{"id":12923,"date":"2016-04-19T07:00:46","date_gmt":"2016-04-19T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12923"},"modified":"2016-04-19T08:29:16","modified_gmt":"2016-04-19T07:29:16","slug":"geopoliticki-reket-i-demokratska-renta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12923","title":{"rendered":"Geopoliti\u010dki reket i demokratska renta"},"content":{"rendered":"

Prije desetak dana u tiskanom izdanju zagreba\u010dkog Jutarnjeg lista objavljen je neobi\u010dan \u010dlanak. Dvojica ameri\u010dkih autora upozorila su ovda\u0161nju javnost i, prije svega, politi\u010dke elite, na novi izvozni\u010dki kurs ameri\u010dkog kapitala u sektoru energetike i pristojno ih podsjetili da se u realizaciji tog kursa dr\u017ee “demokratskih standarda”.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Odnos izme\u0111u Amerike i Europske unije, ali i najve\u0107eg dijela ostatka svijeta, ve\u0107 dugo je notorno svodljiv, bez grubog pojednostavljivanja, na prete\u017eno jednosmjerno koristoljublje po volji sve utjecajnijeg Washingtona. Poneka od ja\u010dih zemalja EU-a tu jo\u0161 i nametne svoj parcijalni interes, dok ostali participanti \u2013 tim vi\u0161e \u2013 uglavnom trpe lo\u0161e efekte o\u010dito neuravnote\u017eene politike. Primjera koji potvr\u0111uju tu \u010dinjenicu ima nebrojeno mnogo, a od novijih i krupnijih mo\u017eemo izdvojiti \u010duvene slu\u010dajeve TTIP-a<\/a> i FATCA-e<\/a>. Njima se, me\u0111utim, u posljednje doba ozbiljno pribli\u017eava, po zna\u010daju i obimu, ameri\u010dko nastojanje izvozni\u010dkog uzurpiranja globalnog tr\u017ei\u0161ta petroenergenata, u prvom redu prirodnog plina.<\/p>\n

O tome izuzetno precizno govori tekst<\/a> objavljen 8. aprila u Jutarnjem listu, pod naslovom “Za ameri\u010dki energetski izvoz 2016. mogla bi biti klju\u010dna”, s potpisima Charlesa D. McConnella i Freda H. Hutchisona. Prvi, kako tuma\u010di fusnota, izvr\u0161ni je direktor za energetiku Inicijative za energiju i okoli\u0161 Sveu\u010dili\u0161ta Rice te biv\u0161i pomo\u0107nik ministra SAD-a za fosilna goriva. Potonji je izvr\u0161ni direktor organizacije LNG Allies (LNG-saveznici) iz Washingtona, lobisti\u010dke ispostave najve\u0107ih privatnih plinsko-trgova\u010dkih kompanija.<\/p>\n

Ali, govori taj \u010dlanak o mnogo\u010demu drugom; posrijedi je \u0161kolski uzorak imperijalisti\u010dke poslanice temeljito podre\u0111enoj javnosti, s diskursom postavljenim negdje izme\u0111u zaglupljivanja i zastra\u0161ivanja. Povod mu je stari plan otvaranja terminala za prihvat ukapljenog prirodnog plina (LNG) na Krku, a koji se od posljednjih mjeseci s ameri\u010dke strane napadno po\u017euruje<\/a>, dok se Arapi kao prvotno odre\u0111eni prodavci vi\u0161e ni ne spominju. \u010clanak ra\u010duna izravno s tim: uvod mu odaje neskrivenu amerikocentri\u010dnost i megalomaniju iskazivu u pustim milijunima tona zemnog plina i zara\u0111enih dolara u perspektivi, zasnovanu na nedavnom ukidanju ameri\u010dkog embarga na izvoz nafte i teku\u0107eg plina. Ili bi to\u010dnije bilo re\u0107i da je ukidanje motivirano profitnom koristi danas najpotentnijeg segmenta ameri\u010dkog krupnog kapitala.<\/p>\n

