{"id":13128,"date":"2016-05-03T07:00:17","date_gmt":"2016-05-03T06:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13128"},"modified":"2016-05-02T20:19:40","modified_gmt":"2016-05-02T19:19:40","slug":"otvaranje-ikee-u-srbiji-simbolicni-iskorak-u-nesigurnu-buducnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13128","title":{"rendered":"Otvaranje Ikee u Srbiji: simboli\u010dni iskorak u nesigurnu budu\u0107nost"},"content":{"rendered":"<p><strong>Po\u010detak gradnje tr\u017enog centra u kontekstu predizborne kampanja u Srbiji bio je povod za eufori\u010dne najave skorog dostizanja Zapada i izlaska iz balkanskog provincijalizma. No ispunjenje srednjeklasnih snova ima svoje posljedice, kako one ekonomske za oslabljenu doma\u0107u proizvodnju, tako i one politi\u010dke za Srbiju i regiju.<\/strong><\/p>\n<p>Polaganje kamena temeljca za robnu ku\u0107u \u0161vedske kompanije Ikea bilo je strate\u0161ki i simboli\u010dki va\u017eno mesto u predizbornoj kampanji srbijanskog premijera Aleksandra Vu\u010di\u0107a i njegove Srpske napredne stranke. &#8220;Nema investitora koga smo du\u017ee \u010dekali. Prethodnih devet godina mnogi politi\u010dari i vlade su pri\u010dali o Ikei, ali ova vlada je uspela da je dovede&#8221;, izjavila je tom prilikom Zorana Mihajlovi\u0107, potpredsednica Vlade i ministarka gra\u0111evinarstva. U predizbornoj kampanji u kojoj kao da su se i vlast i opozicija utrkivale u plasiranju apstraktnih, nedore\u010denih i apoliti\u010dnih programa i slogana, Srpska napredna stranka, verovatno u poku\u0161aju da se pribli\u017ei ionako oslabljenoj glasa\u010dkoj bazi tradicionalne gra\u0111anske struje \u2013 Demokratske stranke, nastojala je da se dodvori srednjeklasnom snu o navodno ure\u0111enom, civilizovanom, bezbri\u017enom \u017eivotu nalik onom u Evropi, nasuprot \u010demu stoji balkanska svakodnevica utemeljena na niskom standardu, korumpiranim i neefikasnim institucijama, nacionalnim sukobima i politi\u010dkim skandalima. U tom klju\u010du, va\u017ena predizborna poruka bila bi da privla\u010denje investitora i dolazak renomiranog evropskog brenda u Srbiju zna\u010de zavr\u0161etak tranzicije i ostvarenje sna o pristupanju Evropskoj uniji.<\/p>\n<p>Entuzijazam kojim je 14. aprila propra\u0107eno postavljanje ovog kamena, za srbijansku elitu i njihove evropske saveznike \u2013 kamena temeljca, a za doma\u0107u privredu kamena spoticanja, trebalo je da zamaskira \u010dinjenicu da je u pitanju paradigmati\u010dan tranzicijski scenario; doma\u0107a proizvodnja uni\u0161tava se do temelja, zbog \u010dega se investicije stranog kapitala, podr\u017eane ogromnim subvencijama za otvaranje skromnog broja radnih mesta sa minimalnim zaradama i nepodno\u0161ljivim uslovima rada, predstavljaju kao mesijanski \u010din. Narativom o pribli\u017eavanju evropskom standardu, koji se, posebno u slu\u010daju Ikee, ostvaruje jedino na identitetskom ali ne i na materijalnom nivou, trebalo bi da u\u0107utka sve prigovore na ra\u010dun deindustrijalizacije (kao mehanizma uni\u0161tavanja konkurencije) i pove\u0107ane eksploatacije, iz kojih se interes stranih investitora uglavnom sastoji. Kada se rasprave sa identitetske ravni, pri \u010demu se prisustvo prepoznatljivih evropskih brendova tretira kao civilizacijska norma, svedu na ekonomsku razinu, su\u0161tinski argument u prilog politke privla\u010denja investicija ostaje onaj o otvaranju novih radnih mesta.<\/p>\n<p><strong>Visoka cena investicija<\/strong><\/p>\n<p>Naime, Ikea u Beogradu otvara robnu ku\u0107u u kojoj \u0107e se zaposliti oko 300 radnika. No, proklamovanu korist u vidu novootvorenih radnih mesta neophodno je posmatrati u kontekstu decenijskog uru\u0161avanja postoje\u0107e drvne industrije, koje \u0107e, po svemu sude\u0107i, otvaranje Ikeinih prodavnica dovr\u0161iti. Prema podacima sa sajta Privredne komore Srbije, 90% industrije name\u0161taja i obrade drveta je u privatnom vlasni\u0161tvu; vi\u0161e od dve tre\u0107ine svih preduze\u0107a koja posluju u ovoj oblasti bavi se obradom drveta, a ne\u0161to manje od jedne tre\u0107ine proizvodnjom name\u0161taja. Nekada\u0161nji giganti drvne industrije odavno su pozatvarani, a jedina fabrika koja, jo\u0161 uvek u javnom vlasni\u0161tvu, (bez)uspe\u0161no pre\u017eivljava tranziciju i pravi name\u0161taj jeste Ikein sada\u0161nji partner na jugoistoku Srbije \u2013 Simpo.