{"id":12505,"date":"2016-03-30T07:00:53","date_gmt":"2016-03-30T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12505"},"modified":"2016-03-30T10:46:45","modified_gmt":"2016-03-30T09:46:45","slug":"izmedu-dva-antikomunizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12505","title":{"rendered":"Izme\u0111u dvaju antikomunizama: gra\u0111anski sat su\u017eavanja podru\u010dja borbe?"},"content":{"rendered":"

Aktualna ultrakonzervativna retorika dijela vladaju\u0107e stranke u Hrvatskoj potaknula je o\u0161tru kritiku kako iz opozicije, tako i od etabliranih aktera “civilnog dru\u0161tva”. Ve\u0107ini njih, ponovni povratak desnice na vlast signal je barem djelomi\u010dnog “povratka devedesetih”, odnosno antidemokratskih i nacionalisti\u010dkih politika tog perioda. Slijedom toga, i opozicija novoj vladi poku\u0161ava se organizirati prema modelima iz istog perioda. No takva strategija samo dodatno svjedo\u010di o nesposobnosti “civilnog dru\u0161tva” da se suo\u010di s klju\u010dnim kontradikcijama socijalnog i politi\u010dkog trenutka.<\/strong><\/p>\n

Ubrzo nakon \u0161to je potvr\u0111ena nova vlada Hrvatske demokratske zajednice i njezinih partnera, izabrana na valu agresivne nacionalisti\u010dke retorike i zastra\u0161ivanja “jugokomunisti\u010dkim mrakom”, pokrenuta je kampanja ljudskoprava\u0161kih organizacija za obranu “ustavnih vrijednosti tolerancije i ljudskih prava”. Ta kampanja, koja je zapo\u010dela inicijativom za smjenu ministra kulture Zlatka Hasanbegovi\u0107a, zahuktava se ovih dana serijom javnih razgovora naslovljenih “Gra\u0111anski sat: u obranu demokracije” u organizaciji koalicije nevladinih organizacija “Platforma 112” i Antifa\u0161isti\u010dke lige Republike Hrvatske. U sklopu kampanje, ljudskoprava\u0161i obilaze Hrvatsku sa ciljem da upozore na eroziju demokratskih institucija i nepo\u0161tivanje ustavnih vrijednosti. Ina\u010de, “Gra\u0111anski sat” koncipiran je tako da se, uz poznato ime iz Platforme 112 i Antifa\u0161isti\u010dke lige, publici obrati i netko od kulturnih radnika te netko od aktera civilnog dru\u0161tva iz sredine u kojoj se tribina odr\u017eava. 1<\/a><\/sup> Osje\u010dki “Gra\u0111anski sat”, odr\u017ean 21. marta, omogu\u0107io nam je da steknemo uvid u njihove stavove.<\/p>\n

Pod pretpostavkom da su ova doga\u0111anja organizirana sa svrhom “okupljanja svih zabrinutih gra\u0111ana”, kako stoji na stranicama<\/a> udruge GONG, razumljiva je i raspodjela uloga. Netko od vode\u0107ih ljudi ispred organizatora doga\u0111aja tu je u motivatorskoj funkciji, kulturnjak\/kinja ima zadu\u017eenje pribli\u017eiti<\/a> “po\u0161ast zvanu Hasanbegovi\u0107” zainteresiranoj publici, do\u010dim je zadatak lokalnih govornika uspostavljanje veze izme\u0111u “prijetnji demokraciji” na nacionalnoj razini sa njihovim lokalnim manifestacijama. Funkcija moderatora\/kinje pritom je odre\u0111ivanje ideolo\u0161kih koordinata rasprave i upozoravanje na mogu\u0107a zastranjenja \u2013 \u0161to konkretno manifestira kao upozoravanje da “ovo nije pitanje usta\u0161a i partizana<\/a> nego slobode i kontrole” \u2013 kao i nagla\u0161avanje da je jedna od uloga borbe protiv ekstremne desnice na vlasti povratak prostora za djelovanje centristi\u010dkoj desnici. Potonji poku\u0161aj imali smo prilike u mainstream<\/em> medijima vidjeti i nakon posljednjih parlamentarnih izbora, kada su vode\u0107a novinska pera pripremala teren da “umjereni” politi\u010dari, evroparlamentarci Andrej Plenkovi\u0107 i Tonino Picula, u\u0111u u borbu za du\u017enosti predsjednika HDZ-a i SDP-a kao protukandidati Tomislavu Karamarku i Zoranu Milanovi\u0107u. 2<\/a><\/sup><\/p>\n

