{"id":13140,"date":"2016-04-28T13:34:25","date_gmt":"2016-04-28T12:34:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13140"},"modified":"2016-04-28T13:37:36","modified_gmt":"2016-04-28T12:37:36","slug":"kucanski-rad-novo-propulzivno-trziste-eu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13140","title":{"rendered":"Ku\u0107anski rad: novo &#8220;propulzivno&#8221; tr\u017ei\u0161te EU"},"content":{"rendered":"<p>Europski parlament trebao bi u \u010detvrtak (28. aprila) glasati o <a href=\"http:\/\/www.europarl.europa.eu\/sides\/getDoc.do?pubRef=-\/\/EP\/\/TEXT+REPORT+A8-2016-0053+0+DOC+XML+V0\/\/HR\" target=\"_blank\">Rezoluciji o radnicama i njegovateljicama u ku\u0107anstvu<\/a>. Nakon uni\u0161tavanja socijalnih funkcija dr\u017eave komercijalizacijama i privatizacijama te mjerama \u0161tednje i rezovima u javnom sektoru, Europska unija kre\u0107e u reguliranje dru\u0161tvenih odnosa proizi\u0161lih iz neuspjeha njezine socijalne funkcije. Me\u0111u prvima na dnevnom redu na\u0161la se Rezolucija o ku\u0107anskim radnicama koju je pripremio Odbor za \u017eenska prava na \u010delu sa zastupnicom gr\u010dke Syrize Kostadinkom Kunevom. Dugo o\u010dekivana regulacija ovog pitanja, najavljuje se kao historijski doga\u0111aj, no stvar se \u010dini ne\u0161to druga\u010dijom nego na prvi pogled.<\/p>\n<p>Ova rezolucija s jedne je strane nastala kao odgovor ljevice na nedavne najave Komisije da \u0107e primati primarno visokoobrazovane migrantske radnike, smatraju\u0107i se dakako ekonomijom znanja i informacija. Me\u0111utim, statistike Eurostata, raznih <a href=\"http:\/\/cadmus.eui.eu\/bitstream\/handle\/1814\/31222\/RSCAS_PP_2014_05.pdf?sequence=1\" target=\"_blank\">istra\u017eivanja<\/a> i <a href=\"http:\/\/www.ilo.org\/global\/topics\/domestic-workers\/lang--en\/index.htm\" target=\"_blank\">Me\u0111unarodne organizacije rada<\/a> (International Labour Organisation, ILO) o potrebama EU za radnicima nude ne\u0161to druga\u010diju perspektivu.<\/p>\n<p><strong>Krive procjene Europske komisije<\/strong><\/p>\n<p>Kako navode kriti\u010dari Komisijinog <a href=\"http:\/\/ec.europa.eu\/dgs\/home-affairs\/what-we-do\/policies\/european-agenda-migration\/proposal-implementation-package\/docs\/20160406\/towards_a_reform_of_the_common_european_asylum_system_and_enhancing_legal_avenues_to_europe_-_20160406_en.pdf\" target=\"_blank\">prijedloga<\/a> o potrebi za visokoobrazovanim radnicima, usprkos diskursu o &#8220;sprje\u010davanju eksploatacije rada&#8221; i &#8220;osiguravanju za\u0161tite prava migranata&#8221; na radu u EU, kad se promotri razina primjene mehanizama ovih na\u010dela, postaje jasno da Komisija zapravo nije osmislila nikakve na\u010dine njihove provedbe, niti je ponudila konkretne prijedloge za\u0161tite migrantskog rada, ve\u0107 je provedbu prepustila nacionalnim vladama. Umjesto toga, fokusirala se na marketin\u0161ke trikove privla\u010denja visokoobrazovanih talenata iz &#8220;tre\u0107ih zemalja&#8221;. Problem je ovdje dvostruki, kao prvo, Komisija nije marketin\u0161ka agencija ve\u0107 tijelo izvr\u0161ne vlasti, a kao drugo, sama premisa nije utemeljena na realnim potrebama EU.