{"id":13311,"date":"2016-05-10T07:00:07","date_gmt":"2016-05-10T06:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13311"},"modified":"2021-02-25T11:00:58","modified_gmt":"2021-02-25T10:00:58","slug":"kraj-univerzalne-hitne-pomoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13311","title":{"rendered":"Kraj univerzalne hitne pomo\u0107i"},"content":{"rendered":"

U maniri rijetko vi\u0111enog cinizma, hrvatski ministar zdravlja ve\u0107inu je problema u funkcioniranju hitne medicinske pomo\u0107i sveo na neodgovornost gra\u0111ana koji posje\u0107uju odjele hitne i kad za to “nema potrebe”. Reformske najave napla\u0107ivanja usluga koje se ne poka\u017eu hitnima sustavno previ\u0111aju klju\u010dan uzrok problema: uni\u0161tavanje sustava primarne zdravstvene za\u0161tite.<\/strong><\/p>\n

Na web stranici<\/a>\u00a0Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba stoji: “Prima sve osobe koje same zatra\u017ee pomo\u0107, kao i one koje dovode lije\u010dnici s terena”. Me\u0111utim, \u010dini se da se bli\u017ei kraj takvom tipu univerzalne pomo\u0107i. Novoustoli\u010deni ministar zdravlja, Dario Naki\u0107, po\u010detkom velja\u010de ove godine\u00a0najavio<\/a> je kako \u0107e pove\u0107anje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja i izmjene u djelovanju hitne medicinske pomo\u0107i, biti dvije najva\u017enije reforme koje \u0107e se provesti kako bi se stabilizirao zdravstveni sustav i sanirali financijski gubici.<\/p>\n

Ministar zdravlja je 8. travnja 2016. predstavio<\/a> ciljeve reforme hitne medicinske pomo\u0107i.\u00a0U okviru reforme uvode se mogu\u0107nosti pla\u0107anja pregleda “namijenjene samo za objedinjene hitne bolni\u010dke prijeme, a ne za izvanbolni\u010dke hitne prijeme te se odnose na pacijente koji su nehitni i nikako ne zna\u010de smanjenje dostupnosti usluga hitne medicinske skrbi”. Kao mogu\u0107i razlog pla\u0107anja usluge navodi se<\/a> situacija dolaska na pregled bez uputnice ili ako medicinsko osoblje procijeni da zdravstveno stanje nije hitno, a ako se ipak poka\u017ee da je intervencija bila opravdana polovica novca bi mogla biti vra\u0107ena.\u00a0Kao svrha napla\u0107ivanja pru\u017eene pomo\u0107i navodi se odtere\u0107enje odjela hitne medicine od pacijenata koji \u010desto zaobilaze lije\u010dnike obiteljske medicine te dolaze izravno na hitne prijeme.<\/p>\n

Problemi i neadekvatna rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

U raspravi koja se razvila u medijima oko ove reforme iskristaliziralo se nekoliko spornih to\u010daka: samoprocjena pacijenta o tome da li njegovo zdravstveno iziskuje hitnu intervenciju ili ne, racionalno ili neracionalno kori\u0161tenje hitne pomo\u0107i, nedostatak kadra za provedbu najavljenih izmjena te stav lije\u010dnika obiteljske medicine u domovima zdravlja koji nisu voljni preuzeti nametnutu obavezu.\u00a0Samoprocjena je problemati\u010dna iz banalnog razloga da nisu svi gra\u0111ani \u0161kolovani lije\u010dnici te ne mogu procijeniti da li je njihovo zdravstveno stanje hitan slu\u010daj ili ne, unato\u010d priru\u010dnicima<\/a>\u00a0koji bi im to navodno trebali omogu\u0107iti. A lo\u0161a\/kriva procjena dovest \u0107e ih u situaciju da plate dobivenu (hitnu) pomo\u0107 ili ako naprave krivu procjenu da im se zdravstveno stanje pogor\u0161a.<\/p>\n

