{"id":13631,"date":"2016-05-25T13:58:13","date_gmt":"2016-05-25T12:58:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13631"},"modified":"2016-05-25T13:58:13","modified_gmt":"2016-05-25T12:58:13","slug":"kurikulum-jeste-politicko-pitanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13631","title":{"rendered":"Kurikulum jeste politi\u010dko pitanje"},"content":{"rendered":"

Ekspertna radna skupina za provo\u0111enje Cjelovite kurikularne reforme<\/a> odr\u017eala je u srijedu (25. maja 2016.) konferenciju za tisak s temom nastavka rada radne skupine. Njezin voditelj Boris Joki\u0107 zatra\u017eio je od ministra znanosti obrazovanja i sporta Predraga \u0160ustara razrje\u0161enje s mjesta voditelja projekta. Ovaj razvoj doga\u0111aja uslijedio je nakon \u0161to je Joki\u0107eva skupina Ministarstvu znanosti obrazovanja i sporta (MZOS) dala ultimatum<\/a> da se “jasno odredi prema politi\u010dkim i cenzorskim pritiscima koji se na nju vr\u0161e”.<\/p>\n

Problem je nastao kad je nova postava u MZOS-u do\u0161la na ideju da sedmero\u010dlano stru\u010dno tijelo nadopuni s jo\u0161 10 novih, (konzervativnih<\/a>) \u010dlanova koji su u prethodnom periodu stajali na suprotnim stranama kurikularne reforme i bili njezini glavni oponenti. Dosada\u0161nji, vi\u0161egodi\u0161nji rad na reformi time je doveden u pitanje, a govorilo se i o tome da bi prestankom rada na reformi propalo i 45 milijuna kuna iz javnog prora\u010duna koliko se Hrvatska u pet godina obe\u0107ala izdvojiti za obrazovnu reformu, kao i dodatnih 300 milijuna eura odobrenih ovome projektu iz europskih sredstava.\u00a0 Razo\u010daranje razvojem situacije pokazalo je i stotine nastavnika koji su tako\u0111er sudjelovali u reformi, \u0161to su izrazili rezigniranim pismom<\/a> kojim pozivaju roditelje na emigraciju iz dr\u017eave ukoliko \u017eele dobro svojoj djeci.<\/p>\n

Ograni\u010denja liberalnih strategija<\/strong><\/p>\n

Ostavka radne skupine i rezignacija nastavnika nije tek podizanje bijele zastave i predaja borbenih polo\u017eaja uzrokovana moralnom indignacijom kao ultimativnim \u010dinom po\u0161tenja u nepo\u0161tenoj \u2013 korumpiranoj \u2013 dru\u0161tveno politi\u010dkoj okolini. Ovakav razvoj stvari prije svega je indikator ograni\u010denja strategija koje se baziraju na depolitizaciji politi\u010dkih i dru\u0161tvenih pitanja, a koji svoj odraz ima u “osje\u0107aju kraja” i aktivisti\u010dko politi\u010dkog bezna\u0111a. Suprotno o\u010dekivanjima polo\u017eenima u strategiji “struka ispred politike” i “ne mo\u017eemo pristati na politi\u010dke utjecaje s lijeva, desna ili centra” u nadi da \u0107e depolitizacija relevantnih dru\u0161tvenih tema kao rezultat imati bavljenje pukim sadr\u017eajem poput informatike, ili zdravstvenog odgoja, ono \u0161to se zapravo dogodilo ne mo\u017ee nas \u010duditi.<\/p>\n

Liberalne strategije, na kakvima se bazira i kurikularna reforma, ne mogu adekvatno odgovoriti konzervativnim desni\u010darskim napadima \u0161to kooptiraju liberalne i lijeve metode te ih politiziraju ispunjavaju\u0107i ih primarno politi\u010dkim i vrijednosnim sadr\u017eajem \u0161to je pristup koji ove teme \u010dini prijem\u010dive \u0161irokoj narodnoj bazi koja na temelju toga potom formira mi\u0161ljenje i donosi stavove o temama koje ih se dakako ti\u010du, poput zdravstvenog odgoja djece.<\/p>\n

Poku\u0161aji postavljanja kurikularne reforme kao ne\u010deg objektivnog \u0161to se ne ti\u010de politike, pa time onda niti dru\u0161tva i javnosti, ve\u0107 kao sadr\u017eaja kojim se trebaju baviti samo visokoobrazovani stru\u010dnjaci, su\u0161tinski su politi\u010dki pogre\u0161ni. Upravo zbog toga jer ne mogu senzibilizirati demokratsku bazu za ova pitanja. A bez takve senzibilizacije javnosti, ste\u010dena prava nema tko da obrani.<\/p>\n

Da se pitanje kurikularne reforme postavilo kao pitanje odgajanja i obrazovanja djece na na\u010delima solidarnosti, dru\u0161tvene, seksualne i zdravstvene odgovornosti za sebe i okolinu, kao pitanje informati\u010dke pismenosti od prvog osnovne i jednake dostupnosti kvalitetnog obrazovanja svoj djeci, neovisno o bogatstvu ili siroma\u0161tvu obitelji, \u0161to su sve teze koje se nalaze u samoj reformi, te\u0161ko bi konzervativne snage takvom lako\u0107om sru\u0161ile radnu skupinu. Umjesto poruke obrazovna reforma svih nas se ti\u010de<\/em>, liberalna strategija svodila se na prepustite sve stru\u010dnjacima i ne mije\u0161ajte se<\/em>. Stoga promjena koju su zazivali \u010dlanovi radne skupine nije bila takva s kojom se javnost mogla poistovjetiti. Javnost u kona\u010dnici niti nije bila adresat radne skupine (to su bili poslodavci kao simboli tr\u017ei\u0161ta rada), zbog \u010dega je onda izostala i obrana kurikularne reforme.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ekspertna radna skupina za provo\u0111enje Cjelovite kurikularne reforme odr\u017eala je u srijedu (25. maja 2016.) konferenciju za tisak s temom nastavka rada radne skupine. Njezin voditelj Boris Joki\u0107 zatra\u017eio je od ministra znanosti obrazovanja i sporta Predraga \u0160ustara razrje\u0161enje s mjesta voditelja projekta. Ovaj razvoj doga\u0111aja uslijedio je nakon \u0161to je Joki\u0107eva skupina Ministarstvu znanosti […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13632,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13631","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13631","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13631"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13631\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13633,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13631\/revisions\/13633"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13632"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13631"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13631"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13631"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13631"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13631"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13631"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13631"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}