{"id":13228,"date":"2016-05-05T07:00:02","date_gmt":"2016-05-05T06:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13228"},"modified":"2016-05-05T08:24:52","modified_gmt":"2016-05-05T07:24:52","slug":"slovenski-politicki-krajolik-u-uvjetima-biracke-apatije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13228","title":{"rendered":"Slovenski politi\u010dki krajolik u uvjetima bira\u010dke apatije"},"content":{"rendered":"

Nakon velikih isku\u0161enja ekonomske i politi\u010dke krize, transformacija odnosa snaga u slovenskoj parlamentarnoj politici “zapela” je negdje na pola puta. Gotovo pa polovica anketiranih bira\u010da je i dalje neodlu\u010dna, a ve\u0107ina njih spada u one koji su se razo\u010darali u pobjednika pro\u0161lih izbora, Miru Cerara. Kao i u ve\u0107ini drugih europskih zemalja, glavnina kalkulacija odvija se na desnici: od borbe za monopol nad ksenofobnom i ultrakonzervativnom retorikom do njenog doziranja u svrhu pribli\u017eavanja centru.<\/strong><\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to vladi Mire Cerara od samog njenog nastanka prognoziraju skori pad, \u010dini se malo vjerojatno da \u0107e se to uistinu i dogoditi. Kratak pregled parlamentarnih politi\u010dkih aktera nam, naime, vrlo brzo otkriva da za takav rasplet nitko nema interesa. Zato s poprili\u010dnom sigurno\u0161\u0107u mo\u017eemo re\u0107i kako \u0107e idu\u0107i parlamentarni izbori biti redovni te da \u0107e se odr\u017eati ujesen 2018. godine. Do tada se pred svim parlamentarnim strankama nalazi sli\u010dan izazov \u2013 pove\u0107ati svoju glasa\u010dku potporu \u2013 utoliko vi\u0161e \u0161to rezultati posljednjih istra\u017eivanja javnog mi\u0161ljenja pokazuju kako je vi\u0161e od 43% anketiranih neopredijeljeno. U nastavku \u0107emo, stoga, razmotriti \u0161to po tom pitanju \u010dine pojedine stranke.<\/p>\n

Najdramati\u010dniji pad potpore nesumnjivo je do\u017eivjela vladaju\u0107a SMC (isprva Stranka Mire Cerara, kasnije preimenovana u Stranku modernog centra). Cerar je svojedobno izveo nevjerojatan podvig, za minimalni politi\u010dki program dobio je maksimalnu potporu bira\u010da. SMC je \u2013 uz potpuno neodre\u0111en izborni program i izda\u0161no pozivanje na etiku i moral \u2013 osvojila 36 od mogu\u0107ih 90 mandata u slovenskom parlamentu. Cerar je bio barem toliko, ako ne i vi\u0161e, privla\u010dan zbog toga \u0161to \u2013 nije bio<\/em>. U javnosti se prometnuo kako svojevrstan \u010disti eti\u010dki rez, ugledan pravni stru\u010dnjak, ideolo\u0161ki neoptere\u0107en, itd. \u010cinjenica je da su ga neki jo\u0161 za trajanja sveslovenskih narodnih ustanaka, u zimi 2012.\/2013., javno pozivali da postane novi premijer.<\/p>\n

Kolaps “moralne” alternative<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je to i postao, dobrih godinu dana poslije, obe\u0107anje o eti\u010dkom preporodu se brzo rasplinulo i pokazalo onakvim kakvo je uistinu i bilo \u2013\u00a0 neobvezuju\u0107a i isprazna, ali zato ni\u0161ta manje privla\u010dna retorika. Upravo je Cerarovu vladu potreslo vi\u0161e “eti\u010dkih skandala”, po\u010dev\u0161i od basnoslovnih autorskih ugovora kojima su dodatnu zaradu ostvarivali pojedini profesori, me\u0111u njima i \u010dlanovi njegove vlade. Rekorderka me\u0111u njima, sada ve\u0107 biv\u0161a ministrica visokog obrazovanja, koja je javno propovijedala nu\u017enost \u0161tednje i rezova u prora\u010dunima za obrazovanje, na taj je na\u010din zaradila dodatnih otprilike 700.000 eura.<\/p>\n

