{"id":13422,"date":"2016-05-17T07:00:13","date_gmt":"2016-05-17T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13422"},"modified":"2021-02-25T11:00:55","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:55","slug":"zatvorski-sustav-u-makedoniji-rak-rana-urusene-socijalne-drzave-totalno-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13422","title":{"rendered":"Zatvorski sustav u Makedoniji: razli\u010dita pravila za bogate i siroma\u0161ne"},"content":{"rendered":"

Odluka makedonskog predsjednika o pomilovanju korumpiranih politi\u010dara izazvala je \u0161trajkove u prenapu\u0107enim makedonskim zatvorima te time u prvi plan istaknula pre\u010desto zanemarivani klasni profil zatvorenika. Dok s jedne strane stoje korumpirani politi\u010dari sposobni dati mito i na taj na\u010din izbje\u0107i zatvorske kazne, s druge strane imamo obespravljene najsiroma\u0161nije pripadnike dru\u0161tva osu\u0111ene zbog, primjerice, kra\u0111e elektri\u010dne energije ili posjedovanja narkotika.
\n<\/strong><\/p>\n

Punih je mjesec dana pro\u0161lo otkad je predsjedni\u010dka odluka o pomilovanju preko 50 vladinih du\u017enosnika i njihovih suradnika optu\u017eenih za korupciju uzrokovala val protesta \u0161irom Makedonije. Primjenom dvostrukih pravnih mjerila duboki jaz koji dijeli makedonsko dru\u0161tvo kona\u010dno je iza\u0161ao na vidjelo. Na jednoj se strani nalazi korumpirana politi\u010dka klasa i njihova klijentela, nedodirljiva i za\u0161ti\u0107ena ekonomskom i politi\u010dkom mo\u0107i, dok se na drugoj, daleko od mogu\u0107nosti ostvarenja bilo kakve sudske ili socijalne pravde, nalazi ve\u0107ina gra\u0111ana. U sredi\u0161tu pa\u017enje javnosti uglavnom su bile uli\u010dne demonstracije, odnosno represivni odgovori korumpiranih elita, no postoji i jedna druga kategorija protestnih akcija \u010diji su povod tako\u0111er bila sporna pomilovanja, ali koje su provodili oni koji su se ve\u0107 na\u0161li iza re\u0161etaka – zatvorenici iz mnogih prenapu\u010denih kaznenih ustanova diljem zemlje.<\/p>\n

\u0160trajkovi gla\u0111u nisu nova pojava u makedonskim zatvorima. Zatvorenici su ve\u0107 u rujnu 2015. organizirali val \u0161trajkova sa zahtjevom za pomilovanje osoba s lak\u0161im kaznenim djelima kako bi se rije\u0161io problem prekapacitiranosti i nehumanih uvjeta u zatvorima. Inicijativa je dobila na zna\u010daju nakon \u0161to su pritisak na institucije po\u010dele vr\u0161iti i obitelji nemalog broja zatvorenika osu\u0111enih na kazne i do 5 godina zbog sudjelovanja u transportu izbjeglica kroz zemlju prije nego \u0161to je to ozakonjeno u srpnju 2015. godine. Zatvorenici i njihove obitelji po\u010deli su prikupljati podr\u0161ku za zakon o pomilovanju kojim bi se pomilovali ka\u017enjenici osu\u0111eni za manje zlo\u010dine, a koji su pritom ve\u0107 odslu\u017eili 40% svoje kazne. Nakon pola godine bez ve\u0107ih pomaka, zahtjevi za pomilovanjem ponovno su dobili na va\u017enosti u jeku situacije uzrokovane skupnim predsjedni\u010dkim pomilovanjem sredinom travnja, kada je na adresu predsjednika stiglo vi\u0161e od 2.200 zatvoreni\u010dkih pisama u kojima tra\u017ee smanjenje kazne za 30 do 50%.<\/p>\n

