{"id":13473,"date":"2016-05-18T11:55:02","date_gmt":"2016-05-18T10:55:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13473"},"modified":"2016-05-18T16:55:44","modified_gmt":"2016-05-18T15:55:44","slug":"juha-benzin-socijalizam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13473","title":{"rendered":"Juha + benzin = socijalizam?"},"content":{"rendered":"

Ako niste dovoljno pa\u017eljivo gledali eurosong i analizirali komentare u javnosti na nastup hrvatske predstavnice Nine Kralji\u0107 mogli ste propustiti izvu\u0107i neminovan zaklju\u010dak iz cijele pri\u010de: u Hrvatskoj ne postoji kapitalizam. Naime, kako tvrdi kolumnist T-portala Vuk Peri\u0161i\u0107<\/a>, radi se o jo\u0161 jednom primjeru op\u0107e hrvatske samoobmane: “Kultura samoobmane toliko je pro\u017eela hrvatsko dru\u0161tvo da su neki mediji nakon nedavnog Eurosonga tvrdili kako je Nina Kralji\u0107 ‘samouvjereno vladala scenom’, iako je pod teretom treme i nakazne kostimografije jedva otpjevala svoju dosadnu pjesmicu.” Kao \u0161to ne mo\u017eemo prepoznati proma\u0161enost nastupa na\u0161e predstavnice na europskoj smotri, tako isto ne mo\u017eemo ni prepoznati da \u017eivimo zapravo u socijalisti\u010dkoj privredi, smatra Peri\u0161i\u0107. Ili kako glasi osnovno epistemolo\u0161ko na\u010delo njegova dana\u0161njeg \u010dlanka “Hrvatska – zaostalo dijete marksizma gdje dr\u017eava prodaje juhu i benzin”: u politici je percepcija va\u017enija od stvarnosti.<\/p>\n

Naravno, Peri\u0161i\u0107 je na strani stvarnosti koja navodno nesmiljeno opovrgava teze da je Hrvatska kapitalisti\u010dka ekonomija. Ne smeta Peri\u0161i\u0107a ni \u010dinjenica da sve to pi\u0161e na portalu u vlasni\u0161tvu Deutsche Telekoma koji je ovda\u0161nju telekomunikacijsku tvrtku kupio u prvoj polovici dvijetisu\u0107itih i od tada skresao radnu snagu na pola kompenziraju\u0107i ju radom na studentskim ugovorima. Svi oni koji su dobili otkaz su jednostavno zaostala djeca marksizma. Tako\u0111er, ne brine ni Peri\u0161i\u0107a za\u0161to njema\u010dka kancelarka ne dopu\u0161ta<\/a> hrvatskoj dr\u017eavi da izgradi vlastitu mre\u017eu opti\u010dkih kablova kako ne bi naru\u0161ila monopol T-coma koji raspola\u017ee kablovima koji su ve\u0107 bili javno vlasni\u0161tvo, ali su im poklonjeni u privatizacijskoj transakciji. Je li Angela Merkel zaostalo dijete marksizma? Za\u0161to se ne odrekne udjela dr\u017eavnog vlasni\u0161tva u Deutsche Telekomu? U kakvoj je vezi njema\u010dki nastup na eurosongu sa \u010dinjenicom da je Fraport (Frankfurtski aerodrom) koji je nedavno kupio ljubljanski aerodrom u ve\u0107inskom javnom vlasni\u0161tvu?<\/p>\n

