{"id":13554,"date":"2016-05-20T11:10:09","date_gmt":"2016-05-20T10:10:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13554"},"modified":"2016-05-20T11:10:09","modified_gmt":"2016-05-20T10:10:09","slug":"obiljezavanje-tragedije-bugarskih-turaka-u-sjeni-aktualnih-sukoba-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13554","title":{"rendered":"Obilje\u017eavanje tragedije bugarskih Turaka u sjeni aktualnih sukoba"},"content":{"rendered":"

Na ju\u010dera\u0161njem tradicionalnom obilje\u017eavanju tragi\u010dnih doga\u0111aja iz kasnih osamdesetih u ve\u0107inski turskom gradi\u0107u D\u017eebelu na jugu Bugarske prvi puta je do\u0161lo do konflikta<\/a> izme\u0111u sudionika i organizatora. Rije\u010d je o skandalu koji govori dosta ne samo o manjinskoj politici, ve\u0107 i o op\u0107oj politi\u010dkoj dinamici u toj zemlji. Naime gradi\u0107 D\u017eebel je 1989. godine bio popri\u0161te masovnih protesta na kojima su etni\u010dki Turci zahtijevali pravo na kori\u0161tenje svojih tradicionalnih imena koje je dr\u017eava u tom periodu nastojala “bugarizirati”. Nakon sukoba koji su eskalirali i u drugim dijelovima zemlje, pretpostavlja se da je vi\u0161e stotina tisu\u0107a pripadnika turske zajednice trajno napustilo zemlju i naselilo se u susjednoj Turskoj.<\/p>\n

“Proces preporoda” koji je vlada zapo\u010dela sredinom osamdesetih u sna\u017enom je kontrastu prema politici koju je uspostavila prva komunisti\u010dka vlada neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Velika turska zajednica koja je prije stotinjak godina \u010dinila 10%, a danas \u010dini oko 8% stanovni\u0161tva, u vi\u0161e se valova selila preko turske granice koja se sama u proteklih 130 godina vi\u0161e puta pomicala. Tek su uspostavom socijalizma u\u010dinjeni ozbiljniji napori da se toj zajednici osigura ravnopravnost i kulturna autonomija. No dobri odnosi bugarskih vlada prema turskoj manjini nisu dugo trajali, pa je ve\u0107 sredinom 1950-ih do\u0161lo do postupnih ukidanja politika poticanja posebnosti, u korist koncepta “bugarskih dr\u017eavljana razli\u010ditog porijekla”.<\/p>\n

Proces zao\u0161travanja nacionalisti\u010dkih politika usko je slijedio prvo neformalno, a onda i formalno odustajanje od socijalisti\u010dkih politika. Kada je realsocijalisti\u010dki model bankrotirao, od njega je prva odustala partijska elita, koja je nedostatak ideolo\u0161kog pokri\u0107a za nastavak svoje vladavine nastojala tra\u017eiti u nacionalizmu. To je osobito eskaliralo krajem osamdesetih, kada je re\u017eim na izdahu napao bugarske Turke, oduzimaju\u0107i im \u010dak i pravo na posebna imena. Jedna od bizarnosti bugarske politike je i to da su korijeni<\/a> tranzicijske ekstremne desnice zapravo u “frontovskim” organizacijama biv\u0161e partije orijentiranima na borbu protiv Turaka.<\/p>\n

Etni\u010dka artikulacija socijalnih problema<\/strong><\/p>\n

I prije formalnog kraha biv\u0161eg re\u017eima, bugarski su Turci zajedno s drugima koji su se protivili politici “nacionalnog ujedna\u010davanja” formirali Pokret za prava i slobode (DPS), koji do danas ostaje va\u017ean faktor politi\u010dke scene. DPS formalno nije turska stranka, jer su etni\u010dke organizacije jo\u0161 uvijek zakonom zabranjene. Dapa\u010de, iako se deklarira kao “liberalna” stranka, u bugarskom politi\u010dkom kontekstu DPS se \u010desto smatra “ljevicom” zbog svog “populizma<\/a>“, odnosno sklonosti da brani interese ne samo ekonomski marginaliziranih Turaka, ve\u0107 i drugih (osobito muslimanskih) zajednica u sli\u010dnom polo\u017eaju, poput Pomaka ili Roma. Ta je pozicija DPS-a bila i uzrok podjele koja se dogodila krajem pro\u0161le godine.<\/p>\n

Naime, biv\u0161i predsjednik L\u00fctfi Mestan je u periodu 2013.-2015. godine poku\u0161ao stranku pribli\u017eiti turskim vanjskopoliti\u010dkim interesima, \u0161to je naposljetku dovelo do njegove izvanredne smjene<\/a>, nakon \u010dega je osnovao novu stranku Demokrati za odgovornost, slobodu i toleranciju (DOST, kratica na turskom zna\u010di “prijatelj”). Ta je stranka odmah progla\u0161ena za “desnicu”, \u0161to podrazumijeva predanost “euroatlantskim vrijednostima” i ekonomskom liberalizmu, a to je politi\u010dka platforma koju DOST dijeli s bugarskim strankama koje su trenutno na vlasti. U svom poku\u0161aju da preokrene karakter turske politike, Mestan je o\u010dekivano dobio potporu i bugarske i turske vlade.<\/p>\n

Iako je uspjeh DOST-a do sada bio vrlo ograni\u010den, razdor je eskalirao uo\u010di ju\u010dera\u0161nje komemoracije u D\u017eabelu, gdje je gradona\u010delnik Bahri Omer iz DOST-a poku\u0161ao DPS-u zabraniti dolazak. Poku\u0161aj eliminacije te stranke iz obilje\u017eavanja se po svemu sude\u0107i Mestanu i Omeru obio o glavu jer su obojica ju\u010der do\u010dekani zvi\u017educima i povicima “izdajice”, a velik dio publike im je tako\u0111er tijekom govora demonstrativno okrenuo le\u0111a. Unato\u010d institucionalnoj potpori, koja je i ju\u010der potvr\u0111ena sudjelovanjem turskih du\u017enosnika koji su otvoreno lobirali za DOST, pokazalo se kako etni\u010dka politika ne nudi adekvatna rje\u0161enja za bugarske socijalne probleme. \u010cak i ako je artikuliran kroz “manjinsku<\/a>” problematiku, ograni\u010deni socijalni populizam DPS-a ostaje privla\u010dniji od ekonomskog liberalizma pa makar i s blagoslovom iz Ankare.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na ju\u010dera\u0161njem tradicionalnom obilje\u017eavanju tragi\u010dnih doga\u0111aja iz kasnih osamdesetih u ve\u0107inski turskom gradi\u0107u D\u017eebelu na jugu Bugarske prvi puta je do\u0161lo do konflikta izme\u0111u sudionika i organizatora. Rije\u010d je o skandalu koji govori dosta ne samo o manjinskoj politici, ve\u0107 i o op\u0107oj politi\u010dkoj dinamici u toj zemlji…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13552,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[25],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13554","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bugarska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13554"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13554\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13555,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13554\/revisions\/13555"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13552"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13554"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13554"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13554"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13554"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}