Nakon \u0161to je predsjednik odbio pomilovati zatvorenike, uz obja\u0161njenje da se u slu\u010daju pomilovanih politi\u010dara navodno radilo o pitanju nacionalnog interesa, \u0161to, dakako, nije slu\u010daj kod zahtjeva zatvorenika, 106 zatvorenica glavnog zatvora u Idrizovu 25. travnja stupilo je u \u0161trajk gla\u0111u, dok je za 5. svibnja bio najavljen ve\u0107i \u0161trajk u 13 kaznenih institucija u ostatku zemlje. Me\u0111utim, na dan najavljenog \u0161trajka, uprava glavnog zatvora u Skopju (Idrizovo) pori\u010de da je do \u0161trajka uop\u0107e do\u0161lo, a do medija dolaze vijesti<\/a> o poku\u0161ajima manipuliranja zatvorenicima i njihovim obiteljima kako bi ih se odgovorilo od \u0161trajka. Nekima se, naime, prijetilo pogor\u0161avanjem uvjeta, dok se drugima obe\u0107avalo umanjenje kazne u zamjenu za bojkot \u0161trajka.<\/p>\n

Paradoksi pomilovanja<\/strong><\/p>\n

Zahtjevi zatvorenika te negativan predsjednikov odgovor koji je uslijedio ukazali su na tri klju\u010dna problema. Prvi se ti\u010de selektivnog provo\u0111enja pravde, jasno vidljivog na primjeru preko pedeset neka\u017enjivih pripadnika korumpirane politi\u010dke elite. Me\u0111u pomilovanima na\u0161li su se pojedinci oslobo\u0111eni od \u010dak 16 optu\u017ebi. Optu\u017ebe su varirale od zata\u0161kavanja ubojstva i namje\u0161tanja izbora do pronevjere ogromnih koli\u010dina javnog novca i imovine. Zlo\u010dini za koje su optu\u017eeni oni u \u010dijem je slu\u010daju izostala i najmanja popustljivost blijede u usporedbi s onima koje je po\u010dinila korumpirana elita, u kona\u010dnici potvr\u0111uju\u0107i vulgarne ekstreme arbitrarnog pristupa pravdi u Makedoniji.<\/p>\n

Drugi problem na koji su ukazali zahtjevi zatvorenika ti\u010de se te\u0161kih uvjeta u makedonskim kaznenim ustanovama. Neprihvatljivi zatvorski uvjeti bili su pravo jedan od glavnih argumenata za tra\u017eenje pomilovanja. Prema informacijama<\/a> Helsin\u0161kog odbora za ljudska prava u Makedoniji, prekapacitiranost zatvora dostigla je razinu od 156%, \u0161to u prosjeku zna\u010di 156 ljudi na svakih 100 mjesta. Podatak od 12. travnja 2016. potvr\u0111uje da se u 13 kaznenih ustanova u Makedoniji nalazi 3.446 zatvorenika, dok je njihov predvi\u0111eni kapacitet samo 2.026. Uz problem prenapu\u010denosti, Helsin\u0161ki je odbor izvijestio i o nezadovoljavaju\u0107oj zdravstvenoj skrbi, neu\u010dinkovitoj pravnoj podr\u0161ci, izostanku implementacije resocijalizacijskih programa, lo\u0161im higijenskim uvjetima, najezdama nametnika te zlostavljanjima od strane uprave zatvora. Izvje\u0161taji su tako\u0111er potvrdili kako je u zatvorima mogu\u0107e kupiti gotovo sve, od mobilnih telefona preko droga do uvjetnog premje\u0161taja u bolji zatvorski smje\u0161taj.<\/p>\n

