{"id":12985,"date":"2016-04-22T07:00:08","date_gmt":"2016-04-22T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12985"},"modified":"2016-04-21T17:30:54","modified_gmt":"2016-04-21T16:30:54","slug":"12985","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12985","title":{"rendered":"Bugarski mljekari u geopoliti\u010dkom vrtlogu?"},"content":{"rendered":"

Kriza koja je\u00a0u Ukrajini eskalirala pred vi\u0161e od dvije godine prouzrokovala je ozbiljne napetosti u odnosima Rusije i zapadnih zemalja. Zao\u0161travanje se nije manifestiralo samo ratobornijom retorikom, ve\u0107 i uzajamnim sankcijama koje su dovele do znatnih poreme\u0107aja na tr\u017ei\u0161tima. Uo\u010di ovih doga\u0111aja, bugarska se poljoprivreda sve sna\u017enije orijentirala ruskom tr\u017ei\u0161tu, no problemi u kojima se sada nalazi nisu samo posljedica svjetskih sukoba, ve\u0107 govore ne\u0161to i o sistemskim problemima.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161le su gotovo dvije godine od uvo\u0111enja europskih sankcija Rusiji zbog krize u Ukrajini. Kao odgovor na njih, Rusija je Europskoj uniji u kolovozu 2014. godine tako\u0111er uvela sankcije, najzna\u010dajnije na podru\u010dju trgovine prehrambenim proizvodima. Prema podacima koje je objavio BBC<\/a>, “izvoz hrane iz EU u Rusiju 2013. godine vrijedio je 11,8 milijardi eura.” Spomenute sankcije utjecale su na ovu trgovinu, a sna\u017eno su se osjetile i u Bugarskoj, ne samo na podru\u010dju poljoprivrede. Ipak, glavno tr\u017ei\u0161te izvoza bugarskih proizvoda (kao i glavni trgovinski partner Bugarske op\u0107enito) su zemlje Europske unije. Rusija tu ne igra presudnu ulogu, iako je njezin udio porastao nakon krize eurozone, osobito od 2010. godine. Bugarski izvoz u Rusiju je 2013. godine iznosio<\/a> 573,5 milijuna eura, odnosno svega 2,6% ukupnog bugarskog izvoza. Tako\u0111er, svega su 9,3% ovog iznosa \u010dinili poljoprivredni proizvodi ukupne vrijednosti 53,4 milijuna eura.<\/p>\n

I tijekom 2014. godine EU je ostala glavni trgovinski partner, \u010dine\u0107i 72,1% ukupne trgovine poljoprivrednim proizvodima. Unato\u010d \u010destim optu\u017ebama kako Bugarska \u010dini rusku “petu kolonu” unutar Unije, ekonomski utjecaj te zemlje doista nije velik, osim u energetskom sektoru zbog uvoza nafte. Rusija je primjerice tek \u0161esti investitor<\/a> u Bugarskoj, sa svega 71 milijunom izravnih stranih ulaganja, daleko iza Nizozemske sa 697 milijuna, zatim “ostalih” zemalja (vjerojatno of\u0161or tvrtke) za 316, Njema\u010dke sa 182, \u0160vicarske sa 114, Norve\u0161ke sa 112 i Cipra sa 84 milijuna eura. Kako upozorava poslovni portal Investor.bg, pozicija Nizozemske kao najve\u0107eg ulaga\u010da mo\u017ee se djelomi\u010dno objasniti \u010dinjenicom da je upravo u toj zemlji (zbog niskih poreza) registriran Lukoil Europe Holdings, europska podru\u017enica ruske naftne kompanije. Doista, tvrtka Lukoil Bugarska je 2015. godine primila veliku financijsku injekciju od svoje mati\u010dne korporacije koja je iskori\u0161tena za unapre\u0111enje infrastrukture. No ovo je ulaganje realizirano tek pro\u0161le godine, a Nizozemska na listama najve\u0107ih ulaga\u010da u Bugarskoj dominira ve\u0107 godinama. Kako bilo, ova nizozemsko-ruska veza svakako dovodi u pitanje simplisti\u010dke interpretacije prema kojima je isto\u010dna Europa mjesto borbe izme\u0111u “EU i Euroazije”. Ako Rusija doista ima velik ekonomski utjecaj u Bugarskoj, on je posredovan preko Unije.<\/p>\n

