{"id":13327,"date":"2016-05-10T12:56:42","date_gmt":"2016-05-10T11:56:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13327"},"modified":"2016-05-10T12:56:42","modified_gmt":"2016-05-10T11:56:42","slug":"novim-radnim-mjestima-do-smanjenja-ekonomske-neaktivnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13327","title":{"rendered":"Novim radnim mjestima do smanjenja ekonomske neaktivnosti"},"content":{"rendered":"

Hrvatska je u prosjeku u 2015. godini imala \u010dak 1.704.000 ekonomski neaktivnih, a radno sposobnih osoba, pokazuju novi rezultati<\/a> Ankete o radnoj snazi Dr\u017eavnog zavoda za statistiku. Pritom je broj ekonomski aktivnog stanovni\u0161tva tek ne\u0161to ve\u0107i od neaktivnoga i iznosi 1.898.000 osoba. To zna\u010di da stopa ekonomske aktivnosti iznosi niskih 52,7 posto, dok je stopa zaposlenosti jo\u0161 ni\u017ea \u2013 katastrofalnih 44,1 posto. Izostavljanje osoba koje se redovno ne prijavljuju Zavodu za zapo\u0161ljavanje iz statistika nezaposlenosti dovodi do varljivo niske stope koja umjesto gotovo polovice radno sposobnog stanovni\u0161tva iznosi tek varljivih 16,3 posto. Istodobno, prema navodima DZS-a, od ukupno 286.000 registriranih u Hrvatskom zavodu za zapo\u0161ljavanje, 29.000 ili 9,9% ne udovoljava me\u0111unarodnim kriterijima nezaposlenosti. Tako\u0111er, prosje\u010dan broj nezaposlenih prema Anketi ve\u0107i je za 23.000 od podataka Hrvatskog zavoda za zapo\u0161ljavanje \u0161to upu\u0107uje na smanjenje broja nezaposlenih osoba koje se prijavljuju na HZZ. Od ukupno 309.000 nezaposlenih prema Anketi, 257.000 ili 83,3% prijavljeno slu\u017ebi za zapo\u0161ljavanje, dok ostalih 16,7% anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za to.<\/p>\n

Anketa o radnoj snazi najopse\u017enija je anketa o obilje\u017ejima tr\u017ei\u0161ta rada provedena na uzorku ku\u0107anstava u Republici Hrvatskoj. Njezin cilj jest prikupljanje podataka o stanju i promjenama na tr\u017ei\u0161tu rada Republike Hrvatske, tj. o veli\u010dini, strukturi i obilje\u017ejima aktivnoga i neaktivnog stanovni\u0161tva. Zahvaljuju\u0107i sukladnoj metodologiji, rezultati Ankete usporedivi su s rezultatima Me\u0111unarodne organizacije rada (ILO) i europskog statisti\u010dkog zavoda Eurostata.<\/p>\n

Ako usporedimo aktualne podatke s onima iz primjerice 1998. godine, kada je stopa ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj iznosila 61,2 posto (dok je istovremeno npr. u Sloveniji iznosila 70 posto), a 2005. iznosila je 63,2 posto, mo\u017eemo zaklju\u010diti da se ona smanjila za otprilike desetak posto.<\/p>\n

Manjak poslova<\/strong><\/p>\n

Niska stopa ekonomski aktivnog stanovni\u0161tva upu\u0107uje na to da je proces stvaranja novih radnih mjesta izrazito spor, te da politike koje kao svoj cilj proklamiraju zapo\u0161ljavanje ne polu\u010duju uspjehe. U situaciji trajnog nestanka postoje\u0107ih radnih mjesta i nedovoljnog kreiranja novih, ne mo\u017ee se o\u010dekivati niti smanjenje stope nezaposlenosti mladih, niti rje\u0161avanje problema njihove sve ve\u0107e, ekonomski motivirane, emigracije. Visoka nezaposlenost koja stoji u korelaciji s visokom stopom ekonomski neaktivnog stanovni\u0161tva pove\u0107ava socio-ekonomske nesigurnosti koje rezultiraju dru\u0161tveno rizi\u010dnim pona\u0161anjem.<\/p>\n

Uzroci ekonomske neaktivnosti razlikuju se kod mu\u0161karaca i \u017eena. Dok barijere zapo\u0161ljivosti kod prvih stvaraju niski stupnjevi obrazovanja ili drugi socijalni uzroci, kod \u017eena se i dalje kao prepreka navode obiteljske i ku\u0107anske obaveze (za \u017eene u dobi od 25 do 54 godine). Jedan od na\u010dina kojima se Europska unije prije petnaestak godina dosjetila rje\u0161enju ovog problema je pove\u0107anje javnih ulaganja u skrb o djeci, me\u0111utim, mjere \u0161tednje u mnogim su zemljama istisnule ovaj cilj. Premda jedna ovakva mjera sama po sebi ne mo\u017ee rije\u0161iti cjelokupni problem, ona mo\u017ee biti primjer politika koje je nu\u017eno promovirati s ciljem stvaranja novih radnih mjesta.<\/p>\n

U medijima se tako\u0111er \u010desto mo\u017ee na\u0107i pseudoteza da su za visok stupanj ekonomske neaktivnosti, posebno mladih osoba, odgovorna sveu\u010dili\u0161ta koja stvaraju kadrove “neuskla\u0111ene sa zahtjevima tr\u017ei\u0161ta”. Me\u0111utim, osim o\u010diglednih \u010desto postavljanih argumenata poput onoga da je obrazovni proces sporiji od dinamika i fluktuacija na tr\u017ei\u0161tu rada i da se ova logika nikad ne mo\u017ee ostvariti jer bi formiranje sveu\u010dili\u0161nih programa uvijek odra\u017eavalo stanje tr\u017ei\u0161ta od prije pet godina, ne smije se zanemariti niti \u010dinjenica da je struktura tr\u017ei\u0161ta rada zemalja periferije obi\u010dno takva da zahtijevaju uglavnom radna mjesta koja tra\u017ee niske obrazovne kvalifikacije, prema tome, postavljena la\u017ena teza mo\u017ee navesti na potpuno pogre\u0161an zaklju\u010dak. Logika pove\u0107anja stvaranja novih radnih mjesta mora obuhvatiti i visokokvalificirana radna mjesta i prona\u0107i ni\u0161e za takve poslove, jer samo to mo\u017ee zaustaviti emigraciju mladih nezaposlenih ljudi koji \u010dine veliki udio neaktivnog i nezaposlenog stanovni\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatska je u prosjeku u 2015. godini imala \u010dak 1.704.000 ekonomski neaktivnih, a radno sposobnih osoba, pokazuju novi rezultati Ankete o radnoj snazi Dr\u017eavnog zavoda za statistiku. Pritom je broj ekonomski aktivnog stanovni\u0161tva tek ne\u0161to ve\u0107i od neaktivnoga i iznosi 1.898.000 osoba. To zna\u010di da stopa ekonomske aktivnosti iznosi niskih 52,7 posto, dok je stopa […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13328,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13327","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13327","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13327"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13327\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13329,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13327\/revisions\/13329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13327"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13327"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13327"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13327"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13327"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13327"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13327"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}