{"id":1293,"date":"2014-06-12T06:50:47","date_gmt":"2014-06-12T05:50:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1293"},"modified":"2021-02-25T11:06:38","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:38","slug":"1293","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1293","title":{"rendered":"Outsourcing \u2013 politi\u010dki ulozi referendumske akcije"},"content":{"rendered":"

U tijeku je proces prikupljanja potpisa za odr\u017eavanje referenduma na kojem bi se poku\u0161alo zakonski zabraniti tzv.\u00a0outsourcing\u00a0<\/em>u javnom i dr\u017eavnom sektoru. Na pitanju\u00a0outsourcinga<\/em> jasno se prelamaju interesi sudionika \u201csocijalnog dijaloga\u201d \u2013 udrugu poslodavaca motivira otvaranje novog tr\u017ei\u0161ta, dr\u017eava tobo\u017enju neutralnost u dijalogu predstavlja neumoljivom fiskalnom ra\u010dunicom, a sindikati nastoje za\u0161tititi radni\u010dka i socijalna prava.\u00a0
\n<\/em><\/em><\/strong><\/p>\n

Proces delegitimacije javnog sektora prisutan je ve\u0107 du\u017ee vrijeme u svim zemljama zahva\u0107enim krizom. Etiketiranjem javne potro\u0161nje kao krivca za lo\u0161u gospodarsku situaciju uspje\u0161no je premje\u0161teno pitanje javnih dobara iz politi\u010dke u navodno neutralnu ekonomsku sferu, a uvo\u0111enjem kriterija ekonomske u\u010dinkovitosti u podru\u010dje dru\u0161tvenih potreba stvoren je teren da se privatizacija javnih usluga prezentira kao samo jo\u0161 jedna mjera \u0161tednje.<\/p>\n

I dok je interesna logika ekonomskih i politi\u010dkih elita u tom procesu prili\u010dno jasna, i mo\u017ee se svesti na preraspodjelu mo\u0107i izme\u0111u kapitala i rada, kohezijski moment razli\u010ditih aktera civilnog dru\u0161tva vi\u0161e je kontekstualno odre\u0111en. U takvoj se konstelaciji sindikati u javnom sektoru, za razliku od desetkovanih sindikata u privatnom sektoru, jo\u0161 uvijek \u010dine dovoljno kapacitiranim da postanu institucionalna okosnica zajedni\u010dke platforme koja bi se sistemski borila za javne interese i resurse.<\/p>\n

A upravo sindikati iz javnog i dr\u017eavnog sektora trenutno u Hrvatskoj provode akciju protiv privatizacije javnih usluga: od 5. do 18. lipnja na vi\u0161e od 170 lokacija prikupljaju se potpisi za provo\u0111enje referenduma na kojem bi gra\u0111ani\/ke odlu\u010dili ho\u0107e li se izdvajanje prate\u0107ih djelatnosti u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama (tzv. outsourcing<\/i>) zabraniti zakonom. Tako prvi puta nakon 2010. godine, kada se pet sindikalnih sredi\u0161njica ujedinilo kako bi referendumom sru\u0161ilo prijedlog novog ZOR-a (\u0161to je zavr\u0161ilo sa 717.000 prikupljenih potpisa, ali i politi\u010dkom trgovinom), svjedo\u010dimo jednoj sindikalno-gra\u0111anskoj akciji.<\/p>\n

\u0160to je\u00a0outsourcing<\/em>?<\/strong><\/p>\n

Vlada RH jo\u0161 je u listopadu pro\u0161le godine najavila kako u \u0161kolstvu, zdravstvu, znanosti, socijalnoj skrbi, kulturi i dr\u017eavnoj upravi namjerava provesti postupak izdvajanja tzv. neosnovnih djelatnosti kao \u0161to su \u010di\u0161\u0107enje, odr\u017eavanje, pranje, peglanje, kuhanje, prijevoz i za\u0161tita. Cijeli postupak prezentiran je kao dio vladinog plana za reformu javne uprave te, sasvim o\u010dekivano, kao neophodna mjera za smanjenje prora\u010dunskog deficita. Uobi\u010dajena procedura u situacijama fiskalne kalkulacije je osnivanje vladine radne skupine koja bi temeljem kvalitativne analize predlo\u017eila jedan od tri osnovna modela u\u0161tede u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama: pove\u0107anje u\u010dinkovitosti unutar samih ustanova, osnivanje tvrtke u javnom vlasni\u0161tvu na temelju izdvojene gospodarske cjeline (tzv. spin-off <\/i>entitet) ili outsourcing<\/i> (prepu\u0161tanje usluge vanjskom pru\u017eatelju). Nakon nekoliko mjeseci lo\u0161e simuliranog socijalnog dijaloga, te bez kvalitetnih analiza i projekcija, Vlada se, ponovno sasvim o\u010dekivano, odlu\u010dila za osporavani outsourcing. <\/i>Dakle, zahtjevni postupak racionalizacije javne uprave svela je na politi\u010dku odluku da se privatiziraju poslovi koji \u0107e tr\u017ei\u0161tu prepusti 26,5 tisu\u0107a radnika\/ca s najni\u017eim kvalifikacijama i primanjima u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama.<\/p>\n

