{"id":12812,"date":"2016-04-13T07:00:37","date_gmt":"2016-04-13T06:00:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12812"},"modified":"2016-04-13T09:13:48","modified_gmt":"2016-04-13T08:13:48","slug":"zaobilazna-izgradnja-treceg-entiteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12812","title":{"rendered":"Zaobilazni put do “Tre\u0107eg entiteta”"},"content":{"rendered":"

Hrvatske politi\u010dke elite u Bosni i Hercegovini izna\u0161le su u proteklih par godina novu, lukaviju strategiju za rje\u0161avanje tzv. hrvatskog pitanja. Umjesto donedavnih neuspje\u0161nih nastojanja isklju\u010divo u dejtonski propisanoj areni etno-takmi\u010denja, odlu\u010dile su preuzeti ulogu jamaca “europskog puta” BiH i time si prisvojiti ugla\u0111eni gra\u0111anski imid\u017e. Paralelno, infrastrukturna autonomija trebala bi priskrbiti neometano vladanje i postupnu uspostavu pri\u017eeljkivanog Tre\u0107eg entiteta.<\/strong><\/p>\n

Branimir Farka\u0161, novi voditelj HTV-ovih sredi\u0161njih informativnih emisija, u ju\u010dera\u0161njem podnevnom izdanju Dnevnika dozvao je svoga kolegu Ivicu \u0110uzela u eter porukom: “A sada idemo u Mostar koji je danas sredi\u0161te regije”. I doista se tako mo\u017ee i \u010diniti neredovnom gledatelju hrvatske javne televizije i nepoznavatelju prilika u Mostaru i Hercegovini \u2013 da je doista rije\u010d o poslovnim i kulturnim doga\u0111anjima od regionalnog zna\u010daja koji su se spustili u grad na Neretvi, a ne tek o inscenaciji za diplomatski flert dr\u017eavnika europske periferije.<\/p>\n

Dodatnu va\u017enost cjelokupnom doga\u0111aju dao je spomenuti HTV time da je na 4. programu u izravnom prijenosu ve\u010der prije pratio dodjelu godi\u0161nje nagrade najtira\u017enijeg hrvatskog dnevnog lista u BiH, Ve\u010dernjaka \u2013 sve\u010danost<\/a> ovom prilikom nazvanu Mostovi Europe. Usporedno je otvorena sredi\u0161nja kulturna manifestacija u Hercegovini: Mostarsko prolje\u0107e, kao i mostarski ured hrvatskog \u010dlana predsjedni\u0161tva BiH Dragana \u010covi\u0107a koji je virtuozno odradio ulogu me\u0161tra od karnevala, vje\u0161to koriste\u0107i cijelu manifestaciju da bi pokazao i vlastiti retori\u010dki zaokret i transformaciju u politi\u010dara europskog kova i vrijednosti.<\/p>\n

Slu\u010dajni susreti
\n<\/strong><\/p>\n

Vrhunac cijele \u010covi\u0107eve produkcije ju\u010der je sve\u010dano otvoreni Me\u0111unarodni sajam gospodarstva na periferiji grada u nekada\u0161njem industrijskom naselju Rodo\u010d. Taj doga\u0111aj je postao protokolarna prilika za susrete regionalnih politi\u010dara koji \u0107e upravo u tom gradu obilje\u017eenom podjelama, smiriti tenzije i pru\u017eiti ruke pomirenja, kako ve\u0107 nala\u017eu pravila medijskog i politi\u010dkog celofana. Cijelo je jutro regionalni novinarski garnizon bio upregnut da dozna ho\u0107e li se okrznuti pogledom protokoli Kolinde Grabar Kitarovi\u0107 i Aleksandra Vu\u010di\u0107a koji su se sasvim slu\u010dajno na\u0161li u isto vrijeme na istom mjestu. A nakon \u0161to se dugoo\u010dekivani susret u polutajnosti sajamskih (i tek za ovih nekoliko sajamskih dana u godini popunjenih) hala biv\u0161e Vazdupohlovne industrije Soko odr\u017eao, svi su pomireni napustili Mostar i poletjeli prema blistavoj europskoj budu\u0107nosti stavljaju\u0107i jo\u0161 jedan plus na listu europskih uspjeha velikog producenta \u010covi\u0107a, svojevremeno uspje\u0161nog mladog menad\u017eera u tom socijalisti\u010dkom poduze\u0107u.<\/p>\n