Odbor Vije\u0107a Europe za spre\u010davanje mu\u010denja tako\u0111er je nekoliko puta posjetio makedonske zatvore te kasnije vi\u0161estruko istaknuo<\/a> neprihvatljivost zatvorskih uvjeta i potrebu za hitnim pobolj\u0161anjima. Upravo je na tragu ovakvih upozorenja 2010. realiziran dogovor o zajmu od 46 milijuna eura izme\u0111u Razvojne banke Vije\u0107a Europe (CEB) i Ministarstva pravosu\u0111a Makedonije. Uz obnovu ustanova u ostatku zemlje, jedna od glavnih svrha zajma bila je renovacija postoje\u0107ih, odnosno izgradnja novih objekata u glavnog zatvoru u Idrizovu, \u010diji bi se kapacitet time pove\u0107ao sa 900 na 1.600 ljudi. Me\u0111utim, unato\u010d tvrdnjama Ministarstva pravosu\u0111a iz 2010. godine, prema kojima je “Projekt rekonstrukcije kaznenih ustanova” trebao biti gotov do 2012., planirani zahvati nisu realizirani \u010dak ni 4 godine nakon predvi\u0111enog roka.<\/p>\n

Europska sredstva za ve\u0107e zatvore<\/strong><\/p>\n

U me\u0111uvremenu se dogodilo upravo suprotno te je, usprkos zajmu Razvojne banke i navodnim rekonstrukcijskim radovima u proteklom razdoblju (Ministarstvo je 2013. sklopilo ugovor sa privatnom tvrtkom Chemkostav iz Slova\u010dke \u010diji je predmet bila obnova postoje\u0107ih i izgradnja novih blokova<\/a> u glavnom zatvoru u Skopju, uz predvi\u0111eni rok realizacije do rujna 2015.), ukupni kapacitet kaznenih ustanova u stvarnosti pao sa 2.531 mjesta koliko je brojao u januaru 2015. na 2.519 mjesta u januaru 2016., kao \u0161to je potvrdio izvje\u0161taj Direktorata za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija, upravo onog istog tijela Ministarstva pravosu\u0111a koje bi trebalo nadgledati provedbu projekta.<\/p>\n

U politi\u010dkom kontekstu obilje\u017eenom visokom razinom pronevjere javnih sredstava te izra\u017eenom korupcijom politi\u010dke klase, koju je potvrdila i nedavna afera s prislu\u0161kivanjem, nemogu\u0107nost djelotvornog i smislenog iskori\u0161tavanja pozajmljenih sredstava navodi na sumnju u neprimjereno ili neodgovorno rukovanje dobivenim novcem. Dodatni je razlog za zabrinutost izostanak mehanizma Razvojne banke za pra\u0107enje tro\u0161enja i raspodjele sredstava namijenjenih za realizaciju konkretnog projekta. Odgovaraju\u0107i na pitanje upravo o ovom konkretnom slu\u010daju, komunikacijska slu\u017eba Razvojne banke odgovorila je samo kako “Evaluacijski odjel jo\u0161 nije proveo postupak evaluacije projekata iz podru\u010dja kaznenih ustanova koje financira CEB”. Nadalje, potvr\u0111ena je i odgoda realizacije projekta, a kao razlog se navodi ekonomska stagnacija: “Imaju\u0107i u vidu ekonomsku stagnaciju i posljedi\u010dno smanjenje prora\u010duna u Skopju, projekt vi\u0161e nije bilo mogu\u0107e realizirati prema prvobitnom planu. Trenuta\u010dno se radi na njegovom restrukturiranju kako bi se omogu\u0107ila realizacija prema novom rasporedu, u \u010demu tehni\u010dku podr\u0161ku financijski omogu\u0107avaju EU i Investicijski okvir za Zapadni Balkan. CEB pa\u017eljivo nadzire proces u svim aspektima, od izvje\u0161tavanja i nabave do po\u0161tivanja okoli\u0161ne i socijalne regulative.”<\/p>\n

