Francuskoj i Belgiji. U Hrvatskoj primjerice spominjanje “reformi” jo\u0161 uvijek sadr\u017ei pozitivan eho izlaska iz krize i nade u prosperitetniju budu\u0107nost. Uvelike zato jer svi oni koji spominju potrebu “reformi” nikada eksplicitno ne izgovaraju \u0161to je njihov konkretan sadr\u017eaj, nego ih povezuju s drugim milozvu\u010dnim pojmovima poput konkurentnosti, efikasnosti ili racionalizacije. Pozivanje na dru\u0161tvo znanja ili poticanje izvrsnosti skoro pa zvu\u010di kao snje\u017eno bo\u017ei\u0107no jutro prepuno dje\u010djih darova. Ili u najmanju ruku kao predizborni program<\/a> MOST-a.
\n<\/span><\/p>\n

U njihovom programu navedene su odreda optimizacija javne uprave, pove\u0107anje efikasnosti i u\u010dinkovitosti u razli\u010ditim sektorima, porezno rastere\u0107enje poduzetni\u0161tva, poticanje poslovnih uvjeta za proizvodnju, a ne uvoz, efikasnija i fleksibilnija radna regulativa, itd. Sve to zvu\u010di divno i krasno, ali ostaje nejasno \u0161to se krije iza svih tih fraza. Stvari postaju politi\u010dki jo\u0161 bizarnije ako znamo da je taj reformski \u017eargon ujedno i postoje\u0107i zakonodavni okvir Europske Unije.<\/p>\n

“Reforme” \u0161to ih je MOST obe\u0107ao bira\u010dima identi\u010dne<\/a> su zahtjevima Europske komisije \u0161to ih svake godine postavlja pred dr\u017eave \u010dlanice u okviru europskog semestra. Iste “reformske” mjere propisuje i svaka me\u0111unarodna financijska institucija (Svjetska banka ili Me\u0111unarodni monetarni fonda). Zapravo, MOST-ov “reformski” program podr\u017eala bi vjerojatno svaka korporacija i banka, pa nije neobi\u010dno da se upravo to i dogodilo. Nakon sklapanja suradnje s HDZ-om, formiranja Vlade i odabira novog premijera, stigle su i prve pohvale na “reformski” program.<\/span><\/p>\n

Bankari i birokrati podr\u017eali “reformsku” vladu<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 po\u010detkom godine, na dru\u017eenju europske i svjetske financijske elite u organizaciji UniCredit grupe u <\/span>Kitzb\u00fchelu, u opu\u0161tenoj i srda\u010dnoj atmosferi austrijskog zimovali\u0161ta, novi premijer Tihomir Ore\u0161kovi\u0107 predstavio<\/a> je “reformski” program i naprosto obradovao organizatore. Skoro jednako kao \u0161to su MOST-ovi politi\u010dari koji mjesec ranije probudili entuzijazam vi\u0161e od 300 tisu\u0107a bira\u010da. Nije dugo trebalo da stignu poruke<\/a> ohrabrenja. Carlo Vivaldi, UniCreditov direktor za srednju i isto\u010dnu Europu, kasnije \u0107e na konferenciji za novinare potvrditi sastanak s Ore\u0161kovi\u0107em i izraziti vi\u0111enje da njegov program i ideje idu to\u010dno u smjeru stvaranja pozitivne budu\u0107nosti za zemlju, kao i da su im interesi za razvoj zemlje isti, jer \u017eele manju razinu javnog duga, pobolj\u0161anje kreditnog rejtinga i \u2013 reforme. <\/span><\/p>\n

Samo mjesec dana kasnije stigao je i redoviti izvje\u0161taj Europske komisije u okviru europskog semestra. Iako ovi izvje\u0161taji ne pristi\u017eu u toliko razmetljivom ambijentu, \u017eargon europskih birokrata bio je identi\u010dan onom me\u0111unarodnih bankara. Napori hrvatskih vlasti ocijenjeni su skoro u svim segmentima kao “ograni\u010deni napredak”, uz uobi\u010dajene zahtjeve za strukturnim reformama i nastavkom fiskalne konsolidacije, zahtjevi koji su identi\u010dni onima iz MOST-ovog programa.<\/p>\n

Zahtijeva se smanjenje birokratskih prepreka za poslovanje, pove\u0107anje transparentnosti i predvidljivosti, unapre\u0111enje pravosu\u0111a, poja\u010danje anti-korupcijske borbe, reforme tr\u017ei\u0161ta rada, provo\u0111enje privatizacija. Pro\u0161li mjesec, tako\u0111er u okviru europskog semestra, koalicijska vlada MOST-a i HDZ-a sastavila je Nacionalni program reformi i Program konvergencije i obvezala se na provedbu onog \u0161to je u ranijem izvje\u0161taju zatra\u017eila Europska komisija. I tako se krug nastavio, nakon \u0161to je SDP-ova vlada servisirala zahtjeve iz Bruxellesa, \u010dini to sada i ova vlada, i nema tu ni\u0161ta neobi\u010dno jer je to ugovorima propisana obveza \u010dlanica.<\/p>\n