Kupci kao “saveznici”<\/strong><\/p>\n

Ukratko poja\u0161njeno, Washington je 2015. po\u010deo s demonta\u017eom embarga \u0161to ga je nametnuo prije \u010detiri desetlje\u0107a, kad se Amerika zabranom izvoza \u0161titila od krize na svjetskom tr\u017ei\u0161tu karbonskih goriva. Posljednjih godina, naime, ona je razvila superiornu tehnologiju za sve ve\u0107e mogu\u0107nosti ekstrahiranja prirodnog plina iz \u0161kriljeva\u010dkog stijenja pomo\u0107u hidrauli\u010dnog frakturiranja ili frakiranja. Metoda je ekolo\u0161ki pogubna, no poku\u0161aji borbe protiv nje u Americi se slamaju o zid golemog ekonomskog interesa koji McConnell i Hutchison nazivaju naftnom i plinskom renesansom. Uzgred re\u010deno, u Hrvatskoj<\/a> se ta vrsta eksploatacije podzemnih zaliha tek isprobava, dok je u nekim europskim zemljama<\/a> ipak ograni\u010dena, makar privremeno.<\/p>\n

No pogledajmo dalje \u010dime se to\u010dno nala\u017ee takvo zapostavljanje ekolo\u0161kih principa, i kakva je zapravo koncepcija na stvari. Opisuju\u0107i unutarnje ameri\u010dke prilike oko izmjene pravila igre, McConnell i Hutchison udaraju pozlatu na slobodno poduzetni\u0161tvo i deregulaciju poslovanja, s impliciranim stavom da liberalizirano tr\u017ei\u0161te mora upravljati svijetom. Oni bez kolebanja iznose tezu da prvenstveno tome imaju slu\u017eiti i diplomatske slu\u017ebe, pri \u010demu tutorski karikaturalno odaju priznanje i hrvatskom ambasadoru u SAD-u Jo\u0161ku Paru. A zatim interes ameri\u010dkog izvoza kontrastiraju imenovanjem ultimativnog neprijatelja: Rusa i njihove naftno-plinske kompanije Gazprom koja upravlja europskim tr\u017ei\u0161tem i tako ve\u0107 dugo i bolno ugro\u017eava ameri\u010dki politi\u010dki i ekonomski interes.<\/p>\n

Time postaje jasno i za\u0161to njihov tekst ima osjetnu ratobornu notu, s izravnim potenciranjem navodnih opasnosti po zapadne dr\u017eave, ovdje nazvane demokracijama. I za\u0161to ono “saveznici” zvu\u010di ba\u0161 kao da su Amerikanci naumili svoj plin iskrcati na pla\u017eu Omaha u Normandiji, a ne u plutaju\u0107e terminale koji su raspore\u0111eni, ili \u0107e biti, u najpitomijim lukama dana\u0161nje EU, od Litve i Poljske do \u0160panjolske i Hrvatske. Ideolo\u0161ko zaodijevanje trgova\u010dkog interesa u ratnu terminologiju, s druge strane, mo\u017ee nas doista \u010duditi tek ako zanemarimo da se ratovi i vode primarno zbog tr\u017ei\u0161ta i resursa.<\/p>\n

Demokracija cjevovoda<\/strong><\/p>\n

Amerika ina\u010de neuvijeno ve\u0107 iskazuje namjeru da se do 2020. godine svrsta me\u0111u tri najve\u0107a izvoznika plina na svijetu, uz Katar i Australiju, pa \u0107e biti da joj marketin\u0161ki ima smisla i titulirati kupce kao saveznike, makar i pod reketom. Ostaje nam vidjeti, \u0161to se ti\u010de dvojice washingtonskih lobista, gdje je tu mjesto demokraciji, osim da metonimijski obilje\u017ei zone istovara i potro\u0161nje ameri\u010dkog plina. Ipak, eno je i u zaklju\u010dnoj im re\u010denici, jo\u0161 uvijek u pluralu, a pomno\u017eenu s nulom, u doslovno antologijskom nastupu. Taman nakon hladnog o\u010ditovanja na ra\u010dun demokratskih standarda u SAD-u, za inat svima koji tamo jo\u0161 vjeruju u nekakav op\u0107edru\u0161tveni rezon.<\/p>\n