Od “otvorenog dru\u0161tva” do kritike neoliberalizma<\/strong><\/p>\n

Ovdje se me\u0111utim otvara klju\u010dno pitanje: \u0161to ostaje kao po\u017eeljna vizija hrvatskog dru\u0161tva kada, za korist centristi\u010dke desnice, pristanemo da je rasprava o usta\u0161ama i partizanima “klopka”, a jedino va\u017eno pitanje konsolidacija demokratskih institucija? Za odgovor na to pitanje moramo znati kako je do takve pozicije do\u0161lo, odnosno koja je aktivisti\u010dka i ideolo\u0161ka pozadina ljudskoprava\u0161kih organizacija. Za tu svrhu mo\u017ee poslu\u017eiti podjela<\/a> na tri vala aktivizma u Hrvatskoj koju je ponudio<\/a> Paul Stubbs. Za njega, prvi val predstavlja Antiratna kampanja Hrvatske (ARK); drugi val predstavljaju NGO-i proiza\u0161li iz ARK, s vrhuncem u Ku\u0107i ljudskih prava i Platformi 112, dok tre\u0107i val aktivizma predstavlja politizirana kritika neoliberalnog kapitalizma \u010dija su dva formativna iskustva kampanja za Var\u0161avsku ulicu “Prava na grad” i blokade fakulteta 2009. godine. U Stubbsovoj analizi nalazimo na tri linije demarkacije: koncept civilnog dru\u0161tva, liberalni koncept ljudskih prava i politi\u010dnost djelovanja. Prvi val aktivizma civilno dru\u0161tvo je inaugurirao kao paradigmu, u drugom valu ono je okvir djelovanja koji se ne propituje, dok ga je tre\u0107i val odbacio kao konzervativan i ograni\u010davaju\u0107i koncept.<\/p>\n

Za\u0161tita ljudskih prava bila je glavna tema aktivizma prvog vala, dok su organizacije drugog vala ideju ljudskih prava iskoristile da bi sebi osigurale ulogu arbitra u dru\u0161tvenim sukobima, postaviv\u0161i se u patroniziraju\u0107i odnos prema onima \u010dija su ljudska prava ugro\u017eena. Nasuprot prethodnicima, tre\u0107i val aktivizma u Hrvatskoj ne koristi ljudska prava kao svoj legitimacijski moment niti nosivi koncept, nego se ona javljaju eventualno kao retori\u010dki alat za prevo\u0111enje radikalnog zahtjeva u uvrije\u017eene termine svakodnevnog govora. Naposljetku, Stubbs je uo\u010dio i to da se, po\u010dev\u0161i od prethodnica ARK, aktivizam prvih dvaju valova eksplicitno samopoimao kao nepoliti\u010dan, za razliku od tre\u0107eg vala. Uslijed toga, tre\u0107i val se razvija ne samo u obliku nevladinih organizacija, nego i u poljima medijske produkcije, aktivisti\u010dkog teorijskog i historiografskog rada te eksplicitnog politi\u010dkog organiziranja. Izme\u0111u ovih triju valova aktivizma, posebice izme\u0111u prvih dvaju i tre\u0107ega, postoji i \u010detvrta demarkacijska linija \u2013 ona koja se ti\u010de fokusa aktivisti\u010dkog anga\u017emana. Za prva dva vala to su pojedinac i njegove slobode, 3<\/a><\/sup> a tre\u0107i val se fokusira na pitanja dru\u0161tvenih odnosa, raspolaganja dru\u0161tvenim bogatstvom i njegove raspodjele me\u0111u dru\u0161tvenim klasama.<\/p>\n

