{"id":13109,"date":"2016-04-28T07:00:32","date_gmt":"2016-04-28T06:00:32","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13109"},"modified":"2016-04-28T08:03:56","modified_gmt":"2016-04-28T07:03:56","slug":"duda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13109","title":{"rendered":"Nova runda otpora u sjeni starog zahtjeva"},"content":{"rendered":"

Vi\u0161e doga\u0111aja i trendova, medijski predvo\u0111eni kontroverznom “suradnjom” Katoli\u010dko-bogoslovnog i Filozofskog fakultueta, vratili su u posljednje vrijeme visoko obrazovanje ponovno u pa\u017enju hrvatske javnosti, ali i politike. Pritom valja podsjetiti da recentni oblici otpora shizofrenim i stihijskim, ali kontinuirano \u0161tetnim politikama u tom sektoru, ne bi smjeli zanemariti inicijalni zahtjev: potpuno javno financiranje visokog obrazovanja.<\/strong><\/p>\n

U nedjeljnom revijalnom izdanju Jutarnjeg lista, jer tako to obi\u010dno jest u nedjeljnim revijalnim izdanjima gdje se vatikanske kanonizacije spajaju sa svemirskim programima, a pink feminizam s teorijama urote, imali smo priliku saznati da jedan lokalni ugostitelj i pustolov “sa 30-metarskim brodom planira oploviti pa valjda pola planeta, ukupno 14.000 nautic\u030ckih milja, odnosno 26.000 kilometara, i to od Vancouvera, preko Aljaske do Rusije i Europe, pa na kraju ponovno do Hrvatske. Prvim dijelom te rute dosad je u povijesti plovilo samo 200 ljudi, a cjelokupnom jo\u0161 uvijek nitko”. 1<\/a><\/sup> Za taj pothvat potrebno mu je “oko milijun eura, 30-metarska brodica i dru\u0161tvo devetorice na palubi”, \u0161to se u po\u010detku \u010dinilo gotovo nerje\u0161ivim problemom, ali, gle vraga, ako se plovidba upakira kao znanstveno istra\u017eivanje i putopisna dokumentarna serija, mo\u017eda bi ipak snovi zanesenjaka, uz pomo\u0107 zainteresiranih sponzora, mogli postati stvarnost.<\/p>\n

Stoga je na\u0161 lokalni pustolov prvi korak u realizaciji svoga pothvata poduzeo zahvaljuju\u0107i rektoru Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu potpisav\u0161i, naime, u ime udruge Kulturni susreti kojoj je na \u010delu, ugovor o suradnji. Sveu\u010dili\u0161te se pojavljuje kao financijer odnosno, pretpostavljamo, jedan od financijera, u Jutarnjem stoji, “sponzor”, a za uzvrat stje\u010de pravo na ukrcaj troje doktoranda koji bi putovanje iskoristili za znanstveno istra\u017eivanje, \u0161tovi\u0161e: “Hrvatski znanstvenici tako bi dobili priliku da izuc\u030cavaju etnologiju, za\u0161titu okoli\u0161a, klimu, floru i faunu, a postoji opcija da im se pridru\u017ee jo\u0161 dva strana struc\u030cnjaka s drugih sveuc\u030cili\u0161ta pa bi projekt imao me\u0111unarodni karakter.”<\/p>\n

Zaobilaznice javnog interesa<\/strong><\/p>\n

Istodobno je to isto Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu ukinulo nov\u010dani iznos studentima dobitnicima Rektorove nagrade jer je, stoji u argumentaciji sveu\u010dili\u0161nih vlasti, ta svota od 1.500 kuna navodno “smije\u0161no malena”, osobito ako je nagrada zaslu\u017eena za skupni rad, pa se mora, je li, dijeliti na karikaturalnih par stotina kuna po nagra\u0111enoj glavi. Stotinjak dobitnika godi\u0161nje puta 1.500 kuna, dakle, negdje oko stotinu pedeset tisu\u0107a kuna u\u0161tede, racionalizacije i obrane digniteta onih kojima bi od rektorskog kikirikija ionako preostale samo mrvice. Te\u0161ko je pretpostaviti u kakvu je odnosu bud\u017eet Rektorove nagrade sa sponzorskim ulogom Zagreba\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta da troje hrvatskih doktoranada, zahvaljuju\u0107i pustolovnom duhu lokalnog ugostitelja, dobije priliku istra\u017eivati “etnologiju, za\u0161titu okoli\u0161a, klimu, floru i faunu” na ruti kojom je dosad pro\u0161lo samo dvjestotinjak ljudi. To, naravno, nije neka tema za nedjeljna revijalna izdanja, jer nedjeljna izdanja preferiraju bizarnosti, ostavinske rasprave i ministarski kreacionisti\u010dki argument.<\/p>\n

