{"id":13634,"date":"2016-05-27T07:00:09","date_gmt":"2016-05-27T06:00:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13634"},"modified":"2021-02-25T11:00:53","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:53","slug":"europa-pocinje-ovdje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13634","title":{"rendered":"Europa po\u010dinje ovdje?"},"content":{"rendered":"

Najavljeni sporazum o viznoj liberalizaciji izme\u0111u Europske unije i Kosova za ve\u0107inu stanovnika te zemlje zna\u010di dugo o\u010dekivano olak\u0161anje putovanja, a za vlasti je dokaz prvih koraka prema sigurnoj europskoj budu\u0107nosti najmla\u0111e dr\u017eave na kontinentu. No velike nade povezane s ovim procesom skrivaju dublje probleme koji se ne mogu rije\u0161iti druga\u010dijom regulacijom dokumenata.<\/strong><\/p>\n

Prije nekoliko mjeseci, kosovsko ministarstvo zadu\u017eeno za europske integracije zapo\u010delo je kampanju “podizanja svijesti” o procesu vizne liberalizacije pod nazivom “Europa po\u010dinje ovdje”. S obzirom da je sli\u010dni proces davno ranije zahvatio ostale zemlje regije bilo bi prikladnije kampanju nazvati “Europa zavr\u0161ava ovdje”, iako je ovo doista za Kosovo svojevrsni europski po\u010detak. Rije\u010d je o pravnoj inicijativi Europske komisije koja bi dr\u017eavljanima Kosova trebala omogu\u0107iti lak\u0161a putovanja u zemlje \u0161engenskog podru\u010dja, \u0161to bi doista moglo ponuditi vi\u0161e prakti\u010dnih prednosti.<\/p>\n

Prema posljednjem izvje\u0161taju EK vezanom uz ovo pitanje, Kosovo mora ispuniti nekoliko kriterija koji bi mu omogu\u0107ili da dobije preporuku za viznu liberalizaciju. Ti se kriteriji odnose na podru\u010dja kao \u0161to su sigurnost dokumenata, kontrola granica i “upravljanje” migracijama, javna sigurnost te readmisija i reintegracija. Dosada\u0161nji sastanci europskih ministara unutra\u0161njih poslova vezani uz viznu liberalizaciju uglavnom su ostajali bez konkretnih zaklju\u010daka. Kao klju\u010dni problemi pri tom su identificirana pitanja razgrani\u010denja sa Crnom Gorom i borba protiv organiziranog kriminala. Za njihovo rje\u0161avanje, Kosovo ima razli\u010dite rokove: pitanje granice mora se rije\u0161iti odmah, dok se po pitanju borbe protiv kriminala moraju pokazati dugoro\u010dno pozitivni trendovi.<\/p>\n

Ti bi trendovi, prema savjetima iz EU, trebali uklju\u010divati osiguravanje dovoljnog broja sudaca i punu nezavisnost ombudsmana te uspostavu “monitoringa” istraga povezanih s organiziranim kriminalnom i korupcijom. Sve ove mjere trebaju se naravno provoditi u uskoj suradnji s delegacijom EU na Kosovu kao i Europskom misijom vladavine prava na Kosovu (EULEX), pravno-policijskom misijom koja i ina\u010de nadzire (ili upravlja radom) kosovskih institucija. Sude\u0107i prema nedavnim zaklju\u010dcima, \u010dini se kako je znatan “napredak” u\u010dinjen u pitanju prihvata tra\u017eitelja azila vra\u0107enih iz zemalja EU-a na Kosovo.<\/p>\n

Strani eksperti<\/strong><\/p>\n

No ako je u nekim pitanjima postignut “napredak”, a u drugima se on mo\u017ee zamutiti birokratskim frazama, spornom pitanje razgrani\u010denja sa Crnom Gorom javlja se kao gotovo nerje\u0161iv problem. Rije\u010d je o planu koji je u javnosti vrlo nepopularan, a opozicijske stranke ve\u0107 mjesecima uspje\u0161no organiziraju prosvjede protiv predlo\u017eene linije demarkacije. Osobito je pokret Samoopredjeljenje bio kriti\u010dan prema planu, prezentiraju\u0107i ga kao dio korupcijskog procesa: “sada gra\u0111ani moraju pla\u0107ati cijenu organiziranog kriminala i korupcije politi\u010dara s kojima su razli\u010diti strani faktori, uklju\u010duju\u0107i i one iz EU, uvijek blisko sura\u0111ivali”.<\/p>\n