Vje\u010dna potraga za “vrijednostima”
\n<\/strong><\/p>\n

U tome se, osim demarkacije, nalazi i linija konflikta. Naime, za razliku od tre\u0107eg vala koji je u svojem formativnom razdoblju internalizirao vrijednosti individualnih prava i sloboda, aktivisti i organizacije formirani u okviru prvih dvaju valova nisu prihvatili<\/a> dru\u0161tvene odnose ni kao horizont problema niti kao horizont rje\u0161avanja problema. Povrh toga, aktivizam formiran u prvim dvama valovima, da se vratimo Stubbsovoj analizi, za svoj razvoj nije koristio osobite teorijske alate. Uslijed toga, njegovi akteri oslonce oduvijek tra\u017ee u razli\u010ditim “vrijednostima”, od kojih su najpristupa\u010dnije i najra\u0161irenije bile vrijednosti “gra\u0111anskog dru\u0161tva” i “ljudskih prava”. One su pak u postsocijalisti\u010dke zemlje prodirale bilo politi\u010dkim diktatom izvana, bilo financiranjem zagovara\u010dkih projekata sredstvima liberalno-demokratskih fondova, me\u0111u kojima se posebno isti\u010de<\/a> Fondacija Otvoreno dru\u0161tvo Georgea Sorosa. Ideolo\u0161ka osnova Soroseve fondacije djelo je njegova u\u010ditelja, austrijskog filozofa Karla Poppera, kod nas poznato pod naslovom Otvoreno dru\u0161tvo i njegovi neprijatelji. U predgovoru drugom izdanju tog djela, Popper pi\u0161e: “kritika marksizma je osnovni predmet knjige […] Marksizam je samo epizoda \u2013 jedna od mnogih pogre\u0161aka koje smo u\u010dinili u vje\u010ditoj i opasnoj borbi da izgradimo bolji i slobodniji svijet.”<\/p>\n

Na tragu Popperovih filozofskih nakana, sredinom 1990-ih Vije\u0107e Evrope izglasalo je Rezoluciju 1096 (1996) o mjerama za “demonta\u017eu naslje\u0111a biv\u0161ih komunisti\u010dkih totalitarnih sustava”, koja eksplicitno navodi da je potrebno provesti “transformaciju mentaliteta (transformaciju srdaca i umova)” koja \u0107e stari mentalitet zamijeniti “demokratskim vrijednostima kao \u0161to su tolerancija, po\u0161tivanje razli\u010ditosti, supsidijarnost i odgovornost pojedinca za svoje djelovanje.” Demonta\u017ea \u0107e, ka\u017ee<\/a> Rezolucija u zaklju\u010dnoj to\u010dki, najbolje biti garantirana time \u0161to \u0107e provedba “politi\u010dkih, pravnih i ekonomskih reformi” navedenih u njezinu tekstu dovesti “do obrazovanja autenti\u010dnog demokratskog mentaliteta i politi\u010dke kulture.” Na stranu paradoksalnost procesa u kojem implementacija izvanjski propisanih vrijednosti u neko dru\u0161tvo rezultira i\u010dim “autenti\u010dnim”, pristajanje gra\u0111anskih aktivista uz projekt demontiranja socijalisti\u010dkog naslje\u0111a historijski je i sociolo\u0161ki razumljivo. No zapanjuju\u0107a je razina izostanka refleksije o socijalnim i politi\u010dkim posljedicama svojega djelovanja koja se kod njih o\u010dituje tako \u0161to, desetlje\u0107e i pol kasnije, ponovo pozivaju na otpor u ime istih vrijednosti.<\/p>\n

Liberalno zatvaranje polja<\/strong><\/p>\n

To ponavljanje implicira da nema razlike izme\u0111u autoritarne tranzicije devedesetih i posttranzicijske autoritarnosti danas. Drugim rije\u010dima, ljudskoprava\u0161i su nesposobni uvidjeti socijalne probleme u spektru \u0161irem od onog koji je ponu\u0111en tranzicijskim zazivima “kraja povijesti” te su stoga osu\u0111eni na beskona\u010dno ponavljanje istih fraza o “gra\u0111anskom otporu”, “ljudskim pravima” i “medijskim slobodama” kao i na obnavljanje uobra\u017eene podjele na kulturno gra\u0111anstvo i proste Druge. Problem takve politi\u010dke pozicije, ba\u0161 kao i 1990-ih, taj je da antagonizira deklasiranu srednju klasu kao i pauperiziranu radni\u010dku klasu. No ovaj put ide i dalje tako \u0161to ih izru\u010duje ekstravagantnim<\/a> nacional-kapitalistima iz \u017divog zida, nesposobnima da odgovore na sistemske probleme na bilo kojoj razini. S druge strane, nova srednja klasa, nezanimljiva civilnodru\u0161tvenim ljudskoprava\u0161ima, na\u0161la se izru\u010denom novim liberalima iz Mosta nezavisnih lista, koalicijskim partnerima nacionalista iz HDZ-a.<\/p>\n