Ovaj revijalni dramolet tek je ilustracija shizofrenosti u kojoj se nalazi kako sveu\u010dili\u0161na tako i politika resornog ministarstva, slijepe ulice u koju je dospio sistem koji se raspada u svojoj javnoj ulozi jer nema minimum potrebne institucionalne samorefleksije o smjeru u kojem \u017eeli i\u0107i, unato\u010d svim op\u0107im strategijama i pojedina\u010dnim misijama. To\u010dnije: sistem ne pomi\u0161lja da je dio javne politike znanosti i visokog obrazovanja, da je javno dobro i da ve\u0107 ta \u010dinjenica odre\u0111uje njegov smjer, \u0161to je posve vidljivo iz dezorijentiranih reakcija de\u017eurnih \u010dimbenika u javnim odjecima slu\u010daja vezanog uz “suradnju” Katoli\u010dkoga bogoslovnog i Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu.<\/p>\n

Naime, ako se “suradnjom” naziva brutalni prodor interesa Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta, dakle isklju\u010divo jednosmjerna korist u “partnerstvu” pravno nekompatibilinih institucija, pri \u010demu bi Filozofski fakultet trebao odraditi ugovor izravno u korist \u0161tete vlastitih studenata, onda smo prili\u010dno daleko od javnog interesa. Recentna zbivanja na Zagreba\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu potaknuta dvostrukim politi\u010dkim pritiskom, kako KBF-a tako i nove nacionalne kulturne paradigme ministra Zlatka Hasanbegovi\u0107a, pokazuju stanovit stupanj mobilizacije koja svjedo\u010di da je vi\u0161egodi\u0161njem muku studenata izgleda napokon do\u0161ao kraj.<\/p>\n

Reartikulacija u\u010dinaka blokade<\/strong><\/p>\n

Studenti i nastavnici Akademije dramske umjetnosti organiziraju tjedne tribine pod nazivom “Politi\u010dki leksikon \u2013 \u0160irenje podru\u010dja borbe”, Klub studenata Fakulteta politi\u010dkih znanosti odgovara situaciji tribinom “Sekularnost i obrazovanje u Hrvatskoj”, a brojna studentska udru\u017eenja iskazuju solidarnost revitaliziranom Plenumu odnosno Studentskom zboru Filozofskog fakulteta koji je, jednako kao i Vije\u0107e FF-a, zasad otklonio strukturne pritiske “vraga u institucijama<\/a>“. Krilatica “Jedan svijet \u2013 jedna borba” iznova je \u017eiva u javnom prostoru, a nije tek podsje\u0107anje na doga\u0111aj koji je snagom svoga zahtjeva uvelike prelomio politi\u010dku perspektivu hrvatske tranzicije. Radi se, naravno, blokadi 2009., o besplatnom obrazovanju, preciznije: o potpuno javno financiranom visokom \u0161kolstvu.<\/p>\n

Ne tako davno, upravo kao posljedica politi\u010dkog u\u010dinka blokade, doma\u0107i su se politi\u010dari natjecali u odgovoru kako zami\u0161ljaju besplatno visoko\u0161kolsko obrazovanje odnosno potpuno javno financirano visoko \u0161kolstvo. Okvir rasprave se u me\u0111uvremenu promijenio, ideja je gotovo netragom nestala<\/a> iz javnog prostora i politi\u010dkog diskursa, a legislativno \u017eongliranje kojim je SDP-ova vlast u znanosti i visokom obrazovanju odradila posao usred kojeg je pod pritiskom javnosti bila prekinuta HDZ-ova garnitura u MZOS-u, jo\u0161 je samo jedan dokaz u nizu praznine lokalnih sljedbenika Tonyja Blaira. Preostalo je tek priznati poraz i razmisliti o njegovim razlozima, osobito kad je rije\u010d o nastavni\u010dkom dijelu akademske zajednice, \u0161to uvelike uklju\u010duje i razmatranje klasnih pozicija<\/a>.<\/p>\n