<\/p>\n<p>Suprotno, razra\u0111enom <a href=\"http:\/\/ec.europa.eu\/dgs\/home-affairs\/what-we-do\/policies\/european-agenda-migration\/proposal-implementation-package\/docs\/20160406\/towards_a_reform_of_the_common_european_asylum_system_and_enhancing_legal_avenues_to_europe_-_20160406_en.pdf\" target=\"_blank\">prijedlogu<\/a> Europske Komisije, statisti\u010dki podaci pokazuju da se potra\u017enja za migrantskim radom u Europi uglavnom temelji na potrebi za nisko kvalificiranim radnicima, u poslovima poput \u010di\u0161\u0107enja, keteringa, njegovateljstvu, gra\u0111evini, poljoprivredi i polukvalificiranim radnicima, uglavnom mu\u0161karcima, u proizvodnim industrijama.<\/p>\n<p>Veliki dio radnika u spomenutim sektorima \u010dine \u017eene koje naj\u010de\u0161\u0107e u zemlje Europskog centra dolaze s EU periferije te se na\u0111u u izrazito nesigurnim i lo\u0161im \u017eivotnim i radnim uvjetima. Posebno je propulzivno zapo\u0161ljavanje migrantskih radnica u ku\u0107anskim i njegovateljskim poslovima u doma\u0107instvima, \u0161to trenutno zbog manjka regulacije uzrokuje brojne probleme. Osim \u0161to su \u010desto ilegalno zaposlene, lo\u0161e su pla\u0107ane, neprijavljene su i rade na crno \u0161to zna\u010di da im ne te\u010de im radni sta\u017e; rade i sezonski i u smjenama, preko 45 posto njih nema osigurane tjedne odmore, nemaju mirovinsko osiguranje, nemaju adekvatno radno vrijeme niti su regulirana njihova radna i socijalna prava, diskriminirane su i izlo\u017eene nemilosr\u0111u poslodavaca. Nadalje, obilje\u017eja migrantskog rada u ku\u0107anstvima su socijalna isklju\u010denost te nestabilnost zaposlenja i geografska mobilnost. Prema podacima ILO-a iz 2010. godine, radi se o vi\u0161e od 2.5 milijuna \u017eena u EU. Uz to je gotovo 30 posto ovih radnica potpuno izuzeto iz nacionalnih zakona o radu radi \u010dega im se ne mo\u017ee jam\u010diti niti sigurno radno okru\u017eenje, a ni socijalna za\u0161tita. Radnice u ku\u0107anstvu potpuno su nevidljive i neza\u0161ti\u0107ene.<\/p>\n<p><strong>Promjena pristupa?<\/strong><\/p>\n<p>Kako bi se rije\u0161ili opisani problemi, <a href=\"http:\/\/www.europarl.europa.eu\/sides\/getDoc.do?pubRef=-\/\/EP\/\/TEXT+REPORT+A8-2016-0053+0+DOC+XML+V0\/\/HR\" target=\"_blank\">Rezolucija<\/a> poziva nacionalne vlade da urede radne odnose radnica u ku\u0107anstvima, no sama ne daje previ\u0161e konstruktivnih prijedloga kako to u\u010diniti. S druge strane, Rezolucija izdvaja mi\u0161ljenje Odbora za zapo\u0161ljavanje i radna pitanja koji poziva na sindikalnu i zadru\u017enu organizaciju ovih radnica s ciljem \u0161to bolje za\u0161tite njihovih prava.<\/p>\n<p>No, bilo bi pogre\u0161no misliti kako je EU odjednom locirala svoju izgubljenu socijalnu funkciju te da ovo radi s ciljem za\u0161tite ugro\u017eenih migrantskih radnica. Za EU to nije dovoljno da po\u010dne rje\u0161avati problem o kojem brojne organizacije ve\u0107 dugo pi\u0161u. Ne radi se tako\u0111er niti o razumijevanju da je zaustavljeni rast pla\u0107a neuspjeh kapitala da i dalje osigurava tro\u0161kove socijalne reprodukcije.<\/p>\n<p>Ne, EU migrantski ku\u0107anski rad prepoznaje kao novo neregulirano tr\u017ei\u0161te koje se trenutno nalazi u &#8220;sivoj gospodarskoj zoni&#8221;. Pritom se radi o posebno zanimljivom tr\u017ei\u0161tu koje mo\u017ee apsorbirati velike koli\u010dine radne snage, koje otvara brojna nova radna mjesta, a posebno niskokvalificiranim radnicama, i to na na\u010din da poslodavci nisu pravne ve\u0107 privatne osobe. Stoga je racio s kojim EU ulazi u rje\u0161avanje ovog problema pitanje &#8220;cjenovno dostupnih radnica u ku\u0107anstvu i njegovateljica koje imaju va\u017enu