{"id":13336,"date":"2016-05-12T07:00:27","date_gmt":"2016-05-12T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13336"},"modified":"2021-02-25T11:00:57","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:57","slug":"bugarska-izborna-reforma-neglasanjem-do-gubitka-glasackog-prava-radno","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13336","title":{"rendered":"Bugarska izborna reforma: neizlaskom na izbore do gubitka glasa\u010dkog prava"},"content":{"rendered":"

Prijedlog izmjene bugarskog izbornog zakona predstavlja zanimljiv zaplet u reformi demokracije za koju se zala\u017eu tamo\u0161nji liberali. Naime, dok protivnici izmjena tvrde kako \u0107e se njime ote\u017eati glasanje dijaspori (posebno onoj u Zapadnoj Europi) \u010diji glas navodno vrijedi vi\u0161e zbog steknute “demokratske zrelosti”, pristalice, s druge strane, kao prednost navode gubitak prava glasa za one koji se ne odazovu glasanju, u prvom redu etni\u010dke manjine\u00a0i socijalno ugro\u017eene \u010diji se glas smatra podlo\u017enim korupciji.<\/strong><\/p>\n

Bugarski predsjednik Rosen Plevneliev, po\u010detkom maja ove godine ulo\u017eio je veto na novi prijedlog izbornog zakona<\/a> smatraju\u0107i kako se njime ugro\u017eava pravo dijaspore na slobodno glasanje. Predlo\u017eene izborne reforme obuhva\u0107aju uvo\u0111enje obveznog elektronskog glasanja i ograni\u010davanje otvaranja glasa\u010dkih mjesta u inozemstvu. Dok je donedavno podr\u017eavao prvi dio reforme, predsjednik se drugome izrazito protivi. Nakon njegovog veta, prijedlog je vra\u0107en na doradu i morat \u0107e ponovno pro\u0107i kroz parlamentarnu proceduru. Njegova pozicija nije na prvi pogled najjasnija, doima se kontradiktornom. Za\u0161to je najednom postao kriti\u010dan spram vlade koju ina\u010de podupire, i to upravo po pitanju reforme koju je i sam djelomi\u010dno zastupao?<\/p>\n

Reforme Izbornog zakona proteklih su tjedana dospjele u sredi\u0161te pozornosti politi\u010dke rasprave u Bugarskoj i dovele do ozbiljnih napetosti u vladaju\u0107oj koaliciji. Razlog tome su dijelom i nadolaze\u0107i predsjedni\u010dki izbori koji \u0107e se odr\u017eati ove godine. Bugarska je parlamentarna demokracija, \u0161to zna\u010di da predsjedni\u010dke funkcije imaju uglavnom tek simboli\u010dnu ulogu. Pa ipak, izbori iz 2016. bit \u0107e veliki test legitimiteta za aktualnu koalicijsku vladu.<\/p>\n

Plevneliev je izabran za predsjednika kao kandidat GERB-a, najve\u0107e stranke desnog centra u aktualnoj vladi. Osim toga, bio je blizak s Reformskim blokom (RB), koji je tako\u0111er dijelom vladaju\u0107e koalicije. Kako je ve\u0107 spomenuto, donedavno se zauzimao za neke od predlo\u017eenih izbornih reformi, konkretnije, za obvezno glasanje.<\/p>\n

Ve\u0107inski element
\n<\/strong><\/p>\n

Maria \u010cere\u0161eva, bugarska novinarka<\/a>, tvrdi da je “najproblemati\u010dnija promjena zabrana otvaranja glasa\u010dkih mjesta izvan diplomatskih konzulata i ambasada u inozemstvu kao i odbacivanje stvaranja jedne izborne jedinice za oko dva milijuna Bugara u dijaspori”. Reforma je izazvala prosvjede, naro\u010dito bugarskih gra\u0111ana iz Zapadne Europe i SAD-a. Neki \u010dlanovi RB-a suprotstavili su se promjenama i pridru\u017eili prosvjedima, zajedno s drugim utjecajnim liberalnim politi\u010dkim aktivistima.<\/p>\n

