{"id":1310,"date":"2014-06-13T06:50:45","date_gmt":"2014-06-13T05:50:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1310"},"modified":"2021-02-25T11:06:38","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:38","slug":"digitalne-agende","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1310","title":{"rendered":"Inspiracije direktiva ili o smrti neutralne mre\u017ee"},"content":{"rendered":"

Europska komisija sada ve\u0107 klasi\u010dnim metodama agendi i direktiva osigurava povoljne terene za \u0161to bezbolniju akumulaciju kapitala. Retori\u010dke okosnice tih metoda uvijek su bili presudni odabiri izme\u0111u slobode i ne-slobode, transparentnosti i mraka. U slu\u010daju regulacije telekomunikacijskog tr\u017ei\u0161ta i interneta uzvi\u0161eni koncept autorstva dodatno zamu\u0107uje profitne kalkulacije. Kako se u tom procesu ideolo\u0161ki koristi autore i kakvi se pritom antagonizmi stvaraju? Kako se lokalne institucije za za\u0161titu autorskih prava prilago\u0111avaju direktivama? I \u0161to na sve to ka\u017ee Gibonni?<\/strong><\/p>\n

Kako autorsko pravo, shva\u0107eno najprije kao sustav pravila i na\u010dela koja reguliraju prava koje zakon dodjeljuje autoru djela, funkcionira u digitalnom okru\u017eenju i kondiciji takozvane neutralnosti mre\u017ee<\/a> (net neutrality<\/em>)?<\/p>\n

Sve bolje, hvala na pitanju. Gledaju\u0107i terestrijalni legislativni teren Europske Unije i istovremeno, ovo prilikom, \u017emire\u0107i na \u201cbauk amerikanizacije\u201d u tom zanimljivom polju, fokus je najprije na strategiji ostvarenja takozvanog Povezanog kontinenta (Connected Continent<\/em>), odnosno legislativnog paketa jedinstvenog europskog tr\u017ei\u0161ta elektroni\u010dkih komunikacija (European single market for electronic communications<\/em>). Po\u010detkom travnja ove godine u Europskom parlamentu izglasano je \u201cukidanje naknada za usluge u roamingu\u201d, odluka bi trebala stupiti na snagu \u201cdo Bo\u017ei\u0107a 2015. godine\u201d. Ta blagodat je u radosti trenutka toliko ujedinila sve gra\u0111anke i gra\u0111anine EU bez obzira na njihove tarifne disbalanse, da je rijetko tko pa\u017enju obratio na napon teme ve\u0107ih razmjera koju je \u201cbesplatni roaming\u201d pokrenuo \u2013 naime na stvarne izazove \u201cneutralnosti mre\u017ee\u201d.<\/p>\n

\u010clanovi Europske komisije zadu\u017eeni za Digitalnu agendu o\u0161tro su progovorili, \u010dak su se strasno stilski zalo\u017eili u obranu otvorenog interneta i \u201cprave\u201d, a ne plagalne neutralnosti mre\u017ee.<\/p>\n

\u201cInternet je danas posljednja linija obrane slobode (\u2026) Volim otvoreni internet jer ukida monopol. Nema vi\u0161e monopola na informacije. Nema vi\u0161e monopola na izra\u017eavanje. Sada svatko mo\u017ee dijeliti, sudjelovati, informirati, istra\u017eivati\u201d, rekla je u jednom dahu briselskog govora 31. o\u017eujka potpredsjednica Europske komisije zadu\u017eene za Digitalnu agendu Neelie Kroes. Prosje\u010dnog korisnika\/cu interneta koji ga je dosad koristio\/la jedino u smislu slobod\u00e2 informacija, ovaj je govor mo\u017eda zbunio, kao da se gospo\u0111a potpredsjednica EK zaplela u logi\u010dkim gre\u0161kama. O\u010dekivano, govor visoke slu\u017ebenice osim politi\u010dko dekorativne uloge, ima jasnu adresu. Namijenjen je prije svega predstavnicima \u201ctraffic managementa<\/em>\u201d (menad\u017ementa internetskog prometa), mladog marketin\u0161ko tehnolo\u0161kog zanimanja iz \u0161pice svjetske kreativne kaste koja se posljednje desetlje\u0107e sve agilnije bavi \u201cpreusmjeravanjem\u201d online sadr\u017eaja i \u201coptimizacijom online kampanja\u201d, kra\u0107e kazano \u2013 puzaju\u0107im ograni\u010davanjem slobode korisnika na internetu.<\/p>\n