Odnedavno se na tu “blistavu europsku budu\u0107nost” svjesno prika\u010dila hrvatska politi\u010dka elita u Hercegovini postaju\u0107i glavni promotor ideje pribli\u017eavanja BiH Europskoj uniji. Sam Dragan \u010covi\u0107 silno se potrudio da upravo u periodu u kojem on predsjeda tro\u010dlanim dr\u017eavnim predsjedni\u0161tvom, aplikacija Bosne i Hercegovine za \u010dlanstvo u EU, unato\u010d svim proceduralnim te\u0161ko\u0107ama<\/a> i \u0161lampavostima,\u00a0zavr\u0161i na stolovima visoke povjerenice za vanjsku politiku i sigurnost Frederice Mogherini i povjerenika za pro\u0161irenje Johannesa Hahna. Ovaj doga\u0111aj iz velja\u010de popra\u0107en je velikim vatrometom iznad Mostara. A par tjedana nakon, na skoro istom mjestu, osvanuo je na kr\u0161u iscrtan hrvatski grb, \u0161to najbolje oslikava banalnu kompleksnost politi\u010dke situacije hrvatskog korpusa u BiH.<\/p>\n

Idealan trenutak
\n<\/strong><\/p>\n

Naime, za doma\u0107e potrebe i homogenizaciju vlastitog bira\u010dkog tijela, Dragan \u010covi\u0107 je europski put Bosne i Hercegovine i probijanje kona\u010dne membrane “apliciranja” za \u010dlanstvo objasnio kao put ka rje\u0161avanju “hrvatskog pitanja” u BiH koje je jo\u0161 od Daytona neadekvatno rije\u0161eno kroz ustavni poredak i, prije svega, izborni sustav BiH. I doista, \u010covi\u0107u kao da su se sve karte poslo\u017eile: Bruxelles kao nikad do sada \u017eeli skinuti BiH s dnevnog reda; u Zagrebu je na vlasti stranka-majka; u Sarajevu sjedi visoki predstavnik koji ne misli koristiti tzv. bonnske ovlasti; bo\u0161nja\u010dka politi\u010dka elita se umara “bratoubila\u010dkim” ratovima i drmanjem najja\u010de nacionalne i vjerske institucije \u2013 Islamske zajednice, a sam je \u010covi\u0107 u me\u0111uvremenu postao jedini politi\u010dki akter iz sredi\u0161nje vlasti koji jo\u0161 komunicira s najve\u0107om preprekom pristupanju EU-u \u2013 Miloradom Dodikom. Dakle, sve je rije\u0161eno dok si rekao keks, i na unutarnjem i na vanjsko-politi\u010dkom planu.<\/p>\n

A da bi ta pri\u010da mogla za\u017eivjeti i da bi “blistava europska budu\u0107nost” od tlapnje postala politi\u010dki projekt, bilo je potrebno ne samo promijeniti retoriku i scenografiju nego odraditi i menad\u017eerski posao, mijenjaju\u0107i pristup svojih prethodnika (ali i vlastite sklonosti) kada se govori o “hrvatskom pitanju” u BiH. Jo\u0161 od devedesetih HDZ BiH \u017eeli uspostaviti kakav-takav institucionalni polo\u017eaj Hrvata u BiH kojim bi se dokinula politi\u010dka neravnopravnost proiza\u0161la iz Daytonskog sporazuma, a zapravo osigurao institucionalni okvir za samostalnu i neometanu vladavinu. I do sada su svi poku\u0161aji na tom planu bili kratkovidni u politi\u010dkoj perspektivi i hajdu\u010dki po svojoj metodi. Progla\u0161enje Hrvatske samouprave po\u010detkom 2001. godine rezultiralo je micanjem tada\u0161njih hrvatskih predstavnika u dr\u017eavnoj vlasti odlukom visokog predstavnika Wolfganga Petrischa i kori\u0161tenjem spomenutih bonnskih ovlasti, a u me\u0111uvremenu je \u017deljko Kom\u0161i\u0107 pobjedama na izborima za \u010dlana hrvatskog predsjedni\u0161tva BiH (2008. – 2014.) glasovima glasa\u010da SDP-a samo apostrofirao kontradikciju izbornog sustava i osna\u017eio argumente HDZ-a BiH, pru\u017eaju\u0107i artiljeriju za dodatno zao\u0161travanje retorike i dominacije me\u0111u Hrvatima u BiH koja, unato\u010d manjim krizama, nikad nije bila dovedena u pitanje.<\/p>\n

