{"id":13330,"date":"2016-05-11T07:00:24","date_gmt":"2016-05-11T06:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13330"},"modified":"2021-02-25T11:00:57","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:57","slug":"kako-je-sukob-oko-opere-kostao-ministra-kulture-njegove-pozicije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13330","title":{"rendered":"Kako je sukob oko Opere ko\u0161tao ministra kulture njegove pozicije"},"content":{"rendered":"

Pa\u017enju tamo\u0161nje i svjetske javnosti pro\u0161lih su tjedana privukli sukobi oko Rumunjske nacionalne opere. Rijetku situaciju u kojoj se kultura na\u0161la u sredi\u0161tu politi\u010dkog skandala izazvali su poku\u0161aji da se rumunjski balet “uskladi” sa zahtjevima svjetskog tr\u017ei\u0161ta. Naime, ambicija “dostizanja Zapada” uglavnom se provodila privilegiranjem stranih zvijezda na \u0161tetu radnih prava doma\u0107eg ansambla.<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 od 21. travnja Rumunjska nacionalna opera u Bukure\u0161tu nema ravnatelja i to nakon \u010dak tri neuspje\u0161na poku\u0161aja izbora vr\u0161itelja du\u017enosti u svega dva tjedna. Paralelno, zao\u0161treni konflikt izme\u0111u ansambla i me\u0111unarodno poznatog baletnog dua kojeg \u010dine Alina Cojocaru i Johan Kobberg privukao je pa\u017enju \u010dak i stranih medija poput New York Timesa<\/a>. Uslijed institucionalne blokade i javnih prozivki za nacionalizam i ksenofobiju, rumunjski je tehni\u010dki premijer Dacian Ciolo\u0219 27. travnja zatra\u017eio od ministra kulture Vlada Alexandrescua da podnese ostavku.<\/p>\n

Na veliko iznena\u0111enje svih zainteresiranih, preko 300 ljudi (\u0161to za rumunjski kontekst nije tako mala brojka) iza\u0161lo je istog dana na ulicu kako bi dali potporu Alexandrescuu. Bio je to prvi prosvjed potpore jednom \u010dlanu vlade jo\u0161 od 1990. godine. S obzirom na skori Uskrs (1. svibnja), ostavka je odgo\u0111ena za postblagdansko razdoblje. No neo\u010dekivani doga\u0111aji su ubrzali ministrovu smjenu. Dan prije Uskrsa, 30. travnja, objavljeno je Alexandrescuovo pismo jednom think tanku<\/i>, u kojem optu\u017euje \u010dlanove tehni\u010dke vlade za pritiske na umjetni\u010dku i kulturnu scenu. Iako je ministar tvrdio da pismo nije bilo namijenjeno javnoj objavi, premijer ga je hitno smijenio.<\/p>\n

Unato\u010d smjeni ministra, Ciolo\u0219 je, radi kontinuiteta s reformama Alexandrescua, za njegovu nasljednicu imenovao dotada\u0161nju dr\u017eavnu tajnicu Corinu \u0218uteu, tako\u0111er cijenjenu kulturnu radnicu. Zaplet na momente zvu\u010di kao sapunica, a taj je dojam svakako poja\u010dala sklonost Vlada Alexandrescua dramati\u010dnim obratima i afektacijama. To je naposljetku karakterna crta koja je i doprinijela njegovoj popularnosti: u jednoj od poznatijih epizoda, osobno je zaustavio nelegalne gra\u0111evinske intervencije na zgradi koja je za\u0161ti\u0107ena kao kulturna ba\u0161tina \u010dime je pitanja kulture po prvi put u nekoliko desetlje\u0107a vratio na naslovnice novina.<\/p>\n

“Relaksacija” institucija<\/strong><\/p>\n

Skandal vezan uz operu \u010dini se blagim u usporedbi s drugim aferama uglavnom vezanim uz ministrovo “nepo\u0161tovanje” iskazano prema kulturnom establi\u0161mentu, osobito vje\u010dnim upraviteljima javnih institucija. No ipak ga je upravo Opera stajala pozicije. Rumunjska nacionalna opera u Bukure\u0161tu je, poput drugih dr\u017eavnih kulturnih institucija, repertoarno kazali\u0161te s ansamblom zaposlenim na neodre\u0111eno. Takav polo\u017eaj zaposlenika posljednjih godina trpi sna\u017ene napade, jer se nerijetko smatra ne samo privilegijom, nego i preprekom rumunjskoj umjetnosti da postane relevantna na me\u0111unarodnoj sceni.<\/p>\n