Medijska politika EU<\/strong><\/p>\n

Dakle, neoliberalna agenda medijskih politika EU u tehnolo\u0161koj suvremenosti funkcionira na simboli\u010dkoj razini tropa i figura \u201cjedinstvenog tr\u017ei\u0161ta\u201d, \u201cspre\u010davanja monopola\u201d i \u201cslobodnog protoka ideja\u201d, diskurzivnoj razini \u201csukoba\u201d s multi(tele)kompanijama (meta-sukob ili metafori\u010dko \u201cozbiljno upozorenje\u201d), ali i legislativnoj upornosti u dokazu intaktnosti autorskog prava \u2013 isklju\u010divo radi njegove naplate.<\/p>\n

U tom smislu sinkronicitet usvajanja jo\u0161 jedne direktive EU nije posljedica mu\u0161i\u010davog birokratskog kalendara nego sugerira sve\u010dani trenutak spoznaje velikih promjena. Europski parlament i Vije\u0107e Europe u o\u017eujku ove godine bez problema su usvojili Direktivu EU o kolektivnom ostvarivanju autorskih prava kao prvu tog tipa, pri \u010demu je za (manje napredne) dr\u017eave \u010dlanice postavljen rok od dvije godine za \u201cimplementaciju u lokalno zakonodavstvo\u201d. Potrebu za ovakvom direktivom u smjeru osjetljive prirode trgovinskih ugovora i\/ili pitanja intelektualnog vlasni\u0161tva EU-a s SAD-om ovom prilikom ne\u0107emo promatrati, zanimljivije su nam posljedice ki\u0161obranske legislative na \u017eivot obi\u010dnih korisnika (termin \u201cgra\u0111anin\u201d odavno je ispao iz legislativnog vokabulara) i obi\u010dnih autora u Hrvatskoj kao dijelu EU-e, ali i pripadnoj regiji.<\/p>\n

Direktiva o kolektivnom ostvarivanju autorskih prava o\u010dito \u017eeli unijeti specifi\u010dnog reda u polje autorskih dru\u0161tava koje je posljednjih dvadeset godina u Europi naglo procvjetalo. Najprije se, naravno, \u017eeli urediti \u201ctransparentnost i dobro upravljanje\u201d autorskim dru\u0161tvima, a zatim se predstavlja osnovna zada\u0107a \u2013 \u201cregulacija pitanja prekograni\u010dnog ostvarivanja autorskih prava u online okru\u017eenju\u201d. Naslonjena na \u201cuvjerenje\u201d o neutralnosti internetske mre\u017ee \u2013 koje navodno ne kolidira s ekonomskom dogmom o jedinstvenosti EU tr\u017ei\u0161ta \u2013 Direktiva EU o kolektivnim autorskim pravima od sada onemogu\u0107ava lokalna autorska dru\u0161tva da na terenu vlastite dr\u017eave licenciraju strane autore i budu \u201cposrednici\u201d prema velikim pabli\u0161erima.<\/p>\n

Novost je u Hrvatskoj, primjerice, zna\u010dajna, jer donosi mogu\u0107nost da inozemna dru\u0161tva (PRS, GEMA i sl.) i inozemni pabli\u0161eri (Universal, Sony i sl.) direktno licenciraju svoja prava digitalnim glazbenim servisima koji posluju u RH \u0161to do sada nije bilo potrebno, jer je, primjerice, dru\u0161tvo za za\u0161titu autorskog prava HDS ZAMP odli\u010dno radilo taj posao. Od sada vrijedi i inverzna mogu\u0107nost, naime da HDS ZAMP licencira hrvatske autore digitalnim servisima u EU i \u0161ire, ali to sigurno nije isti financijski do\u017eivljaj.<\/p>\n

Velikim pabli\u0161erima i pripadnim dru\u0161tvima za za\u0161titu autorskih prava prirodno je misliti u smjeru okrupnjavanja i unifikacije tr\u017ei\u0161ta, zbog \u010dega \u0107e mala i nesolidna (neuredno poslovanje, neuskla\u0111enost s Direktivom EU) dru\u0161tva autora otpadati kao suhi pri\u0161ti\u0107i na kozmeti\u010dki tretiranom licu. Ba\u0161 neugodna je ta slika, ali koga se ona ti\u010de, osim autora? Utje\u010de li vrlo izgledno okrupnjavanje inozemnih pabli\u0161era na EU tr\u017ei\u0161tu (i \u0161irem od toga), na korisnike interneta?<\/p>\n