U me\u0111uvremenu, sveu\u010dili\u0161ta su razradila sustav \u0161kolarina, razvila modele financijske penalizacije i naplatu ECTS-bodova po podru\u010djima, suptilnu parafrazu meritokratskog modela, jer kao novaca za besplatno nema, a niti je ba\u0161 u redu da tako bude. Jednako su se tako sveu\u010dili\u0161ta nastavila umno\u017eavati, pa je u me\u0111uvremenu i jedna visokoobrazovna inicijativa ishodi\u0161no utemeljena<\/a> na privatnom interesu i navodno javnom partnerstvu zavr\u0161ila isklju\u010divo na javnom novcu, 2<\/a><\/sup> a smjena vlasti i novi resorni prora\u010dun razotkrili su prije nekoliko mjeseci jo\u0161 barem dva bisera<\/a> politi\u010dke nesposobnosti kako starog tako i novog dru\u0161tva u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Naime, stari, posve pogubljeni, nisu potro\u0161ili predvi\u0111eno, a novi se, sasvim izgubljeni, nisu oduprli politici \u0161tednje. Prijedlozi<\/a> MOST-a, posve u skladu s temeljnim usmjerenjem grupacije uop\u0107e ne doti\u010du problem besplatnog javnog visoko\u0161kolskog obrazovanja, ali zato dirigirani istra\u017eiva\u010dki u\u010dinci<\/a> nalaze hegemonijski nagnojeno plodno tlo.<\/p>\n

Besplatno obrazovanje kao preduvjet<\/strong><\/p>\n

Na razli\u010dite je na\u010dine, dakle, uspostavljena “normalizacija” pla\u0107anja visokog \u0161kolstva i gotovo da nema dru\u0161tvenog ili akademskog aktera koji na takvu normalizaciju u bezgrani\u010dnoj igri pristajanja i prinude nije odgovorio potvrdno, glasnije ili ti\u0161e izgovaraju\u0107i sudbonosno “da”. Kad se hegemonijski rad prometne u “zdravorazumski” ishod, jer druk\u010dije jednostavno ne mo\u017ee biti, najte\u017ee je skinuti koprenu s o\u010diju. Sli\u010dni se dru\u0161tveni procesi trenutno odvijaju u podru\u010dju javnog zdravstva, a izgleda da ni socijalna niti mirovinska politika ne izgleda ni\u0161ta druk\u010dije. Pla\u0107ati obrazovanje dvaput jednako je kao pristati na razli\u010dite zdravstvene nadstandarde. Svaki manjak u sustavu, a politika rezova i \u0161tednje ne donosi ni\u0161ta drugo doli manjak, \u0161to se vidi iz ovogodi\u0161njeg prora\u010duna MZOS-a, nadoknadit \u0107e se iz d\u017eepa zainteresiranih gra\u0111ana odnosno studenata.<\/p>\n

S druge pak strane, besplatno visoko obrazovanje jedini je jamac kakve takve socijalne ravnopravnosti jer donekle amortizira klasno-obiteljsku startnu poziciju studenata. Socioekonomske tendencije ionako svjedo\u010de o klasnoj reprodukciji<\/a> unutar obrazovnog sistema. Osim toga, pred zahtjevom za besplatnim \u0161kolstvom, vrijedi ponoviti, svaki politi\u010dki, dru\u0161tveni ili akademski akter pokazuje svoje pravo lice \u2013 trgovac trgova\u010dko, karijerist karijerno, a privatno-akademski poduzetnici u javnom visokom \u0161kolstvu otkrivaju svoje naopake namjere. Novac, kao \u0161to smo mogli vidjeti, ostaje i curi, dakle ne ulazi u argumentaciju kao presudna \u010dinjenica. Gdje nema smjera i jasne putanje, naj\u010de\u0161\u0107e se pote\u017ee financijski argument. U kapitalizmu poluperiferije taj se argument izvla\u010di uvijek.<\/p>\n

Stoga bi svaka revizija hrvatskoga visoko\u0161kolskog sistema, a izgleda da je prijeko potrebna, morala zapo\u010deti i zavr\u0161iti idejom besplatnog visokog obrazovanja. Postoje\u0107a mobilizacija studenata iznimna je prilika da se va\u017ena pitanja politike obrazovanja vrate u javnu sferu. Tako bi napokon mogla profitirati \u010ditava zajednica, a ne samo sociolozi koji \u0107e zahtjev za besplatnim obrazovanjem s lako\u0107om pretvoriti u i izmjeriti kao jo\u0161 jedan atavisti\u010dki sloj “egalitarnog sindroma”.<\/p>\n

  1. “Preplovit \u0107u 26 tisu\u0107a kilometara rutom koju jo\u0161 nitko nije pro\u0161ao”, Jutarnji list, 17. travnja 2016., str. 44-45.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Usp. o tome i ne\u0161to raniji prilog<\/a>.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U nedjeljnom revijalnom izdanju Jutarnjeg lista, jer tako to obi\u010dno jest u nedjeljnim revijalnim izdanjima gdje se vatikanske kanonizacije spajaju sa svemirskim programima…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13115,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[23],"class_list":["post-13109","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13109","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13109"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13109\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13126,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13109\/revisions\/13126"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13115"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13109"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13109"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13109"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13109"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13109"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13109"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13109"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}