{"id":12464,"date":"2016-03-25T14:05:02","date_gmt":"2016-03-25T13:05:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12464"},"modified":"2016-03-25T15:36:59","modified_gmt":"2016-03-25T14:36:59","slug":"hakom-najavio-drugu-privatizaciju-radiofrekvencijskog-spektra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12464","title":{"rendered":"HAKOM najavio drugu privatizaciju radiofrekvencijskog spektra"},"content":{"rendered":"

Hrvatska regulatorna agencija za mre\u017ene djelatnosti (HAKOM) najavila je drugu digitalnu dividendu, odnosno raspodjelu radiofrekvencijskog spektra koji jo\u0161 koristi televizija u Hrvatskoj. \u017durba je za\u010du\u0111uju\u0107a jer mnoge \u010dlanice Europske unije odga\u0111aju drugu digitalizaciju televizije kupuju\u0107i vrijeme dok \u010dekaju da odgovaraju\u0107a tehnika pojeftini, da se tehni\u010dki standardi usklade i, \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije, da se pregovara\u010dku poziciju javnih institucija oja\u010da naspram telekomunikacijskih kompanija kojima bi s vremenom moglo ponestati slobodnih frekvencija. Hrvatski telekomi, naime, zasad zadr\u017eavaju poziciju da im nove frekvencije nisu hitno potrebne, ali da \u0107e ih uzeti ovisno, naravno, o cijeni. Koliko \u0107e i da li \u0107e telekomunikacijske usluge \u2013 koje su u Hrvatskoj me\u0111u naskupljima u svijetu \u2013 pojeftiniti preuzimanjem najkvalitetnijeg dijela spektra, ostaje za vidjeti, a ovisi i o koncentraciji tog tr\u017ei\u0161ta. Forsiranje druge digitalne dividende trenutno u korist ide samo telekomunikacijskim kompanijama, stoga se name\u0107e pitanje s kojim ciljem Hakom name\u0107e ovu inicijativu?<\/p>\n

O \u010demu se zapravo radi? Suhi i apstraktni tehni\u010dki diskurs ne treba nas zavesti na mi\u0161ljenje kako se radi o tehni\u010dkim stvarima koje nisu relevantna dru\u0161tveno politi\u010dka pitanja. Radiofrekvencijski spektar je ograni\u010deno javno dobro definirano Zakonom o elektroni\u010dkim komunikacijama, Pravilnikom o namjeni radiofrekvencijskog spektra i pravnim aktima Europske unije. Razumijevanje dru\u0161tvenog zna\u010denja procesa digitalne dividende odre\u0111uje budu\u0107nost i cijenu telekomunikacijskih usluga, utje\u010de na budu\u0107nost medijskih platformi na kojima se vode dru\u0161tvene rasprave (televizije, internet), no va\u017ene su i radi utjecaja na oblikovanje kulture neke zemlje (npr. putem dramskih i zabavnih programa javnih televizija koje sa \u0161irenjem digitalnih oblika distribucije videa gube na utjecaju. Vi\u0161e vidjeti ovdje<\/a>).<\/p>\n

Tehnolo\u0161ki razvoj se ne mo\u017ee i ne treba zaustavljati, no nu\u017eno se baviti pitanjem tko \u0107e i s kojom svrhom kontrolirati novu tehnologiju? Nadle\u017ene javne institucije ili privatni telekomunikacijski oligopoli? Iz ovog pitanja proizlazi drugo \u2013 kakve \u0107e biti socijalne, ekonomske i politi\u010dke posljedice ovog razvoja? Da li se nove tehnologije koriste s ciljem informiranja i obrazovanja svih gra\u0111ana ili za ostvarivanje profita malobrojnih? Ho\u0107e li nove tehnologije pove\u0107ati ili smanjiti dru\u0161tvenu (ne)jednakost<\/a>?<\/p>\n

Digitalna podjela<\/strong><\/p>\n

Digitalna dividenda (podjela) podrazumijeva raspolaganje prostorom oslobo\u0111enim na radiofrekvencijskom spektru nastalom nakon prelaska s analognog na digitalno emitiranje televizijskog signala. Ovim se procesom osloba\u0111a prostor koji je u analogno doba bio namijenjen isklju\u010divo radiodifuziji televizijskog signala. Nakon digitalizacije, televizijski spektar sa\u017eima se u jedan dio spektra, dok se ostatak otvara novim uslugama i tehnologijama \u2013 mobilnim mre\u017eama i pristupu internetu, ovim putem. Taj oslobo\u0111eni prostor naziva se digitalnom dividendom i on se daje u koncesije. Primjerice, prostor oslobo\u0111en prvom digitalizacijom u Hrvatskoj izme\u0111u ostalog, dan je telekomunikacijama za razvoj mobilnih usluga \u010detvrte generacije (4G), a dr\u017eavni prora\u010dun je tako zaradio 515 milijuna kuna, odnosno oko 18,5 eura po glavi stanovnika. Iskustva drugih zemalja EU pokazuju da se za isti dio frekvencijskog spektra mo\u017ee zaraditi 25 (\u0160vedska i Portugal), ali 40 (Francuska), 45 (Njema\u010dka) ili \u010dak 48 eura per capita<\/em> (Italija).<\/p>\n