Kraj neutralnosti mre\u017ee<\/strong><\/p>\n

Ako je to pitanje, uzvratimo istim retori\u010dkim smjerom: je li, uz \u010dinjenicu ukidanja naknade roaminga u EU, realno o\u010dekivati strategiju jedinstvenog telekomunikacijskog tr\u017ei\u0161ta, odnosno monopol na internetu \u2013 strate\u0161ko okrupnjavanje telekompanija? Je li tako\u0111er logi\u010dno, u \u017earu birokratske \u201cborbe za slobodni internet\u201d, o\u010dekivati aktivan odgovor traffic managementa<\/em> i svake nove gremlinovske vrste provajderskih \u201cusluga za sitan novac\u201d (ISP, internet service providers<\/em>) u smislu onemogu\u0107avanja besplatnog ili (radikalnog) usporavanja pristupa korisnicima?<\/p>\n

Internetski provajderi uglavnom (jo\u0161 uvijek) nisu vlasnici ve\u0107ine sadr\u017eaja na internetu, pa ne mogu regulirati status intelektualnog vlasni\u0161tva tog sadr\u017eaja. Mogu samo kerberovski pratiti internetski promet i maltretirati korisnike njegovom dinamikom. Ali ako se ostvari tr\u017ei\u0161na logika okrupnjavanja, monopolne telekompanije koje po defaultu tijesno sura\u0111uju s monopolnim pabli\u0161erima i autorskim dru\u0161tvima za kolektivnu za\u0161titu autorskih prava, na\u0107i \u0107e lahkog na\u010dina da se poslovno dogovore oko simboli\u010dne, uzmimo pau\u0161alne, naknade korisniku kojom bi se regulirala naknada za pristup internetu, naknada za \u201cusmjeravanje i oblikovanje\u201d sadr\u017eaja i naknada za autorska prava \u2013 jednom jednostavnom oligopolnom transakcijom. I bit \u0107e to brzi kraj flat<\/em> (neograni\u010denog pristupa) interneta \u2013 barem onakvog kakvog smo dosad poznavali.<\/p>\n

Neosporno logi\u010dki izgleda da \u010dvrste premise novih medijskih i pravnoautorskih direktiva EU vode jedinoj, politi\u010dki navodno zazornoj konkluziji: smrti neutralne mre\u017ee. Ali ono lu\u0111e, i analiti\u010dki svakako zabavnije, doga\u0111a se na mjestima neophodnih katalizatora i emulgatora tog procesa. Samoskrivljenom revno\u0161\u0107u u borbi protiv piraterije na internetu kao borbe za za\u0161titu vlastitih prava na pla\u0107eni rad (a ne, na\u017ealost, donkihotovske kozerije u marketin\u0161ke svrhe), autori su odli\u010dno poslu\u017eili kao budalasti glavni glumci u igri ve\u0107ih planova. U borbama za naknade autorskih prava u najve\u0107oj mjeri sudjeluju glazbenici i filmski radnici, protagonisti audiovizualne industrije zbog o\u010dekivanog i uvrije\u017eenog stava da su \u201cnajvi\u0161e o\u0161te\u0107eni piraterijom online\u201d.<\/p>\n

Pod egidom \u201csenzibilizacije dru\u0161tva na autorstvo kao prava na rad\u201d europska autorska dru\u0161tva i cehovi odr\u017eavaju konferencije, proizvode kampanje i festivale u sve gu\u0161\u0107em ritmu, zbijaju redove u poku\u0161ajima komunikacije s velikim internetskim provajderima koji, zamislite, nikako ne pristaju na oblik pau\u0161alne naknade za kori\u0161tenje autorskih prava online pri kojemu se ne bi ograni\u010dio pristup korisnicima. Autori uvijek imaju pravo, ali ako ih ne mo\u017ee\u0161 slobodno doku\u010diti internetom: mrtvi su. Pogotovo \u201cmali\u201d autori iz \u201cmalih\u201d zemalja.<\/p>\n

Lokalna prilago\u0111avanja<\/strong><\/p>\n

U doma\u0107em, \u201cmalom\u201d okru\u017eenju brige za za\u0161titu autorskih i srodnih prava prizor ve\u0107eg opsega poput \u201cpop-up alijansi\u201d politi\u010dko-ekonomskih subjekata u unifikaciji medijskog EU tr\u017ei\u0161ta stra\u0161no je slab, blijedi zbog distorzije nevjerojatnih, lokalisti\u010dkih signala \u010diju je frekvenciju mogu\u0107e uhvatiti na nekoliko razli\u010ditih razina \u2013 nikako istovremeno, ne daj bo\u017ee unisono.<\/p>\n