Politikom odricanja od politike, da bi zadr\u017eala ulogu arbitra u dru\u0161tvenim prijeporima, ljudskoprava\u0161ka scena zapravo radi na reprodukciji razloga za svoje postojanje. O\u0161tro oponiraju\u0107i konkurentskim nacionalisti\u010dkim antitotalitaristima<\/a> s parlamentarne desnice, ovi aktivisti i organizacije onemogu\u0107avaju da se \u010dak i na razini politi\u010dke rasprave iza\u0111e iz okvira politi\u010dkog projekta demonta\u017ee naslje\u0111a realnog socijalizma u svim pogledima, pa i u onom u kojemu je to naslje\u0111e neosporno pozitivno i emancipatorno. Na institucionalnoj sceni, budu\u0107i da su prisvojile i simboli\u010dki i materijalni kapital gra\u0111anskog organiziranja, one maksimalno ote\u017eavaju zadobivanje prostora novim inicijativama i organizacijama koje odudaraju od njihovog ideolo\u0161kog profila. No ne samo to, ve\u0107 su kolonizirale i polje komemoriranja Narodnooslobodila\u010dke borbe, koju su potom temeljito o\u010distile od revolucionarnog emancipatornog naslje\u0111a i svele<\/a> u liberalne \u0161ablone “gra\u0111anskog antifa\u0161izma”.<\/p>\n

Stoga, kada danas ljudskoprava\u0161ke organizacije pozivaju na konfrontaciju s vladom, odaziv njihovom pozivu nudi samo jednu perspektivu \u2013 ula\u017eenje u jalovi sukob dvaju antitotalitarizama. Njihovom pozivu postoje alternative. One se, kao \u0161to vidimo na nizu primjera “tre\u0107evalnog” aktivizma, nalaze u povezivanju onkraj podjele na gra\u0111ane i prostake, u takti\u010dkim i strate\u0161kim savezima usredoto\u010denim na socijalna pitanja i materijalne interese onih koje ni nacionalisti ni liberali ne predstavljaju.<\/p>\n

  1. Ispred organizatora dosad su nastupali Vesna Ter\u0161eli\u010d (Documenta \u2013 centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u), Dragan Zeli\u0107 (GONG) i Zoran Pusi\u0107 (Gra\u0111anski odbor za ljudska prava \/ Antifa\u0161isti\u010dka liga). Kulturne radnike predstavljali su Ur\u0161a Raukar i Vilim Matula, oboje glumci, te kazali\u0161ni re\u017eiser i intendant HNK u Rijeci Oliver Frlji\u0107. “Lokalne snage” dosad su sa\u010dinjavali novinari Neven \u0160anti\u0107 i Drago Hedl, knji\u017eevnici Olja Savi\u010devi\u0107 Ivan\u010devi\u0107 i Jurica Pavi\u010di\u0107 te \u010dlan Agencije lokalne demokracije Osijek Miljenko Turni\u0161ki.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Sli\u010dna kampanja vodi se trenutno u SAD-u u okviru predizbora<\/a> Demokratske stranke. Naime, tamo se poku\u0161ava argumentirati da se cijela stranka treba ujediniti u podr\u0161ci Hillary Clinton kako bi pobijedila izglednog republikanskog kandidata Donalda Trumpa. Desnom krilu demokrata, kao i umjerenim republikancima, takav scenarij odgovara jer otupljuje reformisti\u010dku antiestabli\u0161mentsku o\u0161tricu pokreta koji se okupio u podr\u0161ci kandidaturi nezavisnom senatoru iz Vermonta Bernieju Sandersu.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Prema svjedo\u010denju aktera prvog vala, Vesne Ter\u0161eli\u010d i Benjamina Perasovi\u0107a, on je po\u010deo projektima razbijanja socijalisti\u010dkog ideolo\u0161kog monolita uvo\u0111enjem liberalno-demokratskih vrijednosti i anarhoidnih oblika organiziranja osamdesetih. Daljnji razvoj tekao je konfrontacijom istih vrijednosti i oblika organiziranja Tu\u0111manovom autokratskom re\u017eimu devedesetih, \u0161to je okrunjeno nizom prosvjeda u njihovoj drugoj polovici te kampanjama “Glas 99” i “Gra\u0111ani organizirano nadgledaju glasanje”.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Ubrzo nakon \u0161to je potvr\u0111ena nova vlada Hrvatske demokratske zajednice i njezinih partnera, izabrana na valu agresivne nacionalisti\u010dke retorike i zastra\u0161ivanja “jugokomunisti\u010dkim mrakom”, zapo\u010dela je kampanja ljudskoprava\u0161kih organizacija za obranu “ustavnih vrijednosti tolerancije i ljudskih prava”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":12519,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-12505","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12505","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12505"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12507,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12505\/revisions\/12507"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12505"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12505"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12505"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12505"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}