Nejednaki utjecaji<\/strong><\/p>\n

Sve to, me\u0111utim, ne zna\u010di da bugarski izvoz poljoprivrednih proizvoda ne prolazi krizu. Ti su proizvodi naime 2013. godine \u010dinili 10,2% ukupne vrijednosti izvoza (5% mlije\u010dni proizvodi, 4,1% meso) da bi se u 2014. godini vrijednost njihovog izvoza prepolovila<\/a>, najve\u0107im dijelom (pretpostavlja se) zbog rata u Ukrajini, nekada va\u017enom tr\u017ei\u0161tu. Trgovina s Rusijom, s druge strane, uglavnom je obuhva\u0107ala \u0161est podru\u010dja: energetiku, prehrambenu industriju, mehanizaciju, farmaceutske proizvode, kozmetiku i oru\u017eje te je 2014. godine zabilje\u017eila ukupan pad<\/a> od 9,6%. Izvoz iz Bugarske u Rusiju sasvim je neo\u010dekivano \u010dak porastao tijekom 2015. i 2016. godine (prema preliminarnim<\/a> podacima). Vrijednost ukupnog izvoza u Rusiju popela se s 36,5 milijuna 2014. na 44 milijuna leva 2015. godine, \u0161to predstavlja pove\u0107anje od 17%. Iako jo\u0161 nije sasvim jasno koje su kategorije proizvoda zaslu\u017ene za to, o\u010dito je kako sankcije nisu sasvim destabilizirale trgovinu s Rusijom, barem ne koliko su o\u0161tetile druge sektore, poput turizma, u kojem se predvi\u0111a<\/a> pad broja gostiju i do 20%.<\/p>\n

Dakako, poljoprivreda jest zabilje\u017eila pad izvoza u Zajednicu nezavisnih dr\u017eava (\u010dije se \u010dlanice ra\u010dunaju zajedno s Rusijom) tijekom 2014. godine, prema podacima<\/a> Ministarstva poljoprivrede. Vrijednost ovog izvoza pala je za 10,4%, a glavni uzrok, prema navodima istog ministarstva, upravo su ruske sankcije. Za razliku od vrijednosti ukupnog izvoza u Rusiju, pad se u poljoprivrednom sektoru nastavio i sljede\u0107e godine, \u0161to je dodatno pogor\u0161ano znatnim padom cijena duhana, \u017eita, mesa, mlije\u010dnih proizvoda i sto\u010dne hrane na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu. I ovaj je pad vjerojatno izravno vezan uz spomenute sankcije, prije svega jer je stvorio znatne vi\u0161kove ovih proizvoda na Zapadu. U svakom slu\u010daju, sankcije o\u010dito nisu u ve\u0107oj mjeri na\u0161tetile re\u017eimu Vladimira Putina (\u0161to im je bio osnovni cilj), iako su unijele velike poreme\u0107aje na tr\u017ei\u0161tu. Jedna od mjera kojima je EU nastojala sanirati posljedice tih poreme\u0107aja je subvencioniranje<\/a> pove\u0107anja skladi\u0161nih kapaciteta, osobito za svinjetinu ranije namijenjenu ruskom tr\u017ei\u0161tu, a kako bi se zaustavio pad cijena. No to nije pomoglo bugarskim vo\u0107arima koji su ostali s velikim koli\u010dinama neprodanog vo\u0107a kojeg pak doma\u0107e tr\u017ei\u0161te naprosto ne mo\u017ee apsorbirati.<\/p>\n

