{"id":13381,"date":"2016-05-12T13:05:30","date_gmt":"2016-05-12T12:05:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13381"},"modified":"2016-05-12T13:12:37","modified_gmt":"2016-05-12T12:12:37","slug":"jaz-u-financijskoj-adaptaciji-na-klimatske-promjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13381","title":{"rendered":"Jaz u financijskoj adaptaciji na klimatske promjene"},"content":{"rendered":"

Nova cijena prilagodbe klimatskim promjenama<\/a> pet je puta ve\u0107a od prethodnih procjena, javljaju Ujedinjeni narodi. Priop\u0107enjem koje je UN izdao u utorak nagla\u0161ava se kako \u0107e se gospodarski tro\u0161kovi prilagodbe pove\u0107ati sa 280 milijardi dolara godi\u0161nje na 500 milijardi do 2050 godine \u010dak i ako se globalno zatopljenje uspije zaustaviti na ciljana 2 stupnja Celzijusa. Predvi\u0111eni tro\u0161kovi ne odnose se na cijeli planet nego na tzv. ‘zemlje u razvoju’ koje su zbog lo\u0161ijih ekonomskih situacija posebno pogo\u0111ene klimatskim promjenama.<\/p>\n

No, najve\u0107i problem, u ovom kontekstu, nagla\u0161avaju u UN-u, predstavlja razlika izme\u0111u sredstava dostupnih za prilagodbu klimatskim promjenama i njihovim stvarnim tro\u0161kovima. Ta razlika nazvana je jazom u financijskoj adaptaciji, a osim samih iznosa ovaj pristup problematizira i \u010dinjenicu da ne postoji nikakav dogovor oko oblika financiranja<\/a> posljedica klimatskih promjena, kao \u0161to ne postoji ni plan mobilizacije za ostvarenje ciljeva Pari\u0161kog sporazuma<\/a> potpisanog ove godine na Dan planeta Zemlje, a na temelju dogovora postignutih na konferenciji<\/a> odr\u017eanoj u decembru. Premda UN prepoznaje problem neadekvatnog okvira financiranja ekonomskih i socijalnih posljedica klimatskih promjena, ipak se umjesto ovom politikom bavi tek procjenama tro\u0161kova te se fokusira na apel svim zemljama da pove\u0107aju izdvajanja za ovaj problem i to za 6 do 13 puta.<\/p>\n

Relevantnost politi\u010dkih strategija<\/strong><\/p>\n

No, za zemlje u razvoju va\u017enije je pitanje oblika ulaganja<\/a>: da li \u0107e se ono voditi dosada\u0161njim, a neu\u010dinkovitim metodama financiranja, putem zajmova Svjetske banke, Me\u0111unarodnog monetarnog fonda, Europske centralne banke ili \u0107e se raditi o javnim ulaganjima u infrastrukturu.<\/p>\n

Na primjeru poplava koje posljednje dvije godine poga\u0111aju balkanske zemlje<\/a>, a koje su izravna posljedica klimatskih promjena, vidjelo se kakve probleme zemlje mogu o\u010dekivati. Ekonomska situacija dodatno pogor\u0161ana krizom i mjerama \u0161tednje kao destruktivnim oblikom poku\u0161aja njezinog rje\u0161enja uzrokovali su zapu\u0161tanje cijelog javnog sektora, pa tako i dijela koji se bavi infrastrukturom za o\u010duvanje od “prirodnih katastrofa” poput poplava \u2013 zapu\u0161teni sustavi obrane<\/a>, devastirana javna za\u0161tita kompenzirana civilnim volontiranjem i ovisna o entuzijazmu gra\u0111ana<\/a>, ali i ekonomske \u0161tete poput poplavljenog poljoprivrednog zemlji\u0161ta<\/a> ne dobivaju dovoljnu medijsku i javnu pozornost nu\u017enu za adekvatnu sanaciju socio-ekonomskih posljedica klimatskih promjena.<\/p>\n