Sli\u010dna je bila i afera s dodacima za stalnu pripravnost, koja je u javnosti odjeknula pred nekoliko mjeseci. Radi se o dodacima u sustavu javnih slu\u017ebi, namijenjenih policajcima, vatrogascima, dakle onim zaposlenicima koji su zaista u stalnoj pripravnosti i moraju u svakom trenutku biti spremni odazvati se na slu\u017ebenu du\u017enost \u2013 \u010dak i u svom slobodnom vremenu. Vi\u0161e fakulteta, a ponajvi\u0161e Ekonomski fakultet u razdoblju u kojem je dekansku funkciju vr\u0161io aktualni ministar financija, Du\u0161an Mramor, navedene je dodatke tuma\u010dilo na svoj na\u010din, te su njima nagra\u0111ivali svoje \u010delne ljude. Obrazlo\u017eenja, koja su neki kasnije pru\u017eali javnosti, bila su potpuno bizarna. Naprimjer, kako su stvarno bili u “stalnoj pripravnosti” budu\u0107i su a\u017eurno odgovarali na elektronsku po\u0161tu studenata, iako su oni u tom trenutku studirali u nekoj drugoj vremenskoj zoni. O etici i moralu zato Cerar danas govori bitno rje\u0111e, odnosno ne govori uop\u0107e, a potpora javnosti mu je s gotovo 40% pala na 10%. Lavovski udio neopredijeljenih i razo\u010daranih bira\u010da stoga dolazi ba\u0161 iz redova glasa\u010da SMC-a.<\/p>\n

I u sferi realne politike, kako unutarnje, tako i vanjske, kompletna Cerarova politika izrazito je tehnokratska i birokratska. Sadr\u017eajno gledano, mogli bi je nazvati njema\u010dkom avangardnom politikom, u smislu da su Cerar i Mramor zapravo agresivni psi Angele Merkel. Posebno je to o\u010dito bilo prilikom beskompromisnog obra\u010duna sa Sirizom, pri kojem su ba\u0161 oni zauzeli najtvr\u0111u “dogmatsku liniju” i otvoreno prijetili Gr\u010dkoj na sastancima eurogrupe. Merkel su se \u010dak i otrgnuli s lanca, kada su pritiscima isposlovali zatvaranje gr\u010dko-makedonske granice, a time prakti\u010dno i balkanske izbjegli\u010dke rute, a da niti ne spominjemo \u017eilet-\u017eicu koju je Cerarova vlada postavila na slovensko-hrvatskoj granici. Valja istaknuti kako se s takvim potezom nikako ne bi provukla najve\u0107a opozicijska stranka \u2013 Slovenska demokratska stranka (SDS) na \u010delu s Janezom Jan\u0161om. Ba\u0161 kao \u0161to Slavoj \u017di\u017eek isti\u010de kako je samo konzervativni Richard Nixon mogao uspostaviti odnose s Mao Ce Tungom, tako je i samo Cerar mogao postaviti \u017eilet-\u017eicu.<\/p>\n

Kalkulacije s retorikom<\/strong><\/p>\n

No to ne zna\u010di kako SDS nije politi\u010dki kapitalizirala izbjegli\u010dku krizu. Pisali smo ve\u0107 o “traktorskoj demokraciji<\/a>” i sve ekstremnije desnim stavovima koji svoje uto\u010di\u0161te pronalaze u toj stranci, iako su oduvijek bili barem latentno prisutni. Historijski revizionizam, rehabilitacija domobranstva (sli\u010dno kao i usta\u0161tva u Hrvatskoj te \u010detni\u0161tva u Srbiji) odvijaju se usporedno s porastom netrpeljivosti prema izbjeglicama i migrantima. SDS pritom prepredeno igra na realne egzistencijalne probleme ljudi (siroma\u0161tvo, nezaposlenost, besperspektivnost) te odgovornost i krivicu za njih svaljuje na priru\u010dne \u017ertvene jarce \u2013 izbjeglice.<\/p>\n