<\/p>\n<p>Primoran da sledi uputstva tranzicione dramaturgije, Simpo, fabrika iz Vranja koja je davne 1963. godine zapo\u010dela sa svega 300 radnika, a 2013. brojala preko 4000 radnika, neprekidno se nalazi na ivici odlaska u ste\u010daj, pri \u010demu je najve\u0107i deo <em>non-core businessa<\/em>, prete\u017eno koncentrisan na obradu drveta, odavno privatizovan. Proizvodnja name\u0161taja, osnovna delatnost ovog preduze\u0107a, periodi\u010dno se zaustavlja i obnavlja, a (predizborna) strategija vladaju\u0107e partije prakti\u010dno se svodi na sporadi\u010dno davanje subvencija za ponovno uspostavljanje proizvodnje, uz obe\u0107anje da \u0107e dr\u017eava u\u010diniti sve da prona\u0111e adekvatnog investitora, zahvaljuju\u0107i \u010demu bi Simpovi proizvodi trebalo da se, zbog ni\u017eih tro\u0161kova proizvodnje, u\u010dine konkurentnijim na evropskom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n<p>Ovakva slika devastirane industrije name\u0161taja i obrade drveta \u2013 velike fabrike u javnom vlasni\u0161tvu koje su zapo\u0161ljavale hiljade radnika uga\u0161ene su, privatizovane, raspar\u010dane, zamenjene privatnim, malim i srednjim preduze\u0107ima, koja u proizvodnji ne mogu da konkuri\u0161u inostranim brendovima \u2013 savr\u0161eno se uklapa u koncept &#8220;privla\u010denja investitora&#8221;. O\u010dekivano bi bilo da \u0107e pompezno proslavljen Ikein dolazak u Srbiju rezultirati ga\u0161enjem jedinog doma\u0107eg brenda name\u0161taja \u2013 Simpa, usled nemogu\u0107nosti da konkuri\u0161e Ikeinim cenama i renomeu, te da \u0107e od nekad uspe\u0161ne i razvijene industrije name\u0161taja pre\u017eiveti nekoliko prera\u0111iva\u010da drveta, od kojih \u0107e strani proizvo\u0111a\u010di kupovati materijal za proizvode koje \u0107e plasirati na evropkom i srpskom tr\u017ei\u0161tu. Tu se jasno o\u010dituju siled\u017eijska logika i cinizam obe\u0107anog prosperiteta. U sprezi sa krupnim kapitalom iz inostranstva politi\u010dke elite onemogu\u0107avaju uspostavljanje proizvodnje u nekad uspe\u0161nim preduze\u0107ima, oko kojih je \u010desto koncentrisan razvoj \u010ditavih okruga, a zatim otvaranje novih radnih mesta, uz pre\u0107utkivanje nehumanih uslova rada, u okolnostima ve\u0161to orkestrirane, vi\u0161edecenijske devastacije privrede, progla\u0161avaju trijumfom racionalne i odr\u017eive ekonomije.<\/p>\n<p><strong>Snovi regionalnog lidera<\/strong><\/p>\n<p>Slu\u010daj Ikee va\u017ean je i kao simboli\u010dki supstrat politi\u010dkog imid\u017ea srbijanskog premijera Aleksandra Vu\u010di\u0107a. Klju\u010dni slogan njegove kampanje \u2013 Budu\u0107nost u koju verujemo \u2013 zapravo je jezgrovita referenca na njegovu racionalu, kvazimirovnu, proevropsku orijentaciju, nasuprot kojoj stoje regresivne sile oli\u010dene u onima koji bi, kako je predsednik vlade u predizbornoj kampanji neumorno ponavljao, &#8220;da nas vrate u pro\u0161lost&#8221;. U tom diskursu investicije se predstavljaju kao klju\u010dni faktor u prevazila\u017eenju balkanske pro\u0161losti i postizanju evropske budu\u0107nosti, a Aleksandar Vu\u010di\u0107 kao dosledni zagovornik pragmati\u010dnih i utilitarnih tj. evropskih vrednosti, a time i kao \u010duvar stabilnosti u regionu. Jasno je da se poruka koju srbijanski premijer \u017eeli da po\u0161alje mora \u010ditati u kontekstu ja\u010danja desnice i etnonacionalisti\u010dke retorike, specifi\u010dno u Srbiji i Hrvatskoj, ali i drugde na Balkanu. Dok se drugi bave neplodnim otvaranjem rana iz pro\u0161losti i apstraktnom ideologijom, mi se bavimo konkretnim re\u0161enjima i za to nas Evropska unija nagra\u0111uje \u2013 ovim re\u010dima mogle bi se sa\u017eeti klju\u010dne poente na kojima Vu\u010di\u0107 gradi svoj identitet najmilijeg evropskog \u0111aka.