Najprije, HDS ZAMP kao stru\u010dna slu\u017eba za\u0161tite muzi\u010dkih autorskih prava (ZAMP) Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja (HDS) u profesionalnom je smislu najuzornija autorska udruga u regiji, ve\u0107 i zbog toga \u0161to je za\u0161tita autorskih prava zanemarena (ili nije rigorozno \u201cpedantna\u201d kao pod sistemom ZAMP-a) u zemljama biv\u0161e Jugoslavije (Srbija s netransparentnim, poluprofesionalnim poslovanjem SOKOJ-a, Bosna, Makedonija, Slovenija).<\/p>\n

Nova Direktiva o kolektivnim pravima EU-a lako se i instantno ugradila u tkivo HDS ZAMP-a ve\u0107 i zato \u0161to vode\u0107i ljudi te udruge dugi niz godina sudjeluju u radu vode\u0107ih europskih autorskih asocijacija. Iako u Hrvatskoj postoji \u010dak osam udruga za kolektivno ostvarivanje autorskih prava (HDS ZAMP, HUZIP, ZAPRAF, DHFR, DHK, DZNAP, ZANA, Ars Croatica) koja osim muzi\u010dara \u0161tite i izvo\u0111a\u010de, knji\u017eevnike, filmske radnike, novinare i autore notne gra\u0111e \u2013 partitura; sve ih logisti\u010dki koordinira krovni HDS ZAMP. To\u010dnije, HDS ZAMP je monopolist vrlo ugla\u0111enog, profesionalnog lika koji svoje softverske i infrastrukturne usluge (skupo) napla\u0107uje svim autorskim dru\u0161tvima u regiji \u2013 ili svima koji si to mogu priu\u0161iti: zauzvrat se nudi vrla stabilna i (financijski, legislativno, politi\u010dki) otporna struktura.<\/p>\n

Direktiva EU-a o kolektivnim pravima do\u0161la je HDS ZAMP-u kao sretna okolnost u nesigurnim vremenima, jer je podebljala namjere da se \u201cdigitalno tr\u017ei\u0161te\u201d na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije uredi na na\u010din regulacije svih prava digitalnih servisa u regiji na istom, poga\u0111ate, zampovskom mjestu. Striming servisi poput Deezera i RDIA kojima se nastoji urediti legalno kori\u0161tenje muzike na internetu, uklju\u010dit \u0107e se u Hrvatskoj i gdjegod u regiji, a prava \u0107e licencirati HDS ZAMP, kao kralj za\u0161tite autorskih prava u regiji.<\/p>\n

Problem ustroja i komplicirane, ali o\u010dito legalne kombinacije sestrinskih tvrtki (ili podjele udjela i sadr\u017eaja poslovnih subjekata) u poslovanju HDS ZAMP-a medijski je pretresan u mnogo navrata, najvi\u0161e zbog monopolisti\u010dkog statusa dru\u0161tva EMPORION, glavnog partnera udruge HDS ZAMP, koji osigurava infrastrukturu za svaku udrugu u Hrvatskoj koja se bavi za\u0161titom autorskih prava, ali ima i nevjerojatan popis klijenata koji se mo\u017ee provjeriti na njihovoj mre\u017enoj stranici: adrese medijske ku\u0107e, bolnice, korporativnih agencija, trgova\u010dkih lanaca, njihove su \u201cprofesionalne reference\u201d.<\/p>\n