Zapravo, otvaranje glasa\u010dkih mjesta u inozemstvu nije zabranjeno, no usvajanjem reforme postupak bi bio ote\u017ean. To ograni\u010denje jedini je razlog zbog kojeg je predsjednik ulo\u017eio veto. No, ni Plevneliev niti najglasniji prosvjednici nisu ozbiljno doveli u pitanje obvezno glasanje, unato\u010d \u010dinjenici da je kazna za neizlazak na izbore prili\u010dno ozbiljna. Prema novom zakonu, propusti li gra\u0111anin ili gra\u0111anka ispuniti svoju “gra\u0111ansku du\u017enost” dvaput za redom, bit \u0107e li\u0161en\/a glasa\u010dkog prava na narednim izborima istog tipa sve dok ne pokrene administrativnu proceduru ponovnog stjecanja tog prava.<\/p>\n

U Bugarskoj je uobi\u010dajeno da vlade izmjenjuju i dopunjuju izborno zakonodavstvo prije svakih izbora, kako bi proceduralnim putem\u00a0poku\u0161ale osigurati svoju pobjedu. Tako\u0111er je postalo uobi\u010dajeno obijanje tih reformi o glavu vlada koje ih provode. Primjerice, 2009. godine tada\u0161nja je koalicijska vlada, u kojoj je sudjelovala Bugarska socijalisti\u010dka partija (BSP) i navodno promanjinska stranka Pokret za prava i slobode (DPS) uvela “ve\u0107inski element” u ina\u010de proporcionalne<\/a> parlamentarne izbore. Me\u0111utim, upravo se ta izborna inovacija pokazala klju\u010dnom za gubitak vlasti BSP-a i MRL-a jer je najve\u0107a stranka desnog centra GERB, osvojiv\u0161i gotovo sva ve\u0107inska mjesta osiguravala ve\u0107inu (2009. – 2013. g.) Va\u017eno je razumjeti ovu dinamiku jer izborne reforme naj\u010de\u0161\u0107e valja interpretirati uz pitanje cui bono<\/em> – tko \u0107e se okoristiti navedenom politikom\u00a0– \u0161to zna\u010di da su one uvijek zasnovane na racionalnoj kalkulaciji vlade. Me\u0111utim, uglavnom nisu ba\u0161 tako racionalne i \u010desto se zapetljaju u vlastitim proturje\u010dnim politikama i retorikama.<\/p>\n

Funkcija retorike isklju\u010divosti <\/strong><\/p>\n

\u017delimo li razumjeti unutarnju logiku izbornih izmjena i kontraargumente koje su primjerice iznosili \u010dak i neki od pristalica vlade, klju\u010dno je postaviti pitanje o izvoru legitimiteta GERB-ove vlasti osvojene na prijevremenim<\/a> izborima 2014. godine. Ti su izbori bili posljedica turbulentne 2013. godine i velikih dru\u0161tvenih nemira iz februara te godine. Novu koalicijsku vladu predvodio je BSP s partnerima DSP-om i krajnje desnom strankom Ataka, no ta se koalicija vrlo kratko zadr\u017eala na vlasti. Tek nekoliko mjeseci od uspostave vlade, buknuo je novi val prosvjeda, motiviran optu\u017ebama za korupciju politi\u010dara. Najvidljiviji predstavnici pokreta #DANSwithme<\/em>, kako se prosvjed nazvao, odveli su nemire u prili\u010dno antikomunisti\u010dkom i elitisti\u010dkom smjeru. Kad je vlada kona\u010dno pala 2014. godine, oko GERB-a se okupila nova \u0161iroka koalicija koja je obe\u0107ala dr\u017eati BSP i DSP podalje od budu\u0107ih vlada. No, osim krajnje desni\u010darskih ni srednjostruja\u0161ke stranke nisu se libile koristiti rasisti\u010dku retoriku<\/a>\u00a0zbog koje su, ina\u010de, tra\u017eili izostavljanje Patriotskog fronta iz popisa po\u017eeljnih koalicijskih partnera, no iracionalnost nekih zahtjeva na ovom se primjeru o\u010dituje u \u010dinjenici da su i mnogi aktivisti\u00a0pokreta #DANSwithme<\/em>, tako\u0111er, jo\u0161 za vrijeme trajanja protesta koristili retoriku isklju\u010divanja odre\u0111enih dru\u0161tvenih skupina.<\/p>\n