Ovakav potez Vlade neophodno je sagledati u \u0161irem procesu promjene radnog zakonodavstva. Naime, u idu\u0107ih nekoliko tjedana, najvjerojatnije krajem lipnja, nakon tajnih (!) tripartitnih pregovora, o\u010dekuje se i dono\u0161enje novog ZOR-a koji \u0107e dodatno oja\u010dati razli\u010dite fleksibilne oblike zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Outsourcing<\/i> se u praksi naj\u010de\u0161\u0107e provodi iznajmljivanjem<\/i> radnika\/ca putem agencija za privremeno zapo\u0161ljavanje ili povjeravanjem dijela poslova specijaliziranim tvrtkama (oblik koji se namjerava uvesti u javni i dr\u017eavni sektor). U oba slu\u010daja radi se o prekarnim (nesigurnim) oblicima rada, odnosno o klasi\u010dnim ishodima neoliberalne deregulacije radnog zakonodavstva. Posljedice uvo\u0111enja nesigurnih oblika rada dobro su nam poznate temeljem (lo\u0161ih) iskustava zemalja koje su ih ve\u0107 provele: ru\u0161i se cijena rada, smanjuju se prava zaposlenih, oslabljuje se sindikalno organiziranje te socijalna kohezija i solidarnost. \u010cak je i Europska komisija u svojoj redovnoj analizi Employment and Social Developments in Europe 2013<\/a>. <\/i>porast siroma\u0161tva me\u0111u zaposlenima detektirala kao posljedicu fleksibilizacije radnog zakonodavstva, a nesigurne oblike rada prepoznala kao dugoro\u010dnu opasnost za gospodarski rast i reprodukciju postoje\u0107eg ekonomskog sustava.<\/p>\n

Ali ne i hrvatska Vlada. Upravo je \u017ealosno koliko je (interesna) eksplanatorna linija poslodavaca i Vlade podudarna: <\/strong>dr\u017eava \u0107e u\u0161tedjeti, gra\u0111ani\/ke \u0107e dobit kvalitetniju uslugu, poslodavci \u0107e zaraditi, radnici\/ce \u0107e postati konkurentniji na tr\u017ei\u0161tu rada i, u kona\u010dnosti, cijelo \u0107e dru\u0161tvo prosperirati.<\/p>\n

Dru\u0161tveni efekti<\/strong><\/p>\n

A kako to izgleda izvan neoliberalnog imaginarija? Uzmimo samo primjer izdvajanja usluga pranja i peglanja u zagreba\u010dkoj bolnici Sestara milosrdnica<\/i>: tro\u0161kovi spomenutih usluga su s 3,5 kune po kilogramu rublja porasli na \u010dak 7,5 kuna po kilogramu, a kvaliteta usluga toliko je pala da se pojavila bojazan od bolni\u010dkih infekcija.<\/p>\n

Uvo\u0111enje outsourcinga<\/em> legitimira se i kontinuitetom za\u0161tite radni\u010dkih prava, pa Vlada i poslodavci \u010desto isti\u010du kako \u0107e privatne tvrtke preuzeti sve radnike sa svim njihovim ste\u010denim pravima. Ono \u0161to se ne isti\u010de je da socijalna klauzula ima rok trajanja (naj\u010de\u0161\u0107e izme\u0111u jedne i pet godina), te da poslodavac mo\u017ee, ukoliko posegne za poslovno uvjetovanim otkazom, radnika\/cu proglasiti vi\u0161kom ve\u0107 prvi dan nakon preno\u0161enja ugovora o radu. Pri tome treba podsjetiti da radnik\/ca ne mogu odbiti prijenos ugovora o radu privatnom poslodavcu te da suglasnost radni\u010dkog vije\u0107a (odnosno sindikata) nije potrebna jer se zakonom propisuje samo obaveza njihovog obavje\u0161tavanja. Zapravo je samo pitanje koliko \u0107e radnika\/ca i koliko brzo nakon privatizacije zavr\u0161iti u (naj\u010de\u0161\u0107e dugotrajnoj) nezaposlenosti. No, ukoliko i uspiju zadr\u017eati zaposlenje sada \u0107e, umjesto ugovora na neodre\u0111eno vrijeme s pripadaju\u0107im materijalnim pravima, dobiti ugovor na odre\u0111eno vrijeme s rizikom ni\u017eih prava, pla\u0107a i mirovine.<\/p>\n

