{"id":12978,"date":"2016-04-21T07:00:10","date_gmt":"2016-04-21T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12978"},"modified":"2016-04-21T10:10:48","modified_gmt":"2016-04-21T09:10:48","slug":"strobo-efekt-kapitalizam-na-plesnom-podiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12978","title":{"rendered":"Kapitalizam kao efekt stroboskopa"},"content":{"rendered":"

U nastojanjima da lociraju probleme hrvatskog kapitalizma, razni promicatelji slobodnog tr\u017ei\u0161ta, kako oni institucionalni tako i oni koji rade isklju\u010divo na pogon \u010distog entuzijazma, nisu ne\u0161to pretjerano inovativni. Uvijek istih nekoliko vinovnika kola tim optu\u017enicama: prevelik javni sektor, korupcija, socijalisti\u010dko naslje\u0111e ili nanovo akademski i medijski promoviran: tzv. egalitarni sindrom<\/a>. U tom moru iscrpljuju\u0107ih ponavljanja s minimalnim varijacijama kao osvje\u017eenje se pojavio naslov ju\u010dera\u0161njeg komentara<\/a>\u00a0Danijela Hin\u0161ta na portalu Banka: “Mogu li i kapitalisti biti protiv kapitalizma?”<\/p>\n

Iako i dalje optere\u0107en raznim bizarnim “sociolo\u0161kim” uvidima, poput “plemenske kulture specifi\u010dne za Jugoisto\u010dnu Europu”, taj direktor think thanka<\/em> naziva Centar za javne politike i ekonomske analize, napravio je sna\u017ean epistemolo\u0161ki iskorak u odnosu na \u017eanrovske suborce. Kao \u0161to je ispravno uo\u010dio, za fenomene poput korupcije ili dr\u017eavnog privilegiranja odre\u0111ene frakcije kapitala, potrebno je dvoje. Pored dr\u017eave, nu\u017eni su i kapitalisti koji transparentnim ili pozadinskim dealovima<\/em> s dr\u017eavom stje\u010du nelegitimnu prednost na tr\u017ei\u0161tu. Tako\u0111er, bez obzira na lokalne specifi\u010dnosti, Hin\u0161t s pravom tvrdi da pojave onog \u0161to on naziva “kronisti\u010dkim ‘kapitalizmom'” ili kronizmom, nisu rezervirane samo za periferne ili nerazvijene zemlje, ve\u0107 ih se mo\u017ee uo\u010diti i u zemljama razvijenog kapitalisti\u010dkog Zapada.<\/p>\n

Kapitalisti slabog duha<\/strong><\/p>\n

I premda je ozbiljno iskora\u010dio iz dopu\u0161tenih okvira ovda\u0161nje analiti\u010dke kuknjave i dalje mu je okosnica mit o \u010distoj konkurenciji i slobodnom tr\u017ei\u0161tu koji uvijek rezultiraju optimalnim ishodima. Kako bi prisna\u017eio svoje osnovno polazi\u0161te ponudio je i osebujnu interpretaciju razloga kraha ameri\u010dkog financijskog sustava 2007. godine. Po njemu, krivce ne treba tra\u017eiti u neutralnim mehanizmima slobodnog tr\u017ei\u0161ta, ve\u0107 u \u010dinjenici da je jedan sektor, onaj financijski, uzrokovao krizu potaknut dr\u017eavnom politikom niskih kamatnih stopa koja ih je onda prisilila na plasiranje riskantnih kredita. Dakle, opet je krivac dr\u017eava, a pojedini kapitali ili frakcije mogu biti samo sau\u010desnici u zlo\u010dinu prema slobodnom tr\u017ei\u0161tu jer su se jednostavno slomili, nisu mogli izdr\u017eati konkurencijski pritisak i okrenuli su le\u0111a kapitalizmu zbog privatnih interesa.<\/p>\n