Prosvjednici #DANSwithme<\/em> predstavljali su se kao nova “kreativna<\/a>“, “srednja klasa<\/a>” koja proizvodi vrijednost. S druge strane, prista\u0161e DSP-a i BSP-a predstavljaju u isklju\u010divim i elitisti\u010dkim terminima: kao neproduktivne, siroma\u0161ne etni\u010dke manjine i Bugare iz najni\u017eih klasa, jednostavno bezumne marionete stranaka koje navodno podupiru. Ovaj sna\u017ean prijezir spram socijalno ugro\u017eenih skupina dodatno pogor\u0161avaju srednjostruja\u0161ki mediji koji su se za vrijeme izbora usredoto\u010dili na takozvane “kupljene” glasove romske manjine. Ne tvrdim ovdje da ne postoje kr\u0161enja zakona u izborima, uklju\u010duju\u0107i, mo\u017eda, i “kupovinu glasova”, no ne postoje istra\u017eivanja koja bi dovela u korelaciju opseg izbornih prevara s etni\u010dkim manjinama. Zanimljivo je pritom da je prva osoba koja je optu\u017eena za “kupovinu glasova” bio aktivist<\/a> Reformskog bloka \u2013 stranke koja je najglasnija protivnica te vrste prevarantskih aktivnosti, utemeljena na demofobi\u010dnosti (prijeziru prema narodu). Retorika isklju\u010divosti \u0161iri se na ovaj na\u010din i na socijalnu dr\u017eavu koja prema nekim neoliberalnim aktivistima tako\u0111er spada u nelegitimnu manipulaciju “kupovinom glasova”, a suluda tvrdnja temelji se na logici kako se radi o ugovoru izme\u0111u elite i glasa\u010da: glasa\u010di pru\u017eaju izbornu podr\u0161ku, elite \u2013 socijalnu dr\u017eavu.<\/p>\n

Sagledavanje navodno izmanipuliranih (ili “kupljenih”) glasova navodi bugarsku desnicu na kontinuirano osmi\u0161ljavanje novih na\u010dina smanjenja izborne va\u017enosti takvih glasova. <\/span>Primjerice, 2014. godine glavni pro-biznis liberalni portal Dnevnik pokrenuo je promotivnu kampanju<\/a> naziva “Tko tu koga…” 1<\/a><\/sup>, s ciljem mobilizacije \u0161to ve\u0107eg broja glasa\u010da na idu\u0107im izborima. Rije\u010d “tko” u liberalnoj imaginaciji ima te\u017einu kodne fraze, generaciji odgojenoj na teorijama zavjere potreban je jedinstveni apstraktni subjekt kao navodni izvor tajne sile, on predstavlja \u010dovjeka iza zastora koji povla\u010di konce izmanipuliranih lutaka, on konstantno kuje zavjere i usporava Bugarsku tranziciju u liberalni re\u017eim. “Tko” je dakle krajnje liberalni odgovor na pitanje: Kako to da \u017eivimo u toliko \u017eu\u0111enom liberalnom kapitalizmu, a dru\u0161tvo je jo\u0161 uvijek tako puno patnje? Promotivni video kampanje “Tko tu koga…” prikazuje male crne kreature (nenamjerno (?) aludiraju\u0107i na etni\u010dke manjine) kojima upravlja “ma\u0161ina” Lutkara koji vu\u010de konce. Lutkar mora platiti za svakog pojedinog izmanipuliranog (“crnog”) glasa\u010da, stoga ve\u0107a izlaznost na izbore zna\u010di i ve\u0107e tro\u0161kove za Lutkara. Relativna vrijednost “kupljenih” glasa\u010da (crnih kreatura) smanjit \u0107e se ukoliko ukupni broj glasa\u010da poraste, pove\u0107avaju\u0107i time udio neizmanipuliranih, \u010dasnih gra\u0111ana, koje u vizualnoj estetici kampanje “Tko tu koga…” predstavljaju bijele kreature.<\/p>\n

