{"id":13457,"date":"2016-05-17T13:15:04","date_gmt":"2016-05-17T12:15:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13457"},"modified":"2016-05-17T13:23:18","modified_gmt":"2016-05-17T12:23:18","slug":"stranci-u-hrvatskoj-diskriminarni-radnici","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13457","title":{"rendered":"Zakon o strancima: kriminalizacija solidarnosti, diskriminacija radnika"},"content":{"rendered":"

Saborski Odbor za zakonodavstvo, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u srijedu raspravljaju o Kona\u010dnom prijedlogu Zakona o strancima<\/a> u kojem se suprotno stavovima i primjedbama iskristaliziranima kroz provedenu<\/a> javnu raspravu kriminalizira<\/a> humanitarno pomaganje izbjeglicama, a pod prekr\u0161ajne odredbe uvr\u0161ten je i sam poku\u0161aj pomaganja osobama koje su nedokumentirano pre\u0161le granicu.<\/p>\n

Nagrada je to brojnim volonterima u Hrvatskoj za dobro odra\u0111en posao solidarizacije s osobama izbjeglima pred ratnim razaranjima. Usprkos protivljenjima brojnih organizacija aktivnih u ovom podru\u010dju, uklju\u010duju\u0107i i Crveni kri\u017e, Vlada je odbila sve prigovore kojima se zahtjeva izbacivanje svih dijelova zakona \u0161to omogu\u0107avaju kriminalizaciju solidarnosti. Lagodno ignoriranje gotovo konsenzualnih prigovora na sporne \u010dlanke dovodi u pitanje relevantnost javne rasprave ukoliko mi\u0161ljenje javnosti nije obvezuju\u0107e za sadr\u017eaj zakona. Na ovome se primjeru eksplicitno vidi da obveza provedbe javne rasprave, a bez obveze uva\u017eavanja mi\u0161ljenja javnosti, slu\u017ei tek fingiranju demokrati\u010dnosti zakonodavnog procesa.<\/p>\n

Dosad istaknuta dva problema nisu jedina. Kako isti\u010de Baza za radni\u010dku inicijativu i demokraciju (BRID), ovim se Zakonom tako\u0111er kr\u0161e \u010dak i sku\u010denim europskim direktivama (2014\/36\/EU) zagarantirana radni\u010dka prava. Tako je teret osiguranja smje\u0161taja sezonskog radnika imigranta preba\u010den na teret samog radnika, umjesto poslodavca, pri \u010demu se zanemaruju i higijenski minimumi, a Zakon je neuskla\u0111en s direktivom i zbog toga \u0161to ispu\u0161ta obavezu koja propisuje da cijena smje\u0161taja ne smije prelaziti 30 posto pla\u0107e sezonskog radnika. Tako\u0111er se propu\u0161ta propisati da se niti tih 30 posto ne smije automatski skidati radniku s pla\u0107e. Nadalje, Zakon za sezonskog radnika stranca ne definira ni “op\u0107e zdravstvene i sigurnosne norme” (koje su na snazi u toj dr\u017eavi), \u0161to je tako\u0111er propis sadr\u017ean u Direktivi. Kako isti\u010de BRID<\/a> “Zakon se mora pozvati na Direktivom propisano po\u0161tivanje prava i prakse u samoj dr\u017eavi \u010dlanici, a kako je to definirano u Zakonu o radu ‘Ako je poslodavac preuzeo obvezu smje\u0161taja i prehrane radnika, pri izvr\u0161enju te obveze mora voditi ra\u010duna o za\u0161titi \u017eivota, zdravlja i \u0107udore\u0111a te vjeroispovijesti radnika’ “. Zakon takok\u0111er propu\u0161ta osigurati mehanizme “pra\u0107enja poslodavaca te provo\u0111enje, prema potrebi, u\u010dinkovitih i primjerenih inspekcija na svojem dr\u017eavnom podru\u010dju.”<\/p>\n