U cijeloj pri\u010di Hin\u0161t previ\u0111a nekoliko aspekata, a pogotovo, kao \u0161to je uvijek i slu\u010daj sa zagovornicima slobodnog tr\u017ei\u0161ta, proturje\u010dja u proizvodnom procesu. Navedimo sam jedan aspekt vezan uz ameri\u010dki slu\u010daj. Nije mogu\u0107e osporiti koordiniranu rabotu ameri\u010dke dr\u017eave i financijskog sektora, Hin\u0161t je sasvim u pravu, najbanalniji dokaz su takozvana “revolving doors”. No tu se nije radilo o pozadinskoj nepravdi prema ostalim igra\u010dima na tr\u017ei\u0161tu. Inflacija kredita ku\u0107anstvima nije samo pomogla rastu profita financijskog sektora, ve\u0107 je stvorila i potra\u017enju za ostale proizvode, od automobila do ku\u0107a, koja je uslijed stagnacije nadnica posljednjih tridesetak godina bila vi\u0161e nego upitna. Drugim rije\u010dima, odabir “prisnijeg” odnosa dr\u017eave s jednom frakcijom kapitala nije rezultat nekakve pristranosti dr\u017eavnog aparata ve\u0107 strategija upravljanja akumulacijom kapitala na nacionalnoj razini, a u ameri\u010dkom slu\u010daju i na internacionalnoj.<\/p>\n

Estetika “\u010diste” konkurencije<\/strong><\/p>\n

Drugi zanimljiv aspekt u Hin\u0161tovoj argumentaciji vezan je uz premisu strukturne pristranosti politike raznim “netr\u017ei\u0161nim” oblicima ekonomije: “Politi\u010darima je uvijek lak\u0161e zagovarati protekcionizam nego konkurenciju.” Iako tvrdi da zbog \u010dlanstva u Europskoj uniji takviji eksplicitniji zagovori i nisu vi\u0161e mogu\u0107i, Hin\u0161t jasno sluti, ali i zanemaruje socijalne i politi\u010dke u\u010dinke “\u010diste” konkurencije. Kao i mnogi drugi o\u010darani estetikom “\u010diste” konkurencije zanemaruju upravo to da se radi o estetici. Konkurencija po definiciji ne mo\u017ee biti zamrznuto stanje slobodne uklju\u010denosti svih zainteresiranih aktera kao da se radi o efektu stroboskopa na plesnom podiju. Naime, smisao konkurencije jest da netko pobijedi. Me\u0111utim, postojanje pora\u017eenih sa sobom nosi ogromne politi\u010dke i socijalne tro\u0161kove, kao \u0161to vidimo po kontinuirano visokoj nezaposlenosti<\/a> u Hrvatskoj.<\/p>\n

Tako\u0111er, upravo konkurencija svojim mehanizmima generira korupciju jer nijedan od kapitalista kojemu prijeti da bude pometen od konkurenata ne\u0107e jednostavno priznati: bolji ste, napu\u0161tam teren, kao da je rije\u010d o partiji karata, ve\u0107 \u0107e poku\u0161ati raznim zaobilaznim mehanizmima sa\u010duvati tr\u017ei\u0161ni udjel, bilo zazivanjem protekcionizma bilo o\u010duvanjem monopola na poslove s dr\u017eavom ili nekakvim oblicima korupcije. Kao \u0161to smo ve\u0107 naveli, u\u010dinci konkurencije sa sobom nose nezaposlenost i socijalnu bijedu kakvu si politi\u010dari ipak ne mogu ba\u0161 zanemariti u izbornim utrkama.<\/p>\n

Premda su mu zaklju\u010dci i dalje taoci “efekta stroboskopa” i mita \u010diste konkurencije, treba pozdraviti Hin\u0161tov iskorak ka realnom stanju na terenu. Zasigurno je rije\u010d o plodnijoj ulaznoj to\u010dki nego \u0161to je promoviranje<\/a> “egalitarnog sindroma” ili sli\u010dnih ma\u0161tarija kao uzroka razvojnih zastoja, kakvima smo svjedoci posljednih dana.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nastojanjima da lociraju probleme hrvatskog kapitalizma, razni promicatelji slobodnog tr\u017ei\u0161ta, kako oni institucionalni tako i oni koji rade isklju\u010divo na pogon \u010distog entuzijazma, nisu ne\u0161to pretjerano inovativni. Uvijek istih nekoliko vinovnika kola tim optu\u017enicama: prevelik javni sektor, korupcija, socijalisti\u010dko naslje\u0111e ili nanovo akademski i medijski promoviran: tzv. egalitarni sindrom. U tom moru iscrpljuju\u0107ih ponavljanja […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12983,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228,103],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12978","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","tag-ideologija","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12978","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12978"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12978\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12999,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12978\/revisions\/12999"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12983"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12978"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12978"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12978"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12978"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12978"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12978"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12978"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}