Kao \u0161to UN-ovo izvje\u0161\u0107e apstraktno problematizira, mo\u017ee se poprili\u010dno jednostavno konkretizirati: za ‘zemlje u razvoju’, poput balkanskih, pitanje nadle\u017enosti za poplave (me\u0111unarodne institucije (krediti) ili dr\u017eave (javna ulaganja)), da li \u0107e se problemu pristupiti na regionalnoj razini multilateralnom suradnjom<\/a> ili u okviru granica nacionalnih dr\u017eava pitanja su izrazite dru\u0161tvene va\u017enosti koje nadilaze tek birokratsko pitanje iznosa sredstava koja je potrebno ulo\u017eiti u sanacije.<\/p>\n

Podsjetimo, prije dvije godine, u pet dana obilnih ki\u0161a nakupilo se vi\u0161e vode nego \u0161to je na Balkanu<\/a> zabilje\u017eeno u 120 godina pra\u0107enja padalina. To je pak uzrokovalo nestanak preko 100.000 domova, vi\u0161e desetaka smrtnih slu\u010dajeva, ostavilo je cijela sela pod vodom, ukazalo na javnu zapu\u0161tenost postoje\u0107e antipoplavne infrastrukture i najva\u017enije, nespremnost dr\u017eave da se nosi s ovim problemom. 1<\/a><\/sup><\/p>\n

  1. Oceani su danas topliji za 0,6 stupnjeva Celzijusa u odnosu na 70-e godine pro\u0161log stolje\u0107a, \u0161to dovodi do pove\u0107anog isparavanja i uzrokuje zagrijavanje oceanskog zraka jer atmosfera sadr\u017ei ve\u0107i udio vode. Dakle, toplija mora dovode do ve\u0107eg isparavanja, a topliji zrak (temperature tako\u0111er u porastu) mo\u017ee sadr\u017eavati ve\u0107e koli\u010dine vode. \u0160tovi\u0161e, porast temperature zraka za jedan stupanj zna\u010di i porast koli\u010dine vlage u zraku od 7 posto. Vlaga se u zraku koncentrira putem atmosferskih fronti koje se stvaraju i zgu\u0161njavaju s obzirom na prepreke na tlu na koje nailaze, poput recimo planina. To dovodi do nastanka razlika u atmosferskoj vlagi i uzrokuje ki\u0161u. No, prema posljednjim istra\u017eivanjima, koli\u010dina ki\u0161e koja je pala na Balkanu (i sl. npr. u Coloradu i Afganistanu) ne mogu se objasniti samim pove\u0107anjem temperatura. Padaline na Balkanu prema\u0161ile su za pet puta o\u010dekivanu koli\u010dinu vode s obzirom na zagrijavanje. Stoga su istra\u017eiva\u010di na Sveu\u010dili\u0161tu u Potsdamu<\/a> rje\u0161enje potra\u017eili promatranjem planetarnih tokova stalnih zra\u010dnih struja te do\u0161li do zaklju\u010dka da su obilne koli\u010dine ki\u0161a koincidirale sa zaglavljenjem stalnih zra\u010dnih struja<\/a> iznad Balkana. Znanstvenici isti\u010du da korelacija jo\u0161 nije utvr\u0111ena, no koincidencija izme\u0111u ki\u0161a i zra\u010dnih strujanja je u najmanju ruku temelj za daljnja istra\u017eivanja i potencijalno obja\u0161njenje<\/a> obilnih balkanskih ki\u0161a.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Nova cijena prilagodbe klimatskim promjenama pet je puta ve\u0107a od prethodnih procjena, javljaju Ujedinjeni narodi. Priop\u0107enjem koje je UN izdao u utorak nagla\u0161ava se kako \u0107e se gospodarski tro\u0161kovi prilagodbe pove\u0107ati sa 280 milijardi dolara godi\u0161nje na 500 milijardi do 2050 godine \u010dak i ako se globalno zatopljenje uspije zaustaviti na ciljana 2 stupnja Celzijusa. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13382,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,182],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13381","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-okolis","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13381","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13381"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13381\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13387,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13381\/revisions\/13387"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13382"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13381"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13381"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13381"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13381"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13381"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13381"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13381"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}