Penaliziranje radnika na korist poslodavaca<\/strong><\/p>\n

BRID nadalje isti\u010de diskriminatorne odredbe Zakona o strancima te tra\u017ei izbacivanje \u010dlanka 18. koji ka\u017ee da \u0107e se “odobrenje za sezonski rad odbiti ako se utvrdi da \u0107e sezonski radnik postati teret za sustav socijalne skrbi, predstavljati rizik u pogledu nezakonitog useljavanja ili da ne namjerava napustiti Republiku Hrvatsku najkasnije na dan prestanka va\u017eenja odobrenja”. Naime, “nema na\u010dina da se doka\u017ee da osoba ne namjerava napustiti teritorij RH na dan va\u017eenja odobrenja i time se kriminalizira osobu prije nego je po\u010dinila bilo kakav prekr\u0161aj”. \u010clanak je, isti\u010de BRID, sporan jer omogu\u0107ava pojedinom\/j slu\u017ebeniku\/ici koji\/a donosi odluku da na osnovu vlastite prosudbe nekom mo\u017ee dati ili odbiti ulazak \u0161to osim \u0161to je problemati\u010dno samo po sebi otvara i mogu\u0107nost korupcije. Prema njihovom mi\u0161ljenju, eventualni nezakoniti prekr\u0161aj ostanka nakon datuma va\u017eenja dozvole mogu i trebaju utvrditi inspekcije.<\/p>\n

Zakon je lo\u0161e sro\u010den i u dijelu u kojem se u slu\u010daju utvr\u0111ivanja da “poslodavac kr\u0161i propise o radu, zdravstvenom ili mirovinskom osiguranju”. I ovo je odredba diskriminatorna prema radniku kojeg nepravedno dovodi u nepovoljan polo\u017eaj i onemogu\u0107uje u daljnjem radu jer poslodav\u010devo kr\u0161enje propisa nije odgovornost radnika. BRID jo\u0161 isti\u010de da bi “sezonski radnici trebali imati pristup sudskoj za\u0161titi protiv viktimizacije kao posljedice podno\u0161enja pritu\u017ebe u zakonu bi trebalo dodati odredbe kojima se detaljno reguliraju obveze poslodavaca u svezi sa njegovim obvezama iz radnog odnosa prema strancu”.<\/p>\n

Zakon kojeg \u0107e trebati ponovno donijeti<\/strong><\/p>\n

U kona\u010dnici, kako isti\u010de BRID, Zakon sadr\u017eava “cijeli niz razloga kada se ka\u017enjava radnik zbog prekr\u0161aja poslodavaca” tra\u017ei da se svi oni uklone, te zaklju\u010duje kako “za propuste i prekr\u0161aje poslodavaca ne smije se ka\u017enjavati radnika kojem se mora ostaviti razuman rok da promjeni poslodavca ako uslijed propusta ili prekr\u0161aja poslodavca njemu prestaju vrijediti uvjeti za rad i ostanak, a poslodavca treba kazniti sukladno zakonima i propisima koji to propisuju”.<\/p>\n

Zakon o strancima predstavlja lo\u0161 primjer zakona: osim \u0161to kriminalizira gra\u0111ane, podvo\u0111enjem pod prekr\u0161aje na\u010delo solidarizacije i pomaganje ljudima neovisno o njihovom podrijetlu, diskriminira strance kao radnike \u010dime ote\u017eava slobodno kretanje ljudi i \u0161teti doprinosu kulturne raznolikosti u ovoj zemlji, a u kona\u010dnici provodi i efektivno ka\u017enjavanje radnika zbog svjesnih ili nesvjesnih pogre\u0161aka poslodavaca. Premda zakonodavac tvrdi da su prigovori koje je istaknuo BRID rije\u0161eni mehanizmima poput inspekcije rada ili drugim zakonima, iz Prijedloga su izba\u010deni osigura\u010di koje je implementirala Direktiva s ciljem za\u0161tite radnika. Premda se ne radi o radikalnim europskim zahvatima s ciljem pobolj\u0161anja radni\u010dkih prava, hrvatski zakon ispu\u0161ta \u010dak i njih ne vode\u0107i pritom ra\u010duna o \u010dinjenici da \u0107e se i ovaj zakon uskoro morati mijenjati (stvaraju\u0107i tako dodatni tro\u0161ak poreznih obveznika) jer uskla\u0111ivanje s europskim Direktivama nije proizvoljan \u010din ve\u0107 preduvjet na kojeg smo pristali ulaskom u Europsku uniju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Saborski Odbor za zakonodavstvo, Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo te Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u srijedu raspravljaju o Kona\u010dnom prijedlogu Zakona o strancima u kojem se suprotno stavovima i primjedbama iskristaliziranima kroz provedenu javnu raspravu kriminalizira humanitarno pomaganje izbjeglicama, a pod prekr\u0161ajne odredbe uvr\u0161ten je i sam poku\u0161aj […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13458,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13457","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13457","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13457"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13457\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13462,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13457\/revisions\/13462"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13458"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13457"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13457"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13457"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13457"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13457"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13457"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13457"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}