<\/p>\n<p>No, upravo je podsticanje konkurentnosti, od koje je ekonomska i politi\u010dka praksa Evropske unije neodvojiva, klju\u010dna prepreka na putu regionalne saradnje, koja bi na\u010delno mogla biti najlogi\u010dnija alternativa evrointegracijama kao produbljivanju veze izme\u0111u du\u017eni\u010dkih ekonomija na balkanskoj periferiji i centra, kome takav zavisni polo\u017eaj balkanskih dru\u0161tava odgovara. Nacionalizam u biv\u0161im jugoslovenskim republikama vi\u0161e se ne oslanja na mit o barbarogeniju ve\u0107 postaje integralnim delom proevropske retorike u vidu takmi\u010denja u postizanju neophodnog civilizacijskog standarda za pribli\u017eavanje Evropi. A otvorenost za interese evropskih investitora u tom je diskursu klju\u010dni parametar civilizovanosti. Tako\u0111e, dok god (me\u0111u)etni\u010dke tenzije podsti\u010du zavisnost slabijih ekonomija spram evropskog centra, te omogu\u0107avaju neometanu invaziju krupnog kapitala, evropske tehnokrate \u0107e nacionalisti\u010dke izgrede osu\u0111ivati sporadi\u010dno i isklju\u010divo deklarativno.<\/p>\n<p>&#8220;Liderstvo u regionu&#8221; meri se odano\u0161\u0107u interesima stranih investitora, te slu\u017ei kao sredstvo za uspostavljanje lokalne verzije hijerarhijskog odnosa izme\u0111u jakih i slabih ekonomija Evropske unije, o \u010demu simboli\u010dno svedo\u010di i Vu\u010di\u0107eva izjava prilikom postavljanja kamena temeljca za Ikeinu robnu ku\u0107u \u2013 &#8220;mi \u0107emo se potruditi da otvorimo jo\u0161 jednu robnu ku\u0107u u Ni\u0161u, da bude bli\u017ee Skoplju, a mo\u017eda i u zapadnoj Srbiji da bude bli\u017ee BiH&#8221;. No, \u010dini se da je cena evropskog identiteta, kako to razotkrivaju primer Ikee i dugoro\u010dne posledice po srbijansku privredu koje \u0107e ove nove investicije imati, za jednu perifernu du\u017eni\u010dku ekonomiju isuvi\u0161e visoka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Polaganje kamena temeljca za robnu ku\u0107u \u0161vedske kompanije Ikea bilo je strate\u0161ki i simboli\u010dki va\u017eno mesto u predizbornoj kampanji srbijanskog premijera Aleksandra Vu\u010di\u0107a i njegove Srpske napredne stranke. &#8220;Nema investitora koga smo du\u017ee \u010dekali. Prethodnih devet godina mnogi politi\u010dari i vlade su pri\u010dali o Ikei, ali ova vlada je uspela da je dovede&#8221;, izjavila je tom prilikom Zorana Mihajlovi\u0107&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":13133,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103,125],"theme":[456,455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[183],"class_list":["post-13128","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-investicije","theme-politika","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13128","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13128"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13128\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13214,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13128\/revisions\/13214"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13133"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13128"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13128"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13128"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13128"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13128"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13128"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13128"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}