Optu\u017eba za izdaju nacionalnih interesa zbog normalizacije statusa korumpiranih politi\u010dara pala je na plodno tlo, osobito s obzirom na neupitnu \u010dinjenicu da je kosovski proces eurointegracija o\u010dito ne\u0161to kompliciraniji od onih kroz koje su pro\u0161le ili prolaze druge zemlje Balkana. Stoga stranka Samoopredjeljenje inzistira kako su “uvjeti za viznu liberalizaciju izrazito nepo\u0161teni, jer je predvi\u0111ena demarkacija s Crnom Gorom \u0161tetna po Kosovo”. Premijer Isa Mustafa, koji je jedan od najglasnijih zagovaratelja predvi\u0111enog razgrani\u010denja, u ovom pitanju ima sna\u017enu potporu kako EU, tako i Sjedinjenih Dr\u017eava, \u0161to sam nudi kao jedan od klju\u010dnih argumenata za sporazum.<\/p>\n

“Ameri\u010dki eksperti poznaju Balkan bolje od lokalnih […] ti na\u0161i lokalni stru\u010dnjaci ne znaju izmjeriti ni svoje me\u0111e, a kamoli dr\u017eavnu granicu”, komentirao je Mustafa kritike upu\u0107ene predlo\u017eenoj demarkaciji. No interpretacija prema kojoj je ovdje rije\u010d o sprezi lokalnih mo\u0107nika i me\u0111unarodnih institucija na \u0161tetu kosovskih dr\u017eavnih interesa nije zbog takvih kategori\u010dkih tvrdnji izgubila na popularnosti.<\/p>\n

Utjecaj na emigraciju<\/strong><\/p>\n

Strani eksperti imaju klju\u010dnu rije\u010d i u drugom presudnom uvjetu, odnosno borbi protiv korupcije. EULEX je tako navodno inicirao dva va\u017ena uhi\u0107enja u sklopu kampanje protiv korupcije: jedno je ono Enver<\/span>a<\/span> Sekiraq<\/span>e, nekada\u0161njeg najtra\u017eenijeg bjegunca na Kosovu i navodnog \u0161efa najmo\u0107nije mafije u zeml<\/span>ji<\/span>, a drug<\/span>o<\/span> Azema Syle, zastupnika najve\u0107e parlamentarne stranke i jednog od biv\u0161ih zapovjednika Oslobodila\u010dke vojske Kosova (U\u00c7K) optu\u017een da je vo\u0111a grupe koja se bavila ekonomskim kriminalnom. Uz te razgla\u0161ene procese, pri kraju je i tre\u0107i, onaj koji se ti\u010de imama optu\u017eenih za \u0161irenje mr\u017enje i regrutaciju boraca u “vjerskim ratovima” na Bliskom istoku.<\/span><\/p>\n

Ispunjavanje kriterija za viznu liberalizaciju istodobno bi moglo znatno pogor\u0161ati postoje\u0107e probleme. To se prije svega odnosi na dramati\u010dno iseljavanje koje je osobito postalo vidljivo pro\u0161le godine kada su u jednom velikom valu tisu\u0107e kosovskih dr\u017eavljana pre\u0161le ma\u0111arsko-srbijansku granicu u potrazi za boljom budu\u0107no\u0161\u0107u u Austriji ili Njema\u010dkoj. Taj se val znakovito poklopio sa periodom ozbiljne politi\u010dke krize na Kosovu koja u mnogo \u010demu jo\u0161 uvijek traje. No unato\u010d velikom interesu za napu\u0161tanje zemlje rije\u010d je o procesu koji nije samo emotivno i fizi\u010dki naporan, ve\u0107 i vrlo skup, a dobar dio tro\u0161ka odnosi se upravo na dobivanje vize.<\/p>\n