Prozivke koje traju od perioda prije krize osobito su se zao\u0161trile u kriznim godinama, djelomi\u010dno zato \u0161to su polo\u017eaji trajno zaposlenih s jedne i freelance<\/i> umjetnika s druge strane do\u0161li u sna\u017eniji kontrast. Niz ministara kulture (njih \u010dak jedanaest u periodu od 2012. do kraja 2015. godine) s tim je izgovorom podr\u017eavao “relaksaciju” sistema, odnosno fleksibilizaciju radne snage u kulturnim institucijama i smanjenje razine socijalne za\u0161tite, a prijedlog su \u2013 zanimljivo \u2013 podr\u017eali i brojni ravnatelji institucija. To je situacija u kojoj je u prvi plan istupio R\u0103zvan Ioan Dinc\u0103.<\/p>\n

Prvo tek ravnatelj Bukure\u0161tanskog operetnog kazali\u0161ta (jedine institucije u zemlji posve\u0107ene opereti i mjuziklu), Dinc\u0103 je krajem 2012. godine postao ravnatelj bukure\u0161tanske Opere da bi ve\u0107 sljede\u0107e godine uspio uvjeriti ministarstvo kulture (koje je financiralo obje institucije) da “spoji” Operu i Operetu te (privremeno) Nacionalni plesni centar, koji se bavi suvremenim plesom i nema stalni ansambl, u jedno veliko “lirsko kazali\u0161te”. Stvarne probleme Opere (zastarjeli repertoar, ograni\u010dena me\u0111unarodna suradnja, neravnomjerni ansambl, nemogu\u0107nost privla\u010denja mla\u0111ih umjetnika, niske pla\u0107e i motivacija plesa\u010da…) Dincina je uprava rje\u0161avala na vrlo agresivan na\u010din.<\/p>\n

Prema projektnom kazali\u0161tu<\/strong><\/p>\n

U manje od godine dana, ve\u0107i dio repertoara je zamjenjen produkcijama kupljenim iz inozemstva (uglavnom od ameri\u010dkih i britanskih opernih ku\u0107a), a zamjenjen je i dobar dio ansambla u koji je uklju\u010den ve\u0107i broj stranih izvo\u0111a\u010da. Samo tijekom 2013. godine, bukure\u0161tanska je Opera potpisala \u010dak 5.713 ugovora sa stranim operama i izvo\u0111a\u010dima, deset puta vi\u0161e nego prethodnih godina. Produkcija je postala sve skuplja i skuplja, a dr\u017eavna je subvencija rasla s tro\u0161kovima, \u0161to dokazuje vladinu potporu Dincinoj strategiji. Mediji su tako\u0111er sna\u017eno podr\u017eali promjene, a promotivne su kampanje pretvorile Operu u atraktivno mjesto. No reakcije unutar ansambla bile su ne\u0161to druga\u010dije.<\/p>\n

Dio ranijih stalnih zaposlenika napustio je Operu dok su oni koji su ostali (zajedno s brojnim opernim i baletnim kriti\u010darima) upozoravali na nedostatak izvornih produkcija, dominaciju anglo-saskog repertoara, diskriminatornu politiku pla\u0107a, nesigurne uvjete rade i nedostatak programa za lokalne mlade umjetnike. U me\u0111uvremenu, Opereta je de facto<\/i> uga\u0161ena, a osim novih produkcija sasvim su uga\u0161ene i izvedbe starijih predstava. Dinc\u0103 je, ukratkom ranije repertoarno kazali\u0161te nastojao pretvoriti u projektno, na \u0161tetu stalnog ansambla, uz zadr\u017eavanje sistema reprezentacije (igranje predstave kroz nekoliko sezona i njezino izvo\u0111enje u alternaciji s ostatkom repertoara).<\/p>\n

