Ju\u010dera\u0161nje sve\u010dano progla\u0161enje radova na Transjadranskom plinovodu (TAP) otvorenima pro\u0161lo je u znaku velikih nada i o\u010dekivanja. Ceremonija je odr\u017eana u Solunu, gdje su gr\u010dki doma\u0107ini do\u010dekali visoka europska i ameri\u010dka izaslanstva. Premijer Aleksis Cipras je projekt na kojem radovi jo\u0161 nisu zapo\u010deli, ali koji bi prema planovima trebao biti dovr\u0161en za \u010detiri godine, nazvao “velikim trenutkom za ekonomiju Gr\u010dke i regije”. Prema optimisti\u010dkim najavama, plinovod bi trebao omogu\u0107iti otvaranje “osam tisu\u0107a radnih mjesta”. Takva o\u010dekivanja predstavljaju jo\u0161 jedan zaokret gr\u010dke vlade koja je na po\u010detku svog mandata TAP smatrala prijetnjom za energetsku neovisnost Gr\u010dke, s obzirom da omogu\u0107uje monopol tvrtki poput britanskog BP, \u0161panjolskog Enagasa, talijanskog Snama, belgijskog Fluxysa i \u0161vicarskog Axpoa \u2013 koji su vlasnici plinovoda \u2013 na doma\u0107em energetskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n
Retorika “energetske neovisnosti” dominirala je ipak govorima gr\u010dkih du\u017enosnika i na ju\u010dera\u0161njem otvorenju, iako u sasvim drugom zna\u010denju. Tako je Cipras posebno naglasio “geopoliti\u010dku, a ne samo ekonomsku va\u017enost projekta”, odnosno pohvalio se klju\u010dnim polo\u017eajem Gr\u010dke u dostizanju europskog cilja “energetske unije”. Ta je “unija”, kao jedan od klju\u010dnih ciljeva Europske komisije, zapravo samo \u0161ifra za isklju\u010divanje Rusije iz energetske opskrbe isto\u010dne Europe. Naime, prema kalkulacijama EU, zemlje isto\u010dno od Odre su previ\u0161e nestabilne da bi uvozile rusku naftu i plin jer bi to dopustilo ne\u017eeljeni utjecaj isto\u010dnog susjeda na “desnom krilu” Unije. Stoga je pod egidom “energetske neovisnosti” EU ve\u0107 nekoliko godina anga\u017eirana u poku\u0161ajima zamjene ruskog plina alternativnim izvorima. U tu svrhu se svrhu, izme\u0111u ostalog, planira izgradnja terminala za ukapljeni plin uvezen iz Sjedinjenih Dr\u017eava.<\/p>\n
TAP bi pak trebao slu\u017eiti kao drugi “alternativni izvor”, jer se njime u Europu, preko Turske, planira dovesti plin iz azerbajd\u017eanskih polja, iako \u0107e kontrolu nad njim imati zapadnoeuropske i ameri\u010dke tvrtke. Njegova “transjadranska” komponenta odnosi se na podmorski spoj Albanije i Italija, odakle \u0107e se distribucija dalje provoditi. Za balkansku regiju, opskrba plinom bi se trebala provoditi putem “interkonektora” iz Gr\u010dke \u0161to toj zemlji daje polo\u017eaj “huba”. No unato\u010d odu\u0161evljenju projektom me\u0111u politi\u010darima u regiji, gradnja TAP-a zapravo zna\u010di da su zemlje Balkana izgubile mogu\u0107nost da trasa plinovoda \u2013 bilo ruskog (Ju\u017eni tok), bilo zapadnog (Nabucco) \u2013 prolazi njihovim teritorijem. Posebno se to odnosi na Bugarsku, \u010dija je ministrica sudjelovala na sve\u010danosti, a koja je prije dvije godine europsko-ameri\u010dkim pritiskom sprije\u010dena da sudjeluje u Ju\u017enom toku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ju\u010dera\u0161nje sve\u010dano progla\u0161enje radova na Transjadranskom plinovodu (TAP) otvorenima pro\u0161lo je u znaku velikih nada i o\u010dekivanja. Ceremonija je odr\u017eana u Solunu, gdje su gr\u010dki doma\u0107ini do\u010dekali visoka europska i ameri\u010dka izaslanstva. Premijer Aleksis Cipras je projekt na kojem radovi jo\u0161 nisu zapo\u010deli, ali koji bi prema planovima trebao biti dovr\u0161en za \u010detiri godine, nazvao “velikim trenutkom za ekonomiju Gr\u010dke i regije”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13475,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,128],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13474","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-energetika","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13474","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13474"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13474\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13476,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13474\/revisions\/13476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13475"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13474"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13474"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13474"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13474"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13474"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13474"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13474"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}