{"id":13651,"date":"2016-05-30T07:00:56","date_gmt":"2016-05-30T06:00:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13651"},"modified":"2021-02-25T11:00:52","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:52","slug":"klerikastracija-hrt-a-i-lazne-komercijalne-alternative","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13651","title":{"rendered":"Klerikastracija HRT-a i la\u017ene komercijalne alternative"},"content":{"rendered":"

Programske i kadrovske promjene na Hrvatskoj radioteleviziji spadaju u rijetke vidljive rezultate paralizirane nove vlasti u Hrvatskoj. Iako su promjene zasnovane na klerikalnim i revizionisti\u010dkim na\u010delima poprimile gotovo karikaturalne razmjere, kritika je uglavnom svedena na vjeru u tr\u017ei\u0161te, odnosno privatne televizije kao lu\u010dono\u0161e demokracije, te urbani rasizam.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Jedna od sredi\u0161njih informativnih emisija Hrvatske radiotelevizije zove se “Dnevnik u podne”, ali to ipak nije bio dovoljan razlog da prije nekoliko dana ne zapo\u010dne u podne i sedamnaest minuta. Na katoli\u010dki blagdan Tijelova, naime, nekoliko stotina tisu\u0107a gledateljica i gledatelja javnog servisa strpljivo je \u2013 skupa s voditeljicom Dnevnika \u2013 \u010dekalo da zavr\u0161i prijenos mise iz Gospi\u0107a. I dok se vlada raspada, Rusija prijeti Turskoj, a Francusku paralizira masovni \u0161trajk, raspored prioriteta novog vodstva HRT-a stao je to\u010dno u tih sedamnaest minuta ka\u0161njenja: prvo pri\u010desti, onda vijesti; prvo svete misije, onda sve te emisije; prvo krv i tijelo Krista, onda svjetovna vlast i kriza.<\/p>\n

Informativni program pretvara se, dakle, u ne\u0161to poput vijesti iz zemlje i onostranstva<\/em>, a bodycount<\/em> \u017ertava novog v.d. ravnatelja Sini\u0161e Kova\u010di\u0107a za to vrijeme ravnomjerno raste: na HRT-u je, od njegova ustoli\u010denja prije samo tri mjeseca, smijenjeno vi\u0161e od sedamdeset ljudi, novinar Sa\u0161a Kosanovi\u0107 otpu\u0161ten je na valu orkestrirane histerije oko dokumentarca “15 minuta \u2013 masakr u Dvoru”, otkazane su suradnje uglednim gostima-urednicima poput Katarine Luketi\u0107 ili Hajrudina Hromad\u017ei\u0107a\u2026 “Bit \u0107e promjena na Hrvatskoj radioteleviziji! To neka znaju!”, najavio je, uostalom, aktualni potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko jo\u0161 u predizbornoj kampanji; Kova\u010di\u0107 sada samo kanalizira te promjene maksimom da HRT treba ponovno postati “ono \u0161to mu samo ime govori \u2013 hrvatska<\/em> radiotelevizija”.<\/p>\n

Domet tr\u017ei\u0161ta kao jamca demokracije<\/strong><\/p>\n

Nevolja se, dodu\u0161e, sastoji u tome \u0161to Hrvatska radiotelevizija pritom zanima sve manje hrvatskih gra\u0111anki i gra\u0111ana: prema slu\u017ebenim podacima nadle\u017ene Agencije za elektroni\u010dke medije, gledanost joj iz mjeseca u mjesec nagriza komercijalna konkurencija. Na zadovoljstvo liberalnog komentarijata, koji slavodobitno progla\u0161ava debakl politike \u0161to nas poku\u0161ava vratiti u medijski mrak devedesetih, nesvjesna da su devedesete nepovratno okon\u010dale (i) dodjelom prvih nacionalnih koncesija privatnim TV-ku\u0107ama na po\u010detku stolje\u0107a. Danas \u2013 glasi op\u0107eprihva\u0107ena argumentacija \u2013 izbor programa je \u0161iri nego ikada, pa se ideja upravljanja javnim mnijenjem lako eliminira u privatnosti doma, pomo\u0107u daljinskog upravlja\u010da.<\/p>\n