Ovaj se model me\u0111utim pokazao izrazito skupim, osobito kada je Dinc\u0103 u svoj tim uklju\u010dio Johana Kobborga kao \u0161efa baleta i po\u010dasnog umjetni\u010dkog direktora (“po\u010dasnog” jer pozicija slu\u017ebeno ne postoji). Ovaj cijenjeni danski plesa\u010d i biv\u0161i \u010dlan ansambla britanske Kraljevske opere tako\u0111er je zaru\u010dnik Aline Cojocaru, me\u0111unarodno poznate klasi\u010dne plesa\u010dice rumunjskog porijekla, a oboje su i ranije sura\u0111ivali s bukure\u0161tanskom Operom. Tijekom posljednje dvije i pol godine, Kobborg je producirao samo strane “fran\u0161ize”, uklju\u010duju\u0107i i svoju predstavu La Sylphide, osmi\u0161ljenu za britansku operu 2007. godine.<\/p>\n

Raspad sistema<\/strong><\/p>\n

No bez obzira na umjetni\u010dki uspjeh njegovih predstava, velik dio plesa\u010da optu\u017eio ga je za diskriminatorno pona\u0161anje, osobito prema \u010dlanovima stalnog ansambla. Ova se informacija prvo pojavila u ne osobito vjerodostojnim medijima gdje je interpretirana u nacionalisti\u010dkom klju\u010du, ali nije privukla ve\u0107u pa\u017enju javnosti. Ravnatelj R\u0103zvan Dinc\u0103 se u me\u0111uvremenu na\u0161ao pod optu\u017ebom za malverzacije za vrijeme upravljanja Operetom zbog \u010dega je i suspendiran. Nakon po\u010detka mandata ministra Alexandrescua u studenom 2015. godine, dr\u017eavna subvencija Operi je smanjena zbog \u010dega je do\u0161lo do otkazivanja brojnih predstava, a smijenjen je i privremeni ravnatelj, ina\u010de Dincin bliskih suradnik.<\/p>\n

Novi je ravnatelj smijenio Kobborga s mjesta umjetni\u010dkog direktora \u0161to je izazvalo burne proteste, prije svega Kobborga i Cojocaru, koji su zaprijetili da \u0107e napustiti instituciju i optu\u017eili novu upravu za nacionalizam. Uslijedile su uzajamne optu\u017ebe za “uni\u0161tavanje rumunjske kulture”, a poznati je baletni par konstatirao i da Opera “prije njih nije bila ni\u0161ta”. To je pak potaknulo brojne druge plesa\u010de da se prisjete (daleke) slavne pro\u0161losti rumunjskog baleta, ugro\u017eene tendencijom plesa\u010da da u ranoj dobi emigriraju. No barem je dio reakcija, vi\u0161e nego kritikama Kobborga, bio potaknut otporom protiv praksi uprave \u010diji je bio istaknuti \u010dlan.<\/p>\n

Mediji su pak vidno stali na stranu danskog plesa\u010da, ponavljaju\u0107i optu\u017ebe protiv \u010dlanova ansambla za ksenofobiju i konzervativizam. U kaoti\u010dnoj situaciji koja je uslijedila, ministar je na inicijativu premijera smijenio novog ravnatelja i poku\u0161ao vratiti biv\u0161eg ravnatelja bliskog Dinci na \u0161to su se ponovno pobunili \u010dlanovi stalnog ansambla. Kobborg je nakon svega podnio ostavku, a predstave su otkazane bez ranije najave. Ni postavljanje tre\u0107eg ravnatelja nije uspjelo, jer se ovaj povukao nakon svega jednog dana na polo\u017eaju. Ipak, nakon smjene ministra Alexandrescua postalo je jasno kako “pobuna” ne predstavlja netalentirane, retrogradne i ksenofobne plesa\u010de ljubomorne na tu\u0111e uspjehe, ve\u0107 govori ne\u0161to o stvarnim problemima u Operi.<\/p>\n

Nesposobnost tehni\u010dke vlade da se nosi sa politi\u010dkim pritiscima potpore Kobborgu s jedne strane, a s druge zahtjevima ansambla za bolje radne uvjete rezultirala je situacijom u kojoj do danas nije imenovan \u010dak ni tehni\u010dki ravnatelj.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jo\u0161 od 21. travnja Rumunjska nacionalna opera u Bukure\u0161tu nema ravnatelja i to nakon \u010dak tri neuspje\u0161na poku\u0161aja izbora vr\u0161itelja du\u017enosti u svega dva tjedna…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13331,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[104],"class_list":["post-13330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13330"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36792,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13330\/revisions\/36792"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13330"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13330"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13330"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13330"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}