\u201cAutori \u010dine svijet ljep\u0161im\u201d<\/strong><\/p>\n

Budu\u0107i da je u pravnom oblikovanju udruga HDS ZAMP-a aktivno sudjelovao skladatelj i pravnik, danas predsjednik Hrvatske Ivo Josipovi\u0107; a da je njegov (dokazano) dugogodi\u0161nji poslovni partner i prijatelj \u2013 poduzetnik Marko Vojkovi\u0107 vlasnik dru\u0161tva EMPORION, ne manjka materijala za medijske spekulacije, ali i ozbiljnije analize koje bi i\u0161le u smjeru proklamirano europejskog tr\u017ei\u0161nog ferpleja. Ipak, HDS ZAMP je stekao \u0161irenarodnu nepopularnost kao da je posrijedi \u201czlo\u010dina\u010dka organizacija\u201d zbog mnogo prozai\u010dnijeg razloga \u2013 sistema naplate autorskih prava putem \u201cprava javnog priop\u0107avanja\u201d, cjenikom odre\u0111enih pau\u0161ala koji se u kasu ZAMP-a prikupljaju putem radijskog i tv-emitiranja, kabelske retransmisije, koncerata i naknada za svaki ugostiteljski objekt, klub ili frizeraj: \u0161to nije iznimka u europskim praksama prikupljanja naknada za autorska prava. U recesiji prihodi HDS ZAMP-a rastu, \u0161to potvr\u0111uje financijski izvje\u0161taj za 2013. godinu. Prihodi ugostitelja unato\u010d recesiji i (ili ba\u0161 zbog) fiskalizaciji blagajni, koje je uveo biv\u0161i ministar financija Slavko Lini\u0107, tako\u0111er su radikalno (40%) porasli, zbog \u010dega HDS ZAMP ne \u017eeli popustiti politi\u010dkim pritiscima da smanji ili ukine \u201cparafiskalni namet\u201d hotelima i ugostiteljima. Autori u Hrvatskoj, a najvi\u0161e muzi\u010dari, itekako su zadovoljni radom svog za\u0161titarskog dru\u0161tva. Od ukupnog prihoda HDS ZAMP-a za 2013. godinu, dakle od 104 milijuna i 580 tisu\u0107a kuna ( \u0161to predstavlja blagi rast od pro\u0161le godine) \u010dak 93 milijuna i 309 tisu\u0107a kuna otpada na prihode \u201cprava javnog priop\u0107avanja\u201d, a tek oko 6 milijuna kuna prihodilo se pravima mehani\u010dke reprodukcije (klasi\u010dna diskografija, melodije za mobitele, naknada za prazne medije ili \u201cblank tape<\/em>\u201d). Klasi\u010dna diskografija umire, prazne medije rijetko tko kupuje jer su prevladali striminzi i preuzimanja: pa kako onda razmi\u0161lja na\u0161 autor, regionalni i \u0161ire takav, u digitalnom dobu?<\/p>\n

HDS ZAMP je u eto, ba\u0161 u smjeru mi\u0161ljenja \u201co autoru u novim okolnostima\u201d, u suradnji s ostalim autorskim udrugama nedavno pokrenuo kampanju \u201cAutori \u010dine svijet ljep\u0161im\u201d. U korist \u201csenzibilizacije\u201d dru\u0161tva na \u010dinjenicu iznimnosti djela koje \u201cstvara\u201d autor i vi\u0161ka te spoznaje u \u010dinjenici da je, prosto kazano, rije\u010d i o \u201cradu koji treba biti pla\u0107en\u201d. Kako treba biti pla\u0107en, ne ka\u017ee se u kampanji. U dru\u0161tvu vje\u010dnog postromanti\u010dkog razmi\u0161ljanja o iznimnosti Autora, u kontekstu vje\u010dnog pretpoliti\u010dkog stanja doma\u0107ih autora, u statusu neuni\u0161tive autotematizacije raznolikih doma\u0107ih umjetni\u010dkih struka, \u0161to biste onda rekli Gibonniju kad vam u spotu kampanje \u201cAutori \u010dine\u2026\u201d koji je re\u017eirao Dalibor Matani\u0107, poru\u010di: \u201cGlazba je za mene farmacija\u2026 sirup protiv otvorenog prijeloma du\u0161e\u2026 Glazba je moja ljubav, moje zanimanje, moj hobi\u201d? Ni\u0161ta, naravno. Svakog \u0107e radnika ravnodu\u0161nim ostaviti i nastup Mare Milin, Mire Gavrana, Baneta Milenkovi\u0107a, Tamare Obrovac i Kre\u0161imira Seletkovi\u0107a: ekskluziva ugodnijeg, ljep\u0161eg, produktivnijeg rada? Ali za\u0161to sugerira dojam distinkcije, koja po\u0161tenom radniku uop\u0107e nije na pameti, kad brani osnovno pravo na rad? O tome o\u010dito nisu razmi\u0161ljali kreativci kampanje. Jako im je daleko i pojam kondicije slobode online koja sluti na zlo, a kojoj su nesvjesno, sasvim marginalno, ali ipak \u2013 pridonijeli naizgled bezazlenom, politi\u010dki priglupom kampanjom. Gibonni je, naposljetku, jedini rekao ne\u0161to zanimljivo i \u017eivotno, \u0161to se doti\u010de i nas pje\u0161aka, i konjice in\u017eenjerije internetskog prometa: \u201cInspiracija nije u tvojoj mo\u0107i\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako autorsko pravo, shva\u0107eno najprije kao sustav pravila i na\u010dela koja reguliraju prava koje zakon dodjeljuje autoru djela, funkcionira u digitalnom okru\u017eenju…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1314,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243,244],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-1310","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","tag-tehnologija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1310","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1310"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1310\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36878,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1310\/revisions\/36878"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1314"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1310"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1310"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1310"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1310"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1310"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1310"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1310"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}