U medijima se dodatno nagla\u0161ava<\/a> kako gra\u0111ani “neracionalno” koriste hitnu pomo\u0107 i izbjegavaju lije\u010dnike obiteljske medicine, kao da se radi odlukama koje su pale s neba, a nisu u\u010dinak sve slabije dostupnih medicinskih usluga.\u00a0Prema\u00a0podacima<\/a> Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu (HZHM) od 1,5 milijuna pacijenata, koliko ih godi\u0161nje zbrine bolni\u010dka\u00a0i izvanbolni\u010dka\u00a0hitna medicinska slu\u017eba (HMS), \u010dak 80% pacijenata nisu hitni pacijenti te usporavaju brzinu rada HMS-a i dovode u opasnost \u017eivote ljudi koji imaju neko stvarno hitno stanje.<\/p>\n

U najavljenim izmjenama postavilo se i pitanje edukacije medicinskog osoblja jer u Hrvatskoj jo\u0161 ne postoje lije\u010dnici hitne medicine. Naime, prvi specijalizanti hitne medicine svoju specijalizaciju zavr\u0161it \u0107e tek za dvije do tri godine, a sada hitnu pomo\u0107 pru\u017eaju kirurzi, internisti i drugi specijalizirani lije\u010dnici koji de\u017euraju u hitnim odjelima.\u00a0Problem nedostatka specijaliziranih lije\u010dnika hitne medicine prepoznat je ve\u0107 2006. kada su i po\u010dele prve najave reorganizacije hitne medicinske pomo\u0107i, a tada je najavljeno da se od 1. listopada 2008. predvi\u0111a<\/a> se uvo\u0111enje hitne medicine kao samostalne specijalizacije, \u0161to nije za\u017eivjelo prema planu. Problemati\u010dna je i najava<\/a> da trija\u017eu pacijenata rade medicinske sestre koje nisu bile upoznate s ovom odlukom\/prijedlogom aktualnog ministra te isti\u010du dva dodatna problema: prebacivanje odgovornosti i nedostatak stru\u010dnog kadra.<\/p>\n

Kratka povijest reformi Hitne<\/strong><\/p>\n

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) reagirala<\/a> je na najave aktualnog ministra da se reformu hitne medicinske slu\u017ebe rije\u0161i poja\u010danim de\u017eurstvima obiteljskih lije\u010dnika te poru\u010dila da “koncesionari ne bje\u017ee od de\u017eurstava, ali tra\u017ee da posao podijele sa zavodima za hitnu medicinu, te da im se osiguraju bolji uvjeti rada”.\u00a0U primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi je 70% privatnih koncesionara koji zbog svojeg specifi\u010dnog statusa dosad nisu morali de\u017eurati vikendima i praznicima, a prema reakcijama to \u0107e i dalje nastaviti izbjegavati.<\/p>\n

Dana\u0161nja situacija nije u potpunosti neo\u010dekivana ako se podsjetimo kad je i kako zapo\u010dela reforma hitne medicinske pomo\u0107i. Projekt reorganizacije hitne medicinske slu\u017ebe pokrenula je Vlada RH 2008. godine uz pomo\u0107 programskog zajma Svjetske banke, a nositelj provedbe projekta bilo je tada\u0161nje Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.\u00a0U Nacionalnoj strategiji zdravstva od 2012. do 2020.\u00a0<\/em>navodi se kako je do po\u010detka reorganizacije HMS-a 2008. godine, izvanbolni\u010dka hitna medicinska slu\u017eba bila organizirana u okviru ustanova za hitnu medicinsku pomo\u0107, slu\u017ebi hitne medicinske pomo\u0107i pri domovima zdravlja te na udaljenim i slabonaseljenim podru\u010djima u okviru djelatnosti obiteljskih lije\u010dnika pri domovima zdravlja kroz de\u017eurstva i pripravnosti. 2009. godine zapo\u010det je proces nacionalne reforme HMS-a po modelu cjelovitog \u017eupanijskog umre\u017eenog sustava s krovnom stru\u010dnom zdravstvenom ustanovom HZHM, uz objedinjavanje hitnog prijema u bolnicama, uklju\u010divanje telemedicine u djelatnost hitne medicine, uvo\u0111enje specijalizacije iz hitne medicine za doktore medicine i dodatnog specijalisti\u010dkog stru\u010dnog usavr\u0161avanja iz hitne medicinske pomo\u0107i za medicinske sestre-medicinske tehni\u010dare, standardizaciju medicinske opreme i vozila i izradu smjernica\/protokola\/algoritama postupaka zbrinjavanja.<\/p>\n

