{"id":13024,"date":"2016-04-22T13:18:02","date_gmt":"2016-04-22T12:18:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=13024"},"modified":"2016-04-22T13:34:11","modified_gmt":"2016-04-22T12:34:11","slug":"hrvatski-kvalifikacijski-okvir-i-sto-visoka-nezaposlenost-mladih-ima-s-tim","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=13024","title":{"rendered":"Hrvatski kvalifikacijski okvir i \u0161to visoka nezaposlenost mladih ima s tim?"},"content":{"rendered":"

Rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Damir Boras<\/a> u januaru ove godine podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO, NN 22\/13.). Kako je vidljivo iz Prijedloga, Rektor smatra da se za ostvarenje prava iz \u010dlanka 3. Ustava RH o jednakosti i vladavini prava, odnosno \u010dlanaka 65. i 67. Ustava RH, ne mo\u017ee izjedna\u010davati sveu\u010dili\u0161ne sa stru\u010dnim studijima te sugerira sudu da je zakon u potpunosti u suprotnosti s navedenim odredbama te da se pokrene postupak i ukine Zakon. No, ovdje se ne radi ni o kakvoj ugrozi Ustava RH, a ukidanje HKO-a<\/a> imalo bi kao posljedicu nastavak \u0161tetnog socio-ekonomskog procesa koji ostavlja nezaposlenima veliki broj mladih visokoobrazovanih osoba, primarno prvostupnika.<\/p>\n

Hrvatski kvalifikacijski okvir definiran<\/a> je kao reformski instrument kojim se ure\u0111uje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima u\u010denja i uskla\u0111ene s potrebama tr\u017ei\u0161ta rada, pojedinca i dru\u0161tva u cjelini. HKO trebao bi biti sukladan \u0161irem, Europskom kvalifikacijskom okviru (EKO) \u010diji je cilj izjedna\u010davanje kvalifikacija na razini cijele EU, a kako bi se lako prepoznavala znanja, vje\u0161tine i kvalifikacije pojedinih obrazovnih razina.<\/p>\n

Obrazovna reforma i tr\u017ei\u0161te rada<\/strong><\/p>\n

Drugim rije\u010dima, na\u010delno, zavr\u0161ena osnovna i srednja \u0161kola u bilo kojoj zemlji \u010dlanici trebale bi omogu\u0107avati pristup istim radnim mjestima u svim ostalim zemljama \u010dlanicama, bilo da se radi o tokarima, medicinskim sestrama ili dizajnerima. Ovo ne garantira istovremeno i iste radne uvjete, odnosno jednaku cijenu rada za iste poslove u razli\u010ditim zemljama, ve\u0107 samo pristup radnom mjestu bez posebnih nostrifikacija i drugih procesa priznavanja diploma. Problem neravnomjernog prelijevanja radne snage iz zemalja periferije u zemlje centra i dalje ostaje, a kvalifikacijski okviri u teoriji samo bi trebali olak\u0161ati tu mobilnost. No, EKO donesen prije deset godina, proces “unificiranja europskog tr\u017ei\u0161ta rada” nije ni pribli\u017eno priveden kraju.<\/p>\n

Bolonjska reforma u RH dovela je do zna\u010dajnog pove\u0107anja broja osoba sa zavr\u0161enim tercijarnim obrazovanjem. U vrijeme mandata HDZ-ovog ministra Dragana Primorca, diljem dr\u017eave osnivala su se brojna veleu\u010dili\u0161ta koja nude prakti\u010dna, stru\u010dna znanja i vje\u0161tine. Ovo je na\u010delno socijalno po\u017eeljna strategija jer visoko obrazovanje postaje dostupnije siroma\u0161nijim klasama dru\u0161tva koje si ne mogu priu\u0161titi visoko obrazovanje u (skupljim) sveu\u010dili\u0161nim gradovima. No, Primor\u010deva taktika bila je osnivanje novih institucija uz minimalna ulaganja, stoga hiperinflacija novoosnovanih javnih i privatnih veleu\u010dili\u0161ta i visokih \u0161kola nije rezultirala adekvatnim odrazom na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n

Broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u 2011. porastao je za vi\u0161e od 51 % u odnosu na 2008. Uzroci tome su ve\u0107i broj novootovorenih javnih i privatnih visokoobrazovnih institucija, zatim porast broja diplomiranih osoba te objektivno nedovoljan broj novootvorenih radnih mjesta na tr\u017ei\u0161tu rada.<\/p>\n

Analiza strukture nezaposlenih osoba<\/a> prema razini obrazovanja, kao i slobodnih radnih mjesta po rodu zanimanja u Republici Hrvatskoj pokazuje kako vi\u0161e od 1\/3 osoba nakon zavr\u0161enog tercijarnog obrazovanja zavr\u0161ava na Zavodu za zapo\u0161ljavanje. Kombinacija ovih faktora dovela je do posljedica koje Hrvatsku svrstavaju na visoko drugo mjesto zemalja po broju nezaposlenih mladih osoba u EU, odmah iza \u0160panjolske.<\/p>\n

Dugoro\u010dne posljedice<\/strong><\/p>\n

Jedan od razloga za\u0161to se veliki broj prvostupnika izravno nakon izlaska s fakulteta prelijeva u rezervnu armiju radne snage je lo\u0161a implementacija HKO-a radi \u010dega nikome, pa ni samim prvostupnicima, nije to\u010dno jasno koje poslove oni mogu obavljati i za koju pla\u0107u. Kako ni dr\u017eavi, ni poslodavcima, ni samim prvostupnicima nije jasna razlika izme\u0111u sveu\u010dili\u0161nih i veleu\u010dili\u0161nih kvalifikacija, ovaj problem mogao bi se jednostavno rije\u0161iti na na\u010din koji to predla\u017ee HKO, no s tim se ne sla\u017eu \u010dlanovi akademske zajednice, a posebno oni njeni dijelovi koji bi izgubili na vrijednosti u slu\u010daju provedbe izjedna\u010davanja kvalifikacija, poput primjerice, najzastupljenijih tercijarnih ekonomskih kvalifikacija.<\/p>\n

Da je sama Bolonjska reforma lo\u0161a po kvalitetu obrazovanja, stara je i dobro argumentirana pri\u010da, kao i \u010dinjenica da je ona u Hrvatskoj izrazito lo\u0161e provedena, no 11 godina od njezine implementacije, Bolonja ima i svoje prve \u0161iroko vidljive posljedice i to u obliku visokog stupnja nezaposlenih visokoobrazovanih mladih osoba. Prema informacijama koje je u javnost plasirao aktualni ministar obrazovanja znanosti i sporta Predrag \u0160ustar, u Hrvatskoj danas imamo 50.000 ljudi koji su zavr\u0161ili veleu\u010dili\u0161ta i visoke \u0161kole te su prakti\u010dki nezapo\u0161ljivi, radi \u010dega je jasno da se zaista radi o rastu\u0107em problemu.<\/p>\n

Interesni ratovi u samoj akademskoj zajednici nimalo pritom ne poma\u017eu rije\u0161iti problem kojeg je sama akademska zajednica pomogla stvoriti, a s posljedicama po \u017eivote brojnih visokoobrazovanih i nezaposlenih mladih ljudi u Hrvatskoj, pri \u010demu je najradikalniji primjer onaj medicinskih sestara<\/a>. Premda je Zakon o HKO-u mogu\u0107e osporavati na brojnim na\u010delnim razinama, u aktualnom dru\u0161tvenom kontekstu, on za skupinu ljudi na koju se odnosi proizvodi manje \u0161tete nego \u0161to to proizvodi njegovo nedono\u0161enje. Akademska zajednica pritom je toliko zaokupljena vlastitim internim problemima koje sve poku\u0161ava artikulirati s obzirom na op\u0107i dru\u0161tveni interes i budu\u0107nost, a da pritom ostaje nesvjesna dugoro\u010dnih \u0161tetnih posljedica koje pritom proizvodi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Damir Boras u januaru ove godine podnio je Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO, NN 22\/13.). Kako je vidljivo iz Prijedloga, Rektor smatra da se za ostvarenje prava iz \u010dlanka 3. Ustava RH o jednakosti i vladavini prava, odnosno \u010dlanaka 65. i 67. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":13025,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63,85],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-13024","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13024","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13024"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13024\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13031,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13024\/revisions\/13031"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/13025"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13024"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13024"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13024"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=13024"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=13024"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=13024"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=13024"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}