Liberalizacija bi taj proces trebala olak\u0161ati, iako to ne zna\u010di da \u0107e samo emigriranje postati dostupno svima. S obzirom na prosje\u010dnu pla\u0107u od 350 eura i visoku nezaposlenost, iznos potreban za put mnogi i dalje ne\u0107e mo\u0107i prikupiti, pa se velik dio stanovni\u0161tva viznom liberalizacijom nikako ne\u0107e okoristiti, \u0161to ne zna\u010di da \u0107e op\u0107a emigracija biti smanjena. Dapa\u010de, doma\u0107i su poslodavci ve\u0107 podigli uzbunu zbog mogu\u0107eg odlaska obrazovane radne snage \u0161to bi ote\u017ealo njihovo poslovanje.<\/p>\n

Isklju\u010deno stanovni\u0161tvo<\/strong><\/p>\n

Poseban problem predstavlja polo\u017eaj srpske manjine na Kosovu. To je stanovni\u0161tvo naime suo\u010deno s vi\u0161estrukim preprekama u realizaciji svojeg prava na osobne dokumente i zbog toga su kosovski Srbi vjerojatno jedina grupa na zapadnom Balkanu koja \u0107e ostati uskra\u0107ena za proces vizne liberalizacije. Naime, jo\u0161 od progla\u0161enja kosovske neovisnosti 2008. godine, koju Srbija formalno jo\u0161 uvijek ne priznaje, ni ta zemlja, ni etni\u010dki srpsko stanovni\u0161tvo na sjeveru Kosova ne prihva\u0107a kosovske dokumente, uklju\u010duju\u0107i naravno i putovnice. Istodobno, iako je Srbija sporazum o viznoj liberalizaciji potpisala jo\u0161 2009. godine, on se ne odnosi na Srbe na Kosovu.<\/p>\n

Obrazlo\u017eenje za isklju\u010divanje ovog stanovni\u0161tva je navodni strah od lak\u0161e “ilegalne migracije” na Zapad, drugim rije\u010dima isklju\u010divanje formalnih dr\u017eavljana Srbije na Kosovu bilo je uvjet za viznu liberalizaciju ostalih dr\u017eavljana Srbije. Njihovih bezvrijedni paso\u0161i sada nose \u017eig posebnog tijela Ministarstva unutra\u0161njih poslova Srbije. Ostali stanovnici Kosova vjerojatno \u0107e se okoristiti novim tretmanom njihovih paso\u0161a, iako proces ne uklju\u010duje druge dokumente, poput registracija automobila koje dio zemalja EU jo\u0161 uvijek ne priznaje \u010dine\u0107i putovanje u takvim vozilima posebnom avanturom.<\/p>\n

Naposljetku, iako je potaknula mnogo entuzijazma, vizna liberalizacija ne popravlja vrlo tmurnu situaciju na Kosovu. Ona ni na koji na\u010din ne utje\u010de na situaciju u obrazovanju, ne poma\u017ee pove\u0107anju zaposlenosti i ne pru\u017ea bolju perspektivu stanovni\u0161tvu koje ostaje. No proces je tako\u0111er daleko od zavr\u0161enog. S obzirom na sve otvorenije raspolo\u017eenje protiv stranaca u mnogim zemljama Zapada, neke su zemlje poput Francuske i Belgije ve\u0107 najavile da bi mogle blokirati proces koji je trebao voditi olak\u0161avanju pristupa \u0161engenskog zoni dr\u017eavljanima Gruzije, Ukrajine i Kosova.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije nekoliko mjeseci, kosovsko ministarstvo zadu\u017eeno za europske integracije zapo\u010delo je kampanju “podizanja svijesti” o procesu vizne liberalizacije pod nazivom “Europa po\u010dinje ovdje”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13636,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[46],"theme":[458],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[262],"class_list":["post-13634","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-migracije","theme-drustvo","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13634","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13634"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13634\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13641,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13634\/revisions\/13641"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13636"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13634"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13634"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13634"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13634"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13634"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13634"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13634"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}