U 2011. pokazalo se kako odvajanje domova zdravlja i HMS-a te osnivanje samostalnog tijela HZHM- u praksi ne funkcionira<\/a>.\u00a0Tada\u0161nji ministar zdravlja Rajko Ostoji\u0107 je na temelju upozorenja struke i incidentnih situacija koje su se dogodile, privremeno zaustavio<\/a> reformu te uveo \u0161estomjese\u010dno prijelazno razdoblje za prilagodbu lokalnih jedinica.\u00a0Lije\u010dnici obiteljske medicine organizirani u KoHOM su prosvjedovali<\/a> zbog prebacivanja odgovornosti i neadekvatnih uvjeta rada\u00a0\u0161to je rezultiralo time da su pacijenti po\u010deli odlaziti u HMS koja je bila primorana organizirati hitne ambulante gdje su pregledavali nehitne pacijente.\u00a0U 2013. dovr\u0161en je projekt reorganizacije HMS-a koji je financijski poduprla Svjetska banka<\/a>, te je uz medicinske centre, novu opremu i nova kola hitne pomo\u0107i, projekt razvoja hitne medicinske pomo\u0107i rezultirao je uspostavljanjem Odjela hitne medicinske pomo\u0107i u hrvatskim bolnicama u cijeloj dr\u017eavi.<\/p>\n

Hitna kao jedina opcija<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom 2016. i dolaskom nove Vlade, hitna medicinska pomo\u0107 opet se na\u0161la u sredi\u0161tu pozornosti, a ovaj put se cijeli problem poku\u0161ava rije\u0161iti prebacivanjem odgovornosti na gra\u0111ane. U kratkom pregledu pokazalo se kako sustavno uni\u0161tavanje<\/a> primarne zdravstvene za\u0161tite, poduprto uvo\u0111enjem koncesija, onemogu\u0107ava gra\u0111anima da pomo\u0107 potra\u017ee od obiteljskih lije\u010dnika kako im se cijelo vrijeme sugerira. Kako su obiteljski lije\u010dnici postali nedostupni za “hitne” preglede van radnog vremena, vikendima i blagdanom gra\u0111ani se nemaju kome obratiti doli oti\u0107i na prvu dostupnu HMS. A sada se to \u017eeli i naplatiti, a ne sustavno rije\u0161iti. Iako je Ministarstvo zdravlja najavilo i reformu primarne zdravstvene za\u0161tite te uklju\u010divanje lije\u010dnika obiteljske medicine u reorganizaciju pru\u017eanja hitne pomo\u0107i Hrvatska udruga koncesionara primarne zdravstvene za\u0161tite (HUDPZZ) spornom smatra \u010dinjenicu<\/a> da se u okviru najavljene reforme za 30% smanjuju\u00a0sredstva\u00a0koncesionarima u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, \u0161to\u00a0ocjenjuju\u00a0namjerom da\u00a0se koncesionare\u00a0vrati\u00a0u domove zdravlja.<\/p>\n

Kako bi se unijele izmjene u funkcioniranje HMS-s u tijeku je javna rasprava o prijedlogu<\/a> Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju\u00a0i prijedlogu<\/a> Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi\u00a0koja traje do 13. svibnja 2016. Uz ove zakone mijenjaju se i Pravilnik<\/a> o uvjetima, organizaciji i na\u010dinu obavljanja hitne medicine, Pravilnik<\/a> o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehni\u010dke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine\u00a0te Mre\u017ea<\/a> hitne medicine, a rasprava traje do 23. svibnja 2016. Nakon ovih rasprava zakoni bi trebali biti upu\u0107eni u hitnu proceduru u Sabor, a Vlada je teren ve\u0107 pripremila. Nacionalni plan reformi koji uklju\u010duje i reformu zdravstvenog sustava usvojen<\/a> je na sjednici Vlade, a sad treba vidjeti \u0161to \u0107e i kako biti realizirano. Ono \u0161to je sigurno jest tko \u0107e ovom i ostalim reformama biti najvi\u0161e pogo\u0111en.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na web stranici Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba stoji: “Prima sve osobe koje same zatra\u017ee pomo\u0107, kao i one koje dovode lije\u010dnici s terena”. Me\u0111utim, \u010dini se da se bli\u017ei kraj…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":13315,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-13311","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13311","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13311"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13311\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36793,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13311\/revisions\/36793"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13315"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13311"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13311"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13311"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13311"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13311"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13311"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13311"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}