Samo, \u0161to ako ne \u017eelimo pristati na alternativu koja komercijalne televizije \u2013 te fran\u0161izne depoe nadrealnih realityja<\/em>, konfekcijskih sitcoma<\/em> i akcijskih filmova B-produkcije \u2013 najednom promovira u lu\u010dono\u0161e demokracije, pouzdane \u010duvare pluralizma mi\u0161ljenja i higijeni\u010dare javnog prostora? \u0160to ako nam \u010dak ni klerikastrirani HRT ne poma\u017ee da za\u017emirimo na jedno oko pa zanemarimo drugorazredni entertainment<\/em> koji tre\u0107eputa\u0161ka politika pre\u0161utno opravdava? I \u0161to ako odlu\u010dimo postaviti pitanja koja \u2013 u doba rata svjetonazorskih svjetova \u2013 valjda nije pristojno postavljati? Pitanje gledanosti, recimo; na njemu se ionako gradi skoro sva argumentacija u korist komercijalnih televizija, grade\u0107i se usput i da ne vidi koliko su joj krhki temelji.<\/p>\n

Jer Agencija za elektroni\u010dke medije gledanost mjeri u suradnji s najpoznatijom svjetskom rejting-agencijom AGB Nielsen, a ona nas na svojim slu\u017ebenim stranicama informira<\/a> kako u Hrvatskoj “nadgleda” to\u010dno 810 ku\u0107anstava: u zemlji u kojoj skoro svako ku\u0107anstvo ima TV-prijemnik, to se ba\u0161 i ne \u010dini kao naro\u010dito reprezentativan uzorak. Problem s podacima o gledanosti postaje, me\u0111utim, daleko ozbiljniji kada me\u0111u Nielsenovim dioni\u010darima<\/a>\u00a0prona\u0111emo ime Ronalda Laudera, ameri\u010dkog medijskog magnata i vlasnika grupacije CME. Njegovom koncernu \u2013 uz postaje u Slova\u010dkoj, Ukrajini, Rumunjskoj i Sloveniji \u2013 pripada, naime, i hrvatska Nova TV, redovito prva na ovda\u0161njim Nielsenovim listama gledanosti. Konstelacija je u najmanju ruku sumnjiva: ameri\u010dki multimilijuna\u0161 ula\u017ee svoj kapital u “neovisnu” istra\u017eiva\u010dku agenciju da bi potom ista ta agencija ba\u0161 njegovu televiziju proglasila najpopularnijom. Ali nitko se time pretjerano ne zamara: otkrivanje eklatantnog sukoba interesa bilo bi u sukobu s vi\u0161im interesima, a vi\u0161i su interesi u sni\u017eavanju rejtinga Kova\u010di\u0107evog HRT-a svim dostupnim sredstvima.<\/p>\n

Urbani rasizam liberalnog komentarijata<\/strong><\/p>\n

Ako treba i uz zrnce urbanog rasizma, za\u0161to ne: u nedavnom komentaru<\/a>\u00a0Globusova Mirjana Kasapovi\u0107 tako demaskira novinarsku “profesionalnu huntu” koja je pod vodstvom v.d. ravnatelja preuzela javnu radioteleviziju, zgra\u017eaju\u0107i se usput nad njihovom “jezi\u010dnom nekulturom izra\u017eenom u jakima zavi\u010dajnim dijalektima, neugodnim nazalnim unjkanjima i \u010dujnima govornim manama”, zbog kojih “ve\u0107ina nikada nije trebala dospjeti na televizijske zaslone”. Nije pritom sporna \u010dinjenica da se jezi\u010dne kompetencije prozvanih novinara ve\u0107im dijelom iscrpljuju u lizanju oltara i ulizivanju politi\u010dkoj vlasti; itekako je, me\u0111utim, sporna gesta omatanja vlastite liberalno-rasisti\u010dke iritacije “jakima zavi\u010dajnim dijalektima” u diskurzivni pla\u0161t visoke jezi\u010dne kulture i profesionalnih novinarskih standarda, kao da eterom nacionalnih televizija godinama ne dominira agresivna zagreba\u010dka akcentuacija i kao da na komercijalnim postajama temeljitije govorni\u010dko obrazovanje voditelja ne spada u kategoriju izli\u0161nih poslovnih tro\u0161kova.<\/p>\n

Klju\u010dni simptom impotencije aktualne politike upravljanja HRT-om Kasapovi\u0107 ipak otkriva u nedavnom obilje\u017eavanju obljetnice javne radiotelevizije i prigodnoj medijskoj akciji prikupljanja novca za obnovu vukovarskog Vodotornja, ne bi li ga se pretvorilo u simbol Domovinskog rata. Akcija je okon\u010dala debaklom: po(p)ratna je proslava na glavnom zagreba\u010dkom trgu okupila jedva dvije-tri tisu\u0107e ljudi, prikupljeno je tek oko pet posto potrebnih sredstava, a glavne su zvijezde bili isti oni politi\u010dari koji sustavno rade na ote\u017eavanju su\u017eivota u Vukovaru.<\/p>\n