I kada u takvoj situaciji \u017denska fronta za radna i socijalna prava, inicijativa \u017eenskih sindikalnih grupa i \u017eenskih organizacija i udruga za za\u0161titu ljudskih prava, postavi pitanje o dostupnosti rodno osjetljivih analiza i projekcija, zakonodavac takav upit do\u017eivljava kao \u017eelju za razgovorom o nekom opskurnom pod\u017eanru znanstvene fantastike. A fleksibilni oblici zapo\u0161ljavanja, koji zanemaruju rodno uvjetovan polo\u017eaj \u017eena u obitelji i dru\u0161tvu, zapravo su vrlo djelotvoran mehanizam njihove strukturne diskriminacije. Vladaju\u0107e politi\u010dke i ekonomske strukture nedvojbeno ciljaju na dvostruki dobitak: s jedne strane sni\u017eava se cijena rada pritiskom na \u017eenske nadnice, a s druge strane besplatni ku\u0107anski rad kompenzira komodificirane javne usluge. Posljedica? Prava sitnica: feminizacija siroma\u0161tva s dugoro\u010dno pogubnim posljedicama za obitelj i \u0161iru dru\u0161tvenu dobrobit. O tome koliko je zabrinjavaju\u0107 taj trend mo\u017ee se vidjeti i iz istra\u017eivanja Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova: u 2013. je \u010dak 92% svih novosklopljenih ugovora o radu bilo na odre\u0111eno vrijeme, a preko 90% takvih ugovora potpisale su \u017eene. Rodno osjetljive analize o outsourcingu<\/i> nisu nam dostupne, me\u0111utim, prema Europskom savezu sindikata javnih slu\u017ebi, ova nepopularna mjera najvi\u0161e zahva\u0107a \u017eene po\u0161to su one te koje prete\u017eno obavljaju slabo pla\u0107ene poslove \u010di\u0161\u0107enja, pranja, kuhanja, peglanja koji se misle izdvojiti.<\/p>\n

Sindikalni potencijal<\/strong><\/p>\n

Jasno je da izazov trenutne situacije tra\u017ei stvaranje \u0161irokih dru\u0161tvenih saveza, a to sindikate (ali i nevladin sektor) stavlja u situaciju da moraju radikalno mijenjati vlastite strategije. Sindikati u postoje\u0107im uvjetima vi\u0161e ne mogu funkcionirati samo kao sektorske organizacije koje poku\u0161avaju za\u0161titi ste\u010dena prava, materijalne interese i radna mjesta svojih \u010dlanova\/ica, nego bi trebali sustavno raditi na razvijanju ideje \u0161ire klasne solidarnosti. Bitan dio tog procesa trebao bi biti i mijenjanje strukturnih kapaciteta kako bi organizacijski bili sposobni motivirati i prihvatiti sve ve\u0107i broja prekarnih radnika\/ca i onih koji se nalaze izvan tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n

Kada se pogleda popis sindikata koji sudjeluju u organizacijskom odboru \u010dini se da inicijativa, iako je retori\u010dki napravila iskorak prema obrani javnog interesa, nije uspjela prevladati sektorsku logiku. Iznimke na popisu su Nezavisni cestarski sindikat Mijata Stani\u0107a, na koji se odluka o outsourcingu<\/i> ne odnosi, te Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Spomenke Avber\u0161ek \u010diji je sektor (trenutno) izuzet iz najavljenih mjera. Anga\u017eiranost Nezavisnog cestarskog sindikata ne \u010dudi s obzirom na njihovu suradnju s civilnim sektorom oko borbe protiv monetizacije autocesta, no \u010dinjenica da u organizacijskom odboru nema Hrvatskog lije\u010dni\u010dkog sindikata te Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara-medicinskih tehni\u010dara upozorava kako se proces prekarizacije tzv. srednje klase odvijao odvojeno od razvijanja njihove svijesti o vlastitoj proletarizaciji. Ne podcjenjuju\u0107i \u010dinjenicu da su razli\u010dite udruge i sindikati pru\u017eili neformalnu podr\u0161ku inicijativi, izostanak transparentnog sudjelovanja razli\u010ditih dru\u0161tvenih aktera, koji bi legitimirali referendumski zahtjev kao pitanje od op\u0107eg interesa, ne\u0161to je na \u0161to svakako u budu\u0107nosti treba obratiti pa\u017enju.<\/p>\n

Lo\u0161e je \u0161to napad na javne servise sve vi\u0161e ja\u010da, dobro je \u0161to se na taj na\u010din otvara prostor za\u00a0pomak u razumijevanju bitnih pojmova koji su nu\u017eni kako bi se iskora\u010dilo iz interesnih i eti\u010dkih praksi prema djelatnoj politi\u010dkoj platformi. Sindikalnom pokretu, koji je zbog niza poraza i posljedi\u010dne sku\u010denosti interesa i djelovanja bitno oslabio svoj emancipatorski potencijal, ovo je mo\u017eda presudan trenutak. Ali, naravno, ne samo za njih. Zato iza\u0111ite i potpi\u0161ite zahtjev za referendumom o zabrani outsourcinga<\/i> u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama. I nadajte se (i radite na tome) da rezultat, kakav god bio, omogu\u0107i taj pomak.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proces delegitimacije javnog sektora prisutan je ve\u0107 du\u017ee vrijeme u svim zemljama zahva\u0107enim krizom. Etiketiranjem javne potro\u0161nje kao krivca za lo\u0161u…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1306,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[120],"class_list":["post-1293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1293"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36879,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1293\/revisions\/36879"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1306"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1293"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1293"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1293"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1293"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}