Manipulabilne i nemanipulabilne klase<\/strong><\/p>\n

Ideju o tr\u017ei\u0161noj devalvaciji “kupljenih glasova” preuzeli su oni koji vode kampanju za obvezno glasanje. Predsjednik je 2014. izjavio<\/a> da \u0107e “obvezno glasanje osigurati participaciju samo aktivnih gra\u0111ana i uz to \u0107e ponovno aktivirati one koji su radi korupcije odustali od politike. Osim toga, sprije\u010dit \u0107e mnoge zlo\u0107udne prakse \u2013 korporativni, izmanipulirani, organizirani i kupljeni glas”.<\/p>\n

Amandmane na izborni zakon iz 2016. predlo\u017eila je krajnje desna Patriotska fronta. PF je bio dovoljno otvoren i priznao da su promjene napravljene kako bi se ograni\u010dila glasa\u010dka prava manjinama, primjerice bugarskim gra\u0111anima koji \u017eive u Turskoj. No oni koji su najglasnije prosvjedovali, poput predsjednika, nisu osporavali samu rasisti\u010dku logiku, nego ih je vi\u0161e brinulo \u0161to bi reforme mogle pogoditi etni\u010dke Bugare koji tako\u0111er \u017eive na Zapadu. Potonja briga povezana je s jo\u0161 jednim, me\u0111u bugarskom desnicom popularnim stereotipom: da su Bugari koji \u017eive u Zapadnoj Europi i SAD-u “uronjeni u demokratsku kulturu Zapada”, kako je pokazala<\/a> \u017dana Coneva. Primjerice, Svetozar Tomov, glasnogovornik Centralne izborne komisije, kao i aktivist Instituta za desni\u010darske politike i RB-a, tvrdi<\/a> da reforme “ne poga\u0111aju turske glasove, nego Bugare koji \u017eive daleko i \u010dijim se glasovima ne mo\u017ee manipulirati”. Kao da je prihvatljivo “poga\u0111ati” “turske glasove”, ali ne i na jednak na\u010din tretirati etni\u010dke Bugare koji \u017eive u Zapadnoj Europi, budu\u0107i da se oni percipiraju kao “nemanipulabilni”.<\/p>\n

Kli\u0161ej dijaspore opisan je u kontradiktornim terminima: to je, s jedne strane, “srednja klasa” koja podrazumijeva etni\u010dke Bugare koji \u017eive u Londonu i New Yorku, njihov glas je hvalevrijedan i jam\u010di istinski demokratski izborni proces. S druge strane, glasovi etni\u010dkih manjina, kako u Bugarskoj tako u inozemstvu, percipiraju se kao prijetnja koju treba suzbiti. Takve ideolo\u0161ke zamr\u0161enosti, koje proizvode elite u o\u010dajni\u010dkom nadmetanju za legitimitet, konstantno ih prisiljavaju u ovakve \u0107orsokake kao i da, ba\u0161 kao predsjednik, oponiraju onomu \u0161to su sami nedavno predlo\u017eili.<\/p>\n

S engleskog prevela: Milena Ostoji\u0107<\/p>\n

  1. eng. Screw #WHO[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Bugarski predsjednik Rosen Plevneliev, po\u010detkom maja ove godine ulo\u017eio je veto na novi prijedlog Izbornog zakona smatraju\u0107i kako on ugro\u017eava pravo dijaspore na slobodno glasanje …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13367,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-13336","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13336","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13336"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13336\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36791,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13336\/revisions\/36791"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13367"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13336"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13336"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13336"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13336"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13336"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13336"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13336"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}