Paralelne institucije
\n<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, od 2012. na ovamo, a posebice nakon \u010diste pobjede na op\u0107im izborima 2014., HDZ BiH na \u010delu sa \u010covi\u0107em pristupio je puno trezvenije oblikovanju politi\u010dke strategije i kona\u010dnoj uspostavi Tre\u0107eg entiteta, krajnjem cilju hrvatske politi\u010dke elite. Ona to ne\u0107e javno priznati, paze\u0107i na vlastitu novostvorenu europejsku sliku u okviru koje Tre\u0107i entitet jo\u0161 ne kotira kao pozitivni atribut. Me\u0111utim, Tre\u0107i entitet de facto<\/em> ve\u0107 postoji. Uz postoje\u0107i predmoderni (crkva i obitelj) i moderni aparat (obrazovni sustav, pravni sustav i policiju) nepostoje\u0107e dr\u017eave, odnosno entiteta, koji nikad nije bio centraliziran ve\u0107 spadao pod ingerencije \u017eupanija, sustavno se zadnjih godina radi na izgradnji i ja\u010danju institucija i infrastrukture koje \u0107e politi\u010dki pristojno artikulirati, a onda u budu\u0107nosti i iznijeti rezultat novog ustavnog aran\u017emana o kojem se ve\u0107 naveliko \u0161u\u0161ka.<\/p>\n

Tako se, dugo godina najva\u017enije pitanje, ono tv-kanala na hrvatskom jeziku, vi\u0161e ne poku\u0161ava rije\u0161iti politi\u010dkim bitkama u Sarajevu, ve\u0107 se zaobilazno uspostavlja privatni kanal neovisan od javnog RTV servisa u BiH.\u00a0Stvara se i svojevrsna hrvatska novinska agencija za BiH: Hrvatski medijski servis, Mostarsko sveu\u010dili\u0161te se \u0161iri i svake godine otvara nove fakultete i odsjeke, u puno slu\u010dajeva ad hoc<\/em> i bez ikakvog dugoro\u010dnog plana, a sadr\u017eaji<\/a> stru\u010dnih \u010dasopisa i novotovorenih istra\u017eiva\u010dkih instituta<\/a> na polju dru\u0161tvenih znanosti strate\u0161ki se bave problemima od “vitalnog zna\u010daja” poput nacionalnog pitanja u Europi i organizacije dr\u017eave po federalisti\u010dkim principima. Umjesto standardne patetike o majorizaciji Hrvata ili hajdu\u010dije s kraja devedesetih i po\u010detka pro\u0161log desetlje\u0107a, nakon 2014. i potpune dominacije HDZ-a na svim razinama vlasti, suo\u010davamo se novim pristupom umotanim u europsko ruho. Hercegova\u010dki nacionalizam, toliko omra\u017een u gra\u0111anskim krugovima, napokon je dobio svoju liberalnu i ulju\u0111enu opravu.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, nepostoje\u0107i Tre\u0107i entitet dobiva institucionalne konture europske liberalne dr\u017eave, odnosno u ovom slu\u010daju federalne jedinice, crpe\u0107i sredstva iz prora\u010dunskih aran\u017emana s Republikom Hrvatskom, javnih poduze\u0107a u vlasni\u0161tvu ve\u0107inski hrvatskih \u017eupanija odnosno Federacije BiH, a zapravo nastaju\u0107i na privatiziranim resursima socijalisti\u010dke modernizacije i interesima politi\u010dko-menad\u017eerske elite oblikovane u procesu prvobitne akumulacije kapitala. Taj put od vjerskog do sekularnog ukazanja, od Gospe na me\u0111ugorskom brdu do Dragana \u010covi\u0107a u halama Vazduplohovne industrije Soko \u2013 slika je ubrzane povijesti Hercegovine u tranziciji, povijesti izgradnje njenih institucija koje \u010dekaju blagoslov i legitimaciju Bruxellesa, jednako kao \u0161to Gospa \u010deka potvrdu Rima. No kako sada stvari stoje, Dragan \u010covi\u0107 \u0107e do\u0107i prije na red.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Branimir Farka\u0161, novi voditelj HTV-ovih sredi\u0161njih informativnih emisija, u ju\u010dera\u0161njem podnevnom izdanju Dnevnika dozvao je svoga kolegu Ivicu \u0110uzela u eter porukom: “A sada idemo u Mostar koji je danas sredi\u0161te regije”…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12816,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-12812","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12812","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12812"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12812\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12825,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12812\/revisions\/12825"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12816"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12812"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12812"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12812"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12812"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12812"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12812"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12812"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}