“Sva se ta dru\u0161tvena i politi\u010dka ekipa okupila kako bi poduprla jo\u0161 jedan projekt muzealizacije Vukovara, njegova konzerviranja u hrvatsku prijestolnicu rata, smrti i stradanja”, tuma\u010di Kasapovi\u0107: “Kome je doista stalo do Vukovara, organizirao bi akciju prikupljanja novca za obnovu vukovarskih \u0161kola i u\u010deni\u010dkih domova, razvoj veleu\u010dili\u0161ta i izgradnju studentskih domova, gradnju sportske dvorane, kina, kazali\u0161ta, knji\u017enica, pa i pro\u0161irenje dunavske luke i sli\u010dne ‘dokaze \u017eivota’.” Ono \u0161to, me\u0111utim, propu\u0161ta spomenuti \u010dinjenica je da je HRT jo\u0161 po\u010detkom ovog mjeseca vlastitim primjerom ponudio tra\u017eeni “dokaz \u017eivota” otvoriv\u0161i u Vukovaru novo dopisni\u0161tvo.<\/p>\n

Zanemareni infrastrukturni zahvati<\/strong><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, to bi trebao biti samo po\u010detak obnove \u0161iroke dopisni\u010dke mre\u017ee koju je prethodna, “lijeva” uprava HRT-a sasjekla u sklopu mjera \u0161tednje i tzv. strukturnih reformi: slijede otvaranja dopisni\u0161tava u Metkovi\u0107u, Slavonskom Brodu, Sisku, Bjelovaru, Mostaru, Sarajevu, Bruxellesu i Strasbourgu, uz anga\u017eman videonovinara na podru\u010djima Cresa i Malog Lo\u0161inja, Bra\u010da, Hvara i makarskog primorja. “Ovo je \u0161ira poruka”, objasnio je Kova\u010di\u0107: “Uloga javne televizije je ba\u0161 takva \u2013 da ja\u010da lokalnu zajednicu.” A pribrojimo li ovome ve\u0107i naglasak na proizvodnji vlastitog televizijskog programa umjesto otkupa vanjskih produkcija, najednom dobivamo kudikamo koherentniju sliku politike upravljanja javnom radiotelevizijom.<\/p>\n

Ona vi\u0161e nije samo iracionalni talac vlastitih fantazija o uspostavljanju medijske kontrole nalik onoj iz devedesetih, nego ula\u017ee u radnike, infrastrukturu i proizvodnju, poku\u0161avaju\u0107i posti\u0107i ono \u0161to komercijalna konkurencija nikada ne\u0107e mo\u0107i: gustu uronjenost u lokalni kontekst, svakodnevni dodir s problemima manjih zajednica, kontakt sa zbivanjima koja se ne vide iz rakursa zagreba\u010dkih korporacijskih tornjeva. Naravno da \u0107e ovakvu, idili\u010dnu sliku aktualna uprava HRT-a brzo premazati nepodno\u0161ljivim nanosima ki\u010d-domoljublja, klerikalizma i revizionizma, ali to ne mijenja \u010dinjenicu da je prethodno postavila infrastrukturnu podlogu po kojoj sada mo\u017ee maljati ideolo\u0161kim crnilom: ne\u0161to sli\u010dno je, uostalom, mogla u\u010diniti i prethodna, liberalna uprava, ali je umjesto izgradnje \u0161iroke dopisni\u010dke mre\u017ee odabrala njeno razgra\u0111ivanje.<\/p>\n

Iz perspektive doma\u0107ih medijskih komentatora \u2013 autisti\u010dno fokusiranih na informativni program i hijerarhiju vijesti sredi\u0161njeg Dnevnika \u2013 sva su ova pitanja, me\u0111utim, sitna upravo onoliko koliko su neva\u017eni svakodnevni problemi Cre\u0161ana, Hvarana ili Makarana kada ih se promatra sa zagreba\u010dke distance. Ondje ionako, zar ne, odzvanjaju samo “jaki zavi\u010dajni dijalekti”: lokalna zajednica, javna funkcija, koga briga. Uspjeh HRT-a definira se isklju\u010divo prema kriterijima komercijalnih televizija; za lokalne teme tu nema mjesta, pa onda i nije \u010dudno \u0161to mu mjeru uzima globalna rejting-agencija, i to za ra\u010dun jednog ameri\u010dkog TV-magnata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od sredi\u0161njih informativnih emisija Hrvatske radiotelevizije zove se “Dnevnik u podne”, ali to ipak nije bio dovoljan razlog da prije nekoliko dana ne zapo\u010dne u podne i sedamnaest minuta…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":13656,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-13651","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13651","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13651"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13651\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36785,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13651\/revisions\/36785"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13656"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13651"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13651"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13651"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13651"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13651"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13651"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13651"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}