Reforme i politi\u010dki sukob<\/strong><\/p>\n

No tek s pojavom MOST-a postalo je mogu\u0107e da tehnokratski \u017eargon “reformi” postane ne\u010dija predizborna strategija. Mo\u017ee se \u010diniti bizarnim, ali s obzirom na lokalni politi\u010dki kontekst ima smisla. U politi\u010dkoj areni ispunjenoj dvostrana\u010djem HDZ-a i SDP-a i natopljenoj zapaljivim “ideolo\u0161kim” sadr\u017eajem, MOST-ovi kandidati odlu\u010dili su izbjegavati takozvane ideolo\u0161ke sukobe i svjetonazorska pitanja i zaigrati na kartu tobo\u017ee neutralnih ekonomskih reformi. To ne zna\u010di da su \u010dlanovi MOST-a bez svjetonazora ili da nemaju podr\u0161ku ideolo\u0161kih aktera poput Katoli\u010dke crkve i razli\u010ditih konzervativnih udruga, ve\u0107 samo da su poku\u0161avali predstaviti “reforme” kao ne\u0161to zajedni\u010dko, ne\u0161to \u0161to je izvan ideologije i politi\u010dke rasprave, ne\u0161to na korist svima. I upalilo je, postali su relevantan parlamentarni akter. U okolnostima dugotrajne ekonomske stagnacije, posvema\u0161njeg bankrota strana\u010dke scene, uz sna\u017enu podr\u0161ku medija, nametnuli su se kao mlada i moralna alternativa. Samo \u0161to mladost i moral nisu politi\u010dke kategorije, ali “reforme” zato itekako jesu.<\/p>\n

Svaka ekonomska reforma mora izazvati politi\u010dke i ideolo\u0161ke rasprave. Reforma podrazumijeva da se neko stanje mijenja, i to zna\u010di da netko ima koristi od konkretne reforme, a netko drugi gubitak. Reforma sama po sebi uop\u0107e ne zna\u010di ni\u0161ta pozitivno, kako to nastoje predstaviti \u010dlanovi MOST-a. Kada govorimo o reformama u Europskoj uniji (koje su prekopirane u MOST-ov program), one nesumnjivo signaliziraju promjenu stanja u korist kapitala. Neke se mogu \u010diniti manje kontroverzne poput rezanja birokratskog aparata, ali ponekad je taj birokratski aparat doslovno jedino \u0161to jam\u010di egzistenciju ljudima u krajevima \u0161to su potpuno zanemareni i zaboravljeni. U ve\u0107ini drugih “reformi” politi\u010dki i ideolo\u0161ki frontovi kapitala i rada su otvorenije postavljeni. Najavljene privatizacije javnih poduze\u0107a (HEP, HAC, luke ili aerodromi) ne donose samo brojna otpu\u0161tanja radnika nego i poskupljenja za korisnike javnih usluga. \u0160to zna\u010de promjene zakona o radu (tzv. fleksibilizacija) ve\u0107 znamo, iako nam radni\u010dki frontovi nisu konsolidirani kao oni u Francuskoj ili Belgiji.<\/p>\n

Pro\u0161li tjedan Vlada je zapo\u010dela s “reformama” u zdravstvu. Na vladinoj su sjednici prihva\u0107ene<\/a> izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi i poslane u hitnu saborsku proceduru. Ove promjene omogu\u0107uju porast sada\u0161nje cijene dopunskog osiguranja sa 70 kuna na maksimalnih 150 kuna i uvode mogu\u0107nost napla\u0107ivanja hitnog zdravstvenog pregleda 150 kn. U sredi\u0161tu ove “reforme” je dobit Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje \u0161to se kre\u0107e oko 400 milijuna kuna pa nije iznena\u0111uju\u0107e da privatni osiguravatelji \u017eele dio tog kola\u010da. Nakon \u0161to javno osiguranje poskupi, privatni osiguravatelji bit \u0107e tu da ponude jeftiniju kombinaciju. Zato jo\u0161 manje iznena\u0111uje da je dokument kojim se vodila vlada u ovom procesu pripremila Croatia Osiguranje, u SDP-ovom mandatu privatizirana kompanija koja sama nudi police dopunskog zdravstvenog osiguranja. <\/span><\/p>\n

Sve to ukazuje da su “reforme” tako bolno i o\u010digledno namje\u0161tene za interese kapitala. Danas \u0107e profitirati osiguravaju\u0107e korporacije, sutra banke, prekosutra trgova\u010dki lanci, a taj proces ne\u0107e tako skoro prestati jer pritisak i za\u0161tita dolaze s najvi\u0161ih institucionalnih razina. I dok u Francuskoj i Belgiji gledamo fascinantan dru\u0161tveni otpor “reformskoj” stihiji iz Bruxellesa \u0161to ju provode nacionalne politi\u010dke elite, najvi\u0161e \u0161to se ovdje na europskoj periferiji mo\u017eemo nadati je pad vlade i blokirani parlament, jer tada bar \u0161tetne zakone nema tko usvojiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U jednom od brojnih javnih nastupa, komentiraju\u0107i dru\u0161tvenu situaciju u Gr\u010dkoj, Janis Varufakis je ustvrdio kako spominjanje reformi u Gr\u010dkoj ima isti efekt kao pozivanje na demokraciju u Iraku. Ljudi istog trena tr\u010de u zaklon. Ira\u010dani dobro znaju da me\u0111unarodno inzistiranje na po\u0161tivanju demokracije i ljudskih prava nije ni\u0161ta drugo nego precizan signal da \u0107e uskoro padati bombe i bolje im je da prona\u0111u najbli\u017ee skloni\u0161te…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13670,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,103],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-13669","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-ideologija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13669","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13669"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36784,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13669\/revisions\/36784"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13669"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13669"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13669"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13669"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}