Prijetnje Europi<\/strong><\/p>\n

Drugi nepovoljni faktori, poput rasta cijene dolara u odnosu na euro, pridodali su se ovim problemima, pa je tijekom pro\u0161le godine skromnu pozitivnu bilancu omogu\u0107io samo dramati\u010dan pad uvoza robe u Bugarsku. Podaci Nacionalnog instituta za statistiku pokazuju jo\u0161 ne\u0161to: pad poljoprivrednog izvoza u Rusiju je ubla\u017een pove\u0107anjem izvoza robe izostavljene s ruskih popisa. Tako\u0111er, pad izvoza ovog tipa proizvoda ne odnosi se samo na Rusiju, ve\u0107 i na druga tr\u017ei\u0161ta, iako se o\u010dekivalo da bi zabrana izvoza u Rusiju mogla dovesti do pove\u0107anja bugarskog udjela na drugim tr\u017ei\u0161tima, poput europskih ili arapskih. Uvjerljivo najve\u0107u medijsku pa\u017enju me\u0111u proizvo\u0111a\u010dima dobili su mljekari, koji su nekada prednja\u010dili me\u0111u bugarskim izvoznicima u Rusiju. Taj je izvoz proteklih godina do\u017eivio streloviti rast, sa dvjesto tisu\u0107a 2007. godine na 4 milijuna ameri\u010dkih dolara 2013. godine. Uspjeh bugarske mlije\u010dne industrije u Rusiji u velikoj je mjeri posljedica politika Unije. Tijekom 2009. godine, potro\u0161eno je pet milijuna eura na kampanju “EU cheese please<\/a>!” kojom su se promovirali ciparski i bugarski sirevi u Rusiji i Ukrajini. Kampanja koja je trajala do 2012. doprinijela je ekspanziji bugarskih mlije\u010dnih proizvoda naredne godine.<\/p>\n

No, ruska zabrana uvoza prehrambenih proizvoda iz EU sada ne prijeti samo izvozno orijentiranim proizvo\u0111a\u010dima, ve\u0107 i onima usmjerenima doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu. Osim dramati\u010dnog pove\u0107anja tro\u0161kova skladi\u0161tenja i drugih povezanih tro\u0161kova, uvjerljivo najte\u017ea posljedica je preusmjeravanje mlije\u010dnih proizvoda iz zemalja poput Poljske, Nizozemske, \u010ce\u0161ke, balti\u010dkih zemalja i Ukrajine prema bugarskom tr\u017ei\u0161tu koje su dampin\u0161kim cijenama dovele doma\u0107e proizvo\u0111a\u010de u te\u0161ku situaciju. Kao \u0161to je nedavno upozorila<\/a> udruga mljekara, na bugarskom su se tr\u017ei\u0161tu pojavili proizvodi s etiketama na ruskom koji se prodaju i po 50% ni\u017eoj cijeni. Osim ovakvih incidenata, trajniji i manje vidljivi proces je zamjena doma\u0107eg mlijeka i mesa njema\u010dkim proizvodima, \u010dijem nastupu znatno doprinosi<\/a> dominacija njema\u010dkih supermarketa koji samostalno odlu\u010duju o robi koju prodaju.<\/p>\n

U tom smislu zanimljivo zvu\u010di teorija zavjere koji je nedavno predlo\u017eio<\/a> ameri\u010dki milijarder George Soros. Naime, prema njemu, takozvanu izbjegli\u010dku krizu zapravo je namjerno izazvao Vladimir Putin kako bi preplavio Europsku uniju sirijskim izbjeglicama i tako je razbio. Ostavimo jadne izbjeglice po strani i pitajmo se nije li zajapurena trgovinska kompeticija unutar Unije ipak bolji kandidat za taj posao. Ne, dakako, nekom tajnom zavjerom, ve\u0107 prepu\u0161tanjem nevidljivoj ruci tr\u017ei\u0161ta da obavi svoj posao osvajanjem lokalnih tr\u017ei\u0161ta i prisiljavaju\u0107i ih da preuzmu vi\u0161kove nerealiziranog europskog izvoza.<\/p>\n

S engleskog preveo: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161le su gotovo dvije godine od uvo\u0111enja europskih sankcija Rusiji zbog krize u Ukrajini. Kao odgovor na njih, Rusija je Europskoj uniji u kolovozu 2014. godine tako\u0111er uvela sankcije, najzna\u010dajnije na podru\u010dju trgovine prehrambenim proizvodima…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":12988,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,70],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-12985","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-poljoprivreda","theme-politika","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12985","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12985"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12985\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13014,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12985\/revisions\/13014"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12988"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12985"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12985"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12985"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12985"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12985"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12985"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12985"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}