Op\u0107enito politika Janeza Jan\u0161e i dalje svira svoj provjereni vje\u010dni repertoar neprestane viktimizacije za\u010dinjene revan\u0161izmom. Unato\u010d tome \u0161to trenutno SDS najbolje stoji, te bi u slu\u010daju da se izbori odr\u017ee sutra bili pobjednici, ta se stranka, kao i uvijek, nalazi u zoni svoje kvake 22. Ciljamo na to da SDS sa sigurno\u0161\u0107u mo\u017ee ra\u010dunati na 15-20 postotnu glasa\u010dku potporu, koja se na izborima 2004. i 2008. godine pribli\u017eila \u010dak brojci od 30%, no to su ve\u0107 glasovi uvijek iznova (ne)opredijeljenog centra, koji lelujaju s lijeva na desno, pa nazad. Kako bi SDS dobila udio tih glasa\u010da centra, svoj diskurs i politiku mora primiriti i u\u010diniti prihvatljivima \u0161irem krugu ljudi. Takvim bla\u017eim stavom, pak, riskira izgubiti dio svojih “ortodoksnih” glasa\u010da.<\/p>\n

Jan\u0161ina “peta kolona”<\/strong><\/p>\n

Bez obzira na to, sude\u0107i prema doga\u0111ajima u protekle dvije godine (prije svega Jan\u0161inoj zatvorskoj kazni), SDS je svjesno radila na radikalizaciji svojeg bira\u010dkog tijela, te o\u010dito odabrala druga\u010diju strategiju. Ona se o\u010digledno temelji prvenstveno na konfiguraciji ostalih stranaka. Ve\u0107 neko vrijeme se u javnosti najavljuje skoro osnivanje stranke pod vodstvom Ale\u0161a Primca, glavnog organizatora prosvjeda potpore Jan\u0161i za vrijeme njegovog izdr\u017eavanja zatvorske kazne, a kasnije vo\u0111e protivnika zakonskog izjedna\u010davanja istospolnih i raznospolnih parova. U decembru pro\u0161le godine referendum je napokon i raspisan, a Primc je tokom kampanje dodatno oja\u010dao svoju vidljivost i imid\u017e u javnosti. Politi\u010dki gledano, za o\u010dekivati je kako \u0107e ta nova stranka biti ekstremno konzervativna \u2013 u pitanje \u0107e dovoditi i pravo na abortus, protiviti se umjetnoj oplodnji \u017eena bez partnera, itd.<\/p>\n

S obzirom na o\u010diglednu potporu iz tabora SDS-a, vrlo je vjerojatno kako \u0107e Prim\u010deva stranka biti svojevrsna peta kolona Jan\u0161inog SDS-a. Pritom \u0107e, vi\u0161e nego u SDS-ovo, najvjerojatnije posezati prvenstveno u bira\u010dko tijelo demokr\u0161\u0107anske Nove Slovenije (NSi). U njoj Jan\u0161a o\u010digledno ne vidi dovoljno pouzdanog, tj. poslu\u0161nog saveznika. Nakon izrazitog zaokreta NSi prema neoliberalizmu, kr\u0161\u0107anski konzervatizam vi\u0161e nije toliko vidljiva, odnosno istaknuta odrednica te stranke. Dolazi, dakle, do otvaranja odre\u0111ene politi\u010dke ni\u0161e koju \u0107e Ale\u0161 Primc sigurno poku\u0161ati zauzeti svojom strankom. Naravno, ostaje tek vidjeti koliko \u0107e takva politi\u010dka agenda biti uspje\u0161na, ali referendumska pobjeda je njegovim prista\u0161ama zasigurno dala krila.<\/p>\n