Rat izme\u0111u percepcije i stvarnosti<\/strong><\/p>\n

Ni\u0161ta to ne brine Peri\u0161i\u0107a. A kako i bi kad mu je stvarnost va\u017enija od percepcije pa tako tvrdi da je u Hrvatskoj 60% poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. Premda podaci<\/a>\u00a0iz Dr\u017eavnog zavoda za statistiku iz 2013. godine tvrde da je samo 0,7% poslovnih subjekata u Hrvatskoj u vlasni\u0161tvu dr\u017eave. A nije da smo primijetili neki nacionalizacijski zamah u posljednje tri godine. Ne osje\u0107aju\u0107i valjda da su “statisti\u010dki podaci” dovoljni, Peri\u0161i\u0107 je nastojao i pru\u017eiti retori\u010dku ilustraciju teze da \u017eivimo u socijalizmu: “Da je rije\u010d o socijalisti\u010dkoj privredi \u2013 koja ispunjava i kriterije marksisti\u010dke definicije socijalizma \u2013 zorno ilustrira \u010dinjenica da se u Hrvatskoj dr\u017eava bavi proizvodnjom juha i prodajom benzina, a konobari riskiraju prekr\u0161ajnu prijavu ako im inspekcija u nov\u010daniku prona\u0111e vi\u0161ak novca.” Kako bi inspekcija koja nastoji utvrditi eventualne korupcijske mehanizme, ma koliko nezgrapna bila, predstavljala socijalizam po “marksisti\u010dkoj definiciji” krajnje je nejasno. Tako\u0111er je nejasno za\u0161to bi prera\u0111iva\u010dka firma u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, izlo\u017eena tr\u017ei\u0161noj konkurenciji kao i sve druge, bila “dokaz socijalizma”, a dr\u017eavne subvencije firmama poput Agrokora koji se bave sli\u010dnim djelatnostima nisu ko\u010dnice razvoja tr\u017ei\u0161ta? A kako su INA-ine benzinske “dokaz” socijalizma, ako u kompaniji upravlja\u010dka prava ima MOL, a tr\u017ei\u0161te prodaje benzina sasvim liberalizirano, prili\u010dna je enigma. A u kontekstu \u010dinjenice da su u dr\u017eavama izvoznicama nafte kompanije koje se bave eksploatacijom ve\u0107inom u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, Peri\u0161i\u0107evi izra\u010duni postojanja kapitalizma dobivaju sve bizarniju dimenziju.<\/p>\n

Ne treba nagla\u0161avati niti koliko raskorak izme\u0111u percepcije i stvarnosti predstavlja zanemarivanje \u010dinjenice da bi Europska unija te\u0161ko primila u \u010dlanstvu zemlju \u010dija se privreda zasniva na socijalisti\u010dkim na\u010delima, pogotovo nakon \u0161to je u mjerama koje je donijela za upravljanje krizom, fiskalne pakete i sli\u010dne mehanizme, zapravo i kejnzijanizam u\u010dinila ilegalnim. A da ne spominjemo i ulogu privatiziranog bankarskog sektora. Pored toga \u0161to nikad od njih nismo \u010duli da je u Hrvatskoj na snazi socijalizam, dovoljno je i da vidimo reklame za stambene kredite u kojima majka nakon otvaranje kuverte s olak\u0161anjem priop\u0107i ostatku uku\u0107ana da ovaj mjesec rata nije narasla. Prili\u010dno neobi\u010dan osje\u0107aj sigurnosti za jednu socijalisti\u010dku zemlju. Pored problema s mjerenjem percepcije i stvarnosti ekonomije, ni\u0161ta lo\u0161ije u Peri\u0161i\u0107evim kalkulacijama nije pro\u0161la ni dr\u017eava. Tako on zaklju\u010duje da je “socijalizam u ekonomiji” uzrokovan nacionalisti\u010dkim emocijama prema dr\u017eavi kojih se Hrvati ne mogu odre\u0107i, makar se radilo i o haljini predstavnice dr\u017eave na euroviziji. Iako s pravom Peri\u0161i\u0107 isti\u010de vidove etni\u010dke diskriminacije u funkcioniraju aparata hrvatske dr\u017eave, prili\u010dno je te\u0161ko diskriminaciji Srba i “diskriminaciji poduzetnika” pripisati isti uzrok. Tj., emocije imaju utjecaj na dr\u017eavnu politiku isto koliko onih 0,7% poslovnih subjekata u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu \u010dini ekonomiju socijalisti\u010dkom.<\/p>\n

Tako\u0111er, neosporno jest da u Hrvatskoj postoje izrazito jake klijentelisti\u010dke mre\u017ee, pogotovo u strana\u010dkim aran\u017emanima, no one nisu dokaz socijalizma, ve\u0107 upravo suprotno. One su s jedne strane dokaz nefunkcionalnosti kapitalisti\u010dke ekonomije na europskoj periferiji koja ne zna gdje bi s armijom nezaposlenih, a s druge upravo nepostojanja univerzalne socijalisti\u010dke alternative koja bi “emocionalnom narodu” ponudila druk\u010dije mehanizme solidarnosti i politi\u010dke inkluzije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ako niste dovoljno pa\u017eljivo gledali eurosong i analizirali komentare u javnosti na nastup hrvatske predstavnice Nine Kralji\u0107 mogli ste propustiti izvu\u0107i neminovan zaklju\u010dak iz cijele pri\u010de: u Hrvatskoj ne postoji kapitalizam. Naime, kako tvrdi kolumnist T-portala Vuk Peri\u0161i\u0107, radi se o jo\u0161 jednom primjeru op\u0107e hrvatske samoobmane: “Kultura samoobmane toliko je pro\u017eela hrvatsko dru\u0161tvo da […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":13480,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13473","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13473","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13473"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13473\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13489,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13473\/revisions\/13489"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13480"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13473"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13473"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13473"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13473"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13473"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13473"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13473"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}