“(…)Najva\u017enije \u0161to demokracije sada mogu u\u010diniti jest eliminiranje tr\u017ei\u0161nih barijera koje ometaju komercijalne transakcije”, glasi ta re\u010denica. Premda tr\u017ei\u0161na ograni\u010denja slu\u017ee za\u0161titi lokalnih privreda, rada i javnih dobara \u2013 samim tim i razvoju demokracije \u2013 dakle, ovdje se glavnom joj preostalom namjenom imenuje dobrobit kapitala. Smisao demokracije ostvaruje se, po McConnellu i Hutchisonu, tek njezinim vi\u0161emanje samovoljnim ukidanjem, a za ljubav privatnog profita koji zaslu\u017euje bezrezervnu podr\u0161ku domicilnih zajednica.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107e opravdanje koje pritom uzima u obzir prioritete lokalnih sredina, te\u0161ko da \u0107e biti realizirano u Hrvatskoj. Iako \u0107e predstavnici vlasti objeru\u010dke prihvatiti ve\u0107 i rentu na terminal i tranzit, ne\u0161to bi se u \u0161irem razvojnom pogledu moglo u\u010diniti tek s intenzivnijom prilagodbom ekonomske politike novonastalim okolnostima. Konkretno, plin je ipak najjeftiniji na mjestu njegova pretvaranja iz teku\u0107eg u plinovito stanje. Podsjetimo se osnovnih tehni\u010dkih fakata: plin se ukapljuje smrzavanjem na minus 162 Celzijeva stupnja jer u takvom agregatnom stanju zaprema 600 puta manji volumen u hla\u0111enim brodskim komorama. U terminalu se nanovo pretvara u plinovito stanje i cjevovodima \u0161alje u okolne gradove i dr\u017eave, da ne ka\u017eemo \u2013 demokracije.<\/p>\n

Zanemerani razvojni kapaciteti<\/strong><\/p>\n

Ova demokracija, hrvatska, deklarativno je spremna na razvoj, pri \u010demu bi se minimum uspjeha ticao dvaju strate\u0161kih aspekata. Najprije, u blizini terminala moglo bi se sagraditi plinske termoelektrane za jeftiniju i \u010di\u0161\u0107u struju i vi\u0161ak topline za javne prostore i staklenike. Drugo se odnosi na stari projekt plinifikacije jadranske obale i uvo\u0111enje plina u ku\u0107anstva te industriju. Ali ni\u0161ta se ni pribli\u017eno sli\u010dno odavno nije sistemati\u010dno provelo u Hrvatskoj, pa to naro\u010dito nemamo razloga o\u010dekivati od vlasti koja se nao\u010digled jedva dr\u017ei na okupu. Startnoj pak rentijerskoj poziciji ne ide na ruku to \u0161to interes<\/a> vanjskih kupaca oko zakupa terminalskog kapaciteta opada zbog op\u0107eg posustajanja potro\u0161nje.<\/p>\n

Da nisu takve prilike, mo\u017eda niti u doma\u0107em tisku ne bi lako osvanuo \u010dlanak kakav su potpisali Charles D. McConnell i Fred H. Hutchison. Zaista, vrijedilo bi \u010duti kako je to\u010dno ta roba zavr\u0161ila u novinama, i o kojim se vezama radi, naime, izme\u0111u vlasnika novina i financijera LNG Alliesa. Premda ne treba isklju\u010diti mogu\u0107nost da je posrijedi elementarna ideolo\u0161ka bliskost, ona koja tr\u017ei\u0161te i kapital generalno pretpostavlja regulaciji s odre\u0111enim demokratskim pokri\u0107em, tako i interesu naj\u0161ire javnosti od koje se tra\u017ei da strahuje i pla\u0107a.<\/p>\n

No formalna veza ovdje ionako nije presudna; spomenimo tek neugodnu pojedinost da je izvornik<\/a> tog teksta na engleskom objavljen ve\u0107 18. marta na web-stranici LNG Alliesa. Originalni naslov dvojice uva\u017eenih nam saveznika, doslovno preveden, zvu\u010di upravo dosljedno cini\u010dno: “Su\u0161tina dogovora”. Posljednja re\u010denica, gore citirana, ispisana je masno podebljanim slovima, da nitko ni slu\u010dajno ne proma\u0161i esenciju. Doti\u010dni zagreba\u010dki tabloid, me\u0111utim, ne odaje da je rije\u010d o pretisku, radije hine\u0107i ekskluzivni posjed, jer i sam mukotrpno u\u017eiva svoje deregulirano tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Odnos izme\u0111u Amerike i Europske unije, ali i najve\u0107eg dijela ostatka svijeta, ve\u0107 dugo je notorno svodljiv, bez grubog pojednostavljivanja, na prete\u017eno jednosmjerno koristoljublje po volji…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":10519,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-12923","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12923","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12923"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12923\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12932,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12923\/revisions\/12932"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/10519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12923"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12923"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12923"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12923"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12923"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12923"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12923"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}