gospodarsku i dru\u0161tvenu ulogu jer osloba\u0111aju ve\u0107inom druge \u017eene, omogu\u0107uju\u0107i im da razvijaju svoje karijere i u\u017eivaju u dru\u0161tvenom \u017eivotu jer svojim poslodavcima omogu\u0107uju postizanje bolje ravnote\u017ee izme\u0111u privatnog i poslovnog \u017eivota te jer mnogim ljudima omogu\u0107uju da budu raspolo\u017eivi za zaposlenje&#8221;. EU ovaj sektor tako\u0111er vidi i kao sektor koji &#8220;pobolj\u0161ava gospodarsku i socijalnu koheziju&#8221;, iako statistike govore upravo suprotno (da razdvaja \u017eene po etni\u010dkoj i klasnoj pripadnosti te da socijalno isklju\u010duje ove potla\u010dene).<\/p>\n<p>\u010cak i kad krene u rje\u0161avanje dugotinjaju\u0107eg problema, pa \u010dak i kad je na\u010delno problem otvoren iz socijalno pravedne politi\u010dke perspektive, mehanizmi djelovanja EU imaju na\u010din da &#8220;samoreguliraju&#8221; i izopa\u010de socijalne namjere i prika\u017eu ih kao nova propulzivna tr\u017ei\u0161ta. Tako su u cijelom ovom &#8220;rje\u0161enju&#8221; izostavljene njegove dugoro\u010dne dru\u0161tvene posljedice: u\u010dvr\u0161\u0107ivanje podjele EU na zemlje centra (koje privla\u010de migrantske radnice) i periferije (koje daju migrantske radnice), bez ikakvih naznaka da \u0107e rastu\u0107e socijalne nejednakosti unutar EU biti obuhva\u0107ene kao dio problema. Premda se ovo \u010dini kao pomak u rje\u0161avanju problema nepla\u0107ene socijalne reprodukcije za \u0161to se ljevica bori vi\u0161e od 100 godina, zapravo se radi o novoj podjeli me\u0111u \u017eenama: na one visokoobrazovane i ekonomski emancipirane koje su &#8220;oslobo\u0111ene&#8221; ku\u0107anskog rada i na \u017eene drugog reda (srednje i radni\u010dke klase) koje \u0107e i dalje uz primarne poslove, obavljati nepla\u0107eni ku\u0107anski rad.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europski parlament trebao bi u \u010detvrtak (28. aprila) glasati o Rezoluciji o radnicama i njegovateljicama u ku\u0107anstvu. Nakon uni\u0161tavanja socijalnih funkcija dr\u017eave komercijalizacijama i privatizacijama te mjerama \u0161tednje i rezovima u javnom sektoru, Europska unija kre\u0107e u reguliranje dru\u0161tvenih odnosa proizi\u0161lih iz neuspjeha njezine socijalne funkcije. Me\u0111u prvima na dnevnom redu na\u0161la se Rezolucija o [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13141,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[174,85],"theme":[458,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13140","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-feminizam","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13140","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13140"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13140\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13142,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13140\/revisions\/13142"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13141"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13140"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13140"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13140"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13140"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13140"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13140"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13140"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}