Kako bi se digitalna dividenda \u0161to u\u010dinkovitije iskoristila u ekonomskom, dru\u0161tvenom, politi\u010dkom i kulturolo\u0161kom smislu, nu\u017eno je razumjeti \u0161to ona zna\u010di, koje su njezine posljedice te pomno razraditi njenu upotrebu, kao i prije svega, na\u010din dodjele, odnosno uvjete koncesije.<\/p>\n

Tako studija Mogu\u0107nosti kori\u0161tenja digitalne dividende u Hrvatskoj<\/a>, koju je za HAKOM 2012. godine proveo Fakultet elektrotehnike i ra\u010dunarstva zaklju\u010duje 1<\/a><\/sup> kako sa provedbom druge digitalizacije ne treba \u017euriti, isti\u010du\u0107i da “frekvencijski pojas izme\u0111u 694-790 MHz treba ostaviti isklju\u010divo za digitalnu televiziju barem jo\u0161 10-15 godina”. Prema njihovom mi\u0161ljenju, “kada bi svi multipleksi pre\u0161li na DVB-T2 tehnologiju i kada bi se napravilo replaniranje frekvencijskih dodjela tek tada bi se mogli ste\u0107i uvjeti za dodjeljivanje ovog pojasa mobilnim komunikacijskim sustavima. Pitanje je bi li to i tada bilo opravdano (ovo tra\u017ei posebnu analizu)”, ali sigurno je da se u raspravu o ovom pitanju trebaju uklju\u010diti i gra\u0111ani u lokalnim zajednicama, jer je radiofrekvencijski spektar njihovo zajedni\u010dko dobro.<\/p>\n

Podsjetimo se, prva digitalizacija u Hrvatskoj je provedena u mandatu biv\u0161eg premijera Ive Sanadera kada je njegova vlada podigla kredit kako bi financirala subvencioniranje digitalnih prijemnika i time olak\u0161ala financijski pritisak digitalizacije na gra\u0111ane. Druga digitalizacija najavljena za 2020. godinu, najvjerojatnije ne\u0107e uklju\u010divati sli\u010dan oblik javnog subvencioniranja nove opreme koju gra\u0111ani trebaju nabaviti. Osim toga, \u010dinjenica da je pristup gra\u0111ana frekvencijskom spektru u televizijsko doba bio naj\u010de\u0161\u0107e besplatan, dok za pristup mre\u017ei telekomunikacijske kompanije na istoj frekvenciji moraju \u2013 s izuzetno povoljnim smartphoneom ili bez njega \u2013 pla\u0107ati poprili\u010dne mjese\u010dne iznose. Stoga se postavlja pitanje u \u010dijem interesu trenutno djeluje vodstvo Hakoma?<\/p>\n

  1. U prilog zaklju\u010dku Fakulteta za elektrotehniku i ra\u010dunarstvo idu i sljede\u0107e \u010dinjenice, stoji u studiji: “kao prvo za pojas 790-862 MHz u Republici Hrvatskoj nije vladao preveliki interes jer je jedan upareni blok ostao nedodijeljen”. Drugo, “mobilnim operatorima se prihodi smanjuju, a trebaju ulagati u izgradnju nove mre\u017ee u dobivenom pojasu 790-862 MHz”. Mobilni operatori bi mogli imati znatne tro\u0161kove kako bi sprije\u010dili smetnje koje rad njihovog sustava mo\u017ee izazvati u sustavu digitalne zemaljske televizije, smatraju stru\u010dnjaci. Tre\u0107e, mobilnim operatorima stoje na raspolaganju i druga frekvencijska podru\u010dja gdje je posebno atraktivan pojas oko 1800 MHz. Trenutno se u tom pojasu tehnologija LTE (mobilne usluge \u010detvrte generacije (4G LTE \u2013 Long term Evolution).) najvi\u0161e implementira. Kao najbolja implementacija LTE-a \u010dini se sljede\u0107a kombinacija: pojas 790-862 MHz za ruralna pokrivanja, a pojas oko 1800 MHz za gradska pokrivanja. Pojas oko 1800 MHz znatno je jeftiniji od pojaseva digitalne dividende, a izbjegava se problem interferencije s digitalnom zemaljskom televizijom.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Hrvatska regulatorna agencija za mre\u017ene djelatnosti (HAKOM) najavila je drugu digitalnu dividendu, odnosno raspodjelu radiofrekvencijskog spektra koji jo\u0161 koristi televizija u Hrvatskoj. \u017durba je za\u010du\u0111uju\u0107a jer mnoge \u010dlanice Europske unije odga\u0111aju drugu digitalizaciju televizije kupuju\u0107i vrijeme dok \u010dekaju da odgovaraju\u0107a tehnika pojeftini, da se tehni\u010dki standardi usklade i, \u0161to je mo\u017eda najva\u017enije, da se pregovara\u010dku […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12470,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[136,51],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12464","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-infrastruktura","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12464","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12464"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12464\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12476,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12464\/revisions\/12476"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12470"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12464"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12464"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12464"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12464"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12464"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12464"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12464"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}