Dinamika lijevo od centra<\/strong><\/p>\n

S druge strane, \u010dini se kako se Ljudmili Novak, predsjednici NSi, u zadnje vrijeme isplatilo odre\u0111eno distanciranje od Jan\u0161e. Stranka sada bilje\u017ei znatno ve\u0107u potporu nego na pro\u0161lim izborima, kada je gotovo ostala ispod izbornog praga. To\u010dno to se i dogodilo Slovenskoj narodnoj stranci (Slovenska ljudska stranka), koja se tada tako\u0111er radikalizirala. U svojim izjavama za javnost otvoreno se obra\u010dunavaju s izbjeglicama i pozivaju vladaju\u0107u koaliciju da ih smjeste u svojim ku\u0107ama i dvori\u0161tima. No, kao \u0161to smo ve\u0107 mogli vidjeti, ta je ni\u0161a politi\u010dkog prostora ve\u0107 zauzeta. Ksenofobiju, rasizam i gnjev nudi ve\u0107 dovoljan broj parlamentarnih stranaka. Iako je stranci umirovljenika (DeSUS) potpora od izbora poprili\u010dno opala, njezin se predsjednik, Karl Erjavec, gotovo sigurno mo\u017ee nadati ponovnom ulasku u parlament, a vjerojatno i sudjelovanju u novoj vladi, kakva god ona bila.<\/p>\n

Ujedinjena ljevica (Zdru\u017eena levica), \u010dija budu\u0107nost dodu\u0161e uvelike ovisi o (ne)uspje\u0161nom rje\u0161avanju unutarnjih nesuglasica, ba\u0161 kao i Socijalni demokrati, od vremena izbora poprili\u010dno su napredovali. I jedni i drugi, barem na osnovi trendova koje bilje\u017ee od izbora do sada, mogu ra\u010dunati na udvostru\u010denje broja zastupni\u010dkih mandata. Prostor socijaldemokracije i demokratskog socijalizma se, stoga, \u010dini poprili\u010dno \u010dvrsto zauzet. Novosti se zato mogu dogoditi na polju liberalne demokracije, kojeg je dosada zauzimala SMC, ali joj je utjecaj znatno oslabio. Stoga je, kao i toliko puta do sada u proteklim godinama, sasvim opravdano o\u010dekivati kako \u0107e uo\u010di sljede\u0107ih izbora nastati i nova lijevoliberalna stranka. Tako da se i na lijevoj i na desnoj strani politi\u010dkog spektra vrlo vjerojatno mo\u017ee o\u010dekivati osnivanje po jedne nove stranke, koje bi mogle jo\u0161 znantno izmijeniti slovensku politi\u010dku kartu.<\/p>\n

S jedne strane \u0107e, dakle, u slovenski politi\u010dki prostor u\u0107i iznimno konzervativna kr\u0161\u0107anska stranka, koja \u0107e se zalagati za tradicionalnu obitelj, ja\u010danje patrijarhata, ukidanje, odnosno ograni\u010davanje prava na abortus, itd. Kakva bi mogla biti nova stranka lijevog centra, ne\u0161to je ve\u0107a zagonetka, no sa poprili\u010dnom sigurno\u0161\u0107u bismo je ipak mogli najaviti rije\u010dima \u2013 i nakon Cerara, Cerar.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo Goran Mati\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Unato\u010d tome \u0161to vladi Mire Cerara od samog njenog nastanka prognoziraju skori pad, \u010dini se malo vjerojatno da \u0107e se to uistinu i dogoditi. Kratak pregled parlamentarnih politi\u010dkih aktera nam…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12791,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-13228","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13228","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13228"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13228\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13247,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13228\/revisions\/13247"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12791"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13228"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13228"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13228"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13228"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13228"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13228"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13228"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}