Upitno je kako to\u010dno “ekonomska stagnacija” mo\u017ee utjecati na zajam koji je ve\u0107 odavno dodijeljen te koji je ve\u0107 6 godina trebao biti u fazi implementacije. Kada se u obzir uzme \u010dinjenica da je ista institucija financirala sli\u010dne projekte vezane uz kaznene ustanove \u0161irom regije, krajnji rezultati postaju utoliko vi\u0161e zabrinjavaju\u0107i. Ovakvi podaci ukazuju ne samo na nesposobnost vlade da pravilno usmjeri postoje\u0107a sredstva, ve\u0107 i na nemogu\u0107nost europskih institucija da nadziru i poti\u010du realizaciju planiranih projekata. Tre\u0107i klju\u010dni problem stoga \u010dine upravo upitne prakse tro\u0161enja sredstava, odnosno potencijalna zloporaba sredstava dobivenih zajmovima za daljnje ekonomsko i politi\u010dko ja\u010danje korumpiranih elita.<\/p>\n

Problem pravosudnog sustava<\/strong><\/p>\n

Ipak, bitno je uo\u010diti kako su prenapu\u010denost i lo\u0161i uvjeti u kaznenim ustanovama samo dijelom uzrokovani nedostatkom institucionalnih kapaciteta za rje\u0161avanje problema \u010dak i kad postoje potrebna financijska sredstava. Drugi dio problema odnosi se na \u010dinjenicu da pravosudni sustav u kaznene ustanove \u0161alje prevelik broj ljudi, odnosno dodjeljuje preduge kazne te na taj na\u010din stvara potrebu za ve\u0107im kapacitetom nego \u0161to trenuta\u010dno stoji na raspolaganju. Rje\u0161enje situacije ne bi smjelo ostati samo na razini pitanja dostupnih kapaciteta, ve\u0107 bi trebalo biti pro\u0161ireno i na uzroke prenapu\u010denosti zatvora te na\u010dine na koje se ona odnosi spram razine kriminala u zemlji, tj. njenom povezanosti s propadanjem socijalne dr\u017eave u kontekstu ja\u010danja neoliberalizma s jedne i dr\u017eavnom politikom zarobljenom u rukama korumpiranog establi\u0161menta s druge strane, posebno nagla\u0161enim u posljednjih 10 godina vlasti koalicije VMRO-DPMNE i DUI.<\/p>\n

Prema podacima Direktorata za izvr\u0161enje krivi\u010dnih sankcija, broj zatvorenika u kontinuiranom je porastu te je u razdoblju od 2010. do 2016. zabilje\u017eeno pove\u0107anje od \u010dak 46%. Pregled strukture zatvorenika prema vrsti kaznenog djela potvr\u0111uje tezu da zatvorenici predstavljaju “kategoriju dru\u0161tva zarobljenu na marginama i pukotinama novog neoliberalnog ekonomskog i moralnog poretka”, kao \u0161to tvrdi francuski sociolog Lo\u00efc Wacquant. Najrecentniji podaci<\/a> pokazuju kako je u 2014. \u010dak 1.303 od 3.016 osu\u0111enika na zatvorske kazne bilo osu\u0111eno zbog krivi\u010dnog djela u kategoriji povrede vlasni\u0161tva. U ovu kategoriju spadaju i kra\u0111e, \u010diji su po\u010dinitelji uglavnom oni koje su siroma\u0161tvo i nemogu\u0107nost socijalne dr\u017eave da odgovori na njihove potrebe najgori pogodili. Jednu od potkategorija predstavlja i kra\u0111a elektri\u010dne energije, koja je pak direktno povezana s privatizacijom i uspostavom monopola EVN-a<\/a> te posljedi\u010dnom krizom energetskog siroma\u0161tva u cijeloj zemlji.<\/p>\n

Drugu najve\u0107u kategoriju zatvorenika, zastupljenu s 466 osoba, \u010dine pojedinci osu\u0111eni zbog kaznenih djela protiv zdravlja ljudi. U ovu kategoriju spadaju i ovisnici o drogama, koji su uslijed nemogu\u0107nosti dr\u017eave da osigura potrebnu infrastrukturu i sustav rehabilitacijskih ustanova mahom osu\u0111ivani na slu\u017eenje zatvorskih kazni.<\/p>\n

Personifikacije op\u0107e dru\u0161tvene nesigurnosti<\/strong><\/p>\n

Upravo se u ovakvim kategorijama nezaposlenih, siroma\u0161nih, besku\u0107nika i ovisnika mogu prepoznati \u017eive personifikacije op\u0107e dru\u0161tvene nesigurnosti uzrokovane uru\u0161avanjem socijalne dr\u017eave i rastakanjem socijalne solidarnosti (Robert Castel). Dodatni aspekt makedonskog konteksta \u010dini nezahvalan polo\u017eaj institucija zahva\u0107enih u mre\u017ei policije, sudstva i kaznenih ustanova koju u svojim rukama dr\u017ee politi\u010dke stranke obilje\u017eene klijentelizmom i korupcijom, \u0161to u kona\u010dnici zna\u010di da su oni koji imaju najmanje veza u politi\u010dkim strankama i najmanje sredstava za podmi\u0107ivanje, ujedno i ti koji imaju najve\u0107u \u0161ansu da budu osu\u0111eni, dok pojedinci odgovorni za ozbiljnija kaznena djela prolaze neka\u017enjeni ili u najmanju ruku u\u017eivaju bolji status unutar kaznene hijerarhije. Imaju\u0107i u vidu politi\u010dku prirodu problema, podjela izme\u0111u politi\u010dkih zatvorenika i kriminalaca postaje nejasna. Sustav koji je izrastao iz kombinacije korupcije, klijentelizma i uru\u0161ene socijalne dr\u017eave dopu\u0161ta situaciju u kojoj bi se mnoge od osu\u0111enika zaista moglo smatrati i politi\u010dkim zatvorenicima.<\/p>\n

U tom bi smislu prvi korak ka rje\u0161avanju ovako \u0161ire postavljenog problema predstavljao otpor ku\u0161njama neoliberalne logike, koja osobnu i politi\u010dku odgovornost razmatra isklju\u010divo u izolaciji, bez uzimanja u obzir \u0161ireg kolektiva i posljedica propalog dru\u0161tvenog ugovora. Pristup koji bi pitanju zatvorskih kapaciteta pristupio bez razmatranja dubljih dru\u0161tvenih i ideolo\u0161kih uzroka njihove prenapu\u010denosti ozna\u010dio bi po\u010detak uvo\u0111enja dodatnih poticaja za zatvaranje te pretvaranja kaznenog sustava u jo\u0161 jedan poslovni pothvat vo\u0111en profitom, odnosno jo\u0161 jedan poligon za zloporabu javnih sredstava. Sukladno tome, rje\u0161avanje problema prekapacitiranosti makedonskih zatvora zahtijevalo bi dvostruki pristup – pobolj\u0161avanje zatvorskih uvjeta s jedne strane moralo bi biti pra\u0107eno interveniranjem u neke od dubljih uzroka takve situacije s druge strane. Stanje u zatvorima u tom bi smislu trebalo promatrati kao posljedice uru\u0161avanja i dezintegracije socijalne dr\u017eave uslijed ofenzive neoliberalne ekonomske nejednakosti, politi\u010dkog klijentelizma i korupcije.<\/p>\n

S engleskog preveo Armin Protulipac<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Punih je mjesec dana pro\u0161lo otkad je predsjedni\u010dka odluka o pomilovanju preko 50 vladinih du\u017enosnika i njihovih suradnika optu\u017eenih za korupciju uzrokovala val protesta \u0161irom Makedonije…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13439,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[105],"theme":[455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254],"class_list":["post-13422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-javni-sektor","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13422"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36789,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13422\/revisions\/36789"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13439"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13422"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13422"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13422"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13422"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}