{"id":12433,"date":"2016-03-24T09:30:04","date_gmt":"2016-03-24T08:30:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12433"},"modified":"2016-03-24T10:00:14","modified_gmt":"2016-03-24T09:00:14","slug":"reformska-agenda-socijalna-osjetljivost-ili-legitimizacija-neoliberalnih-politika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12433","title":{"rendered":"“Reformska agenda”: socijalna osjetljivost ili legitimizacija neoliberalnih politika?"},"content":{"rendered":"

Socijalna pobuna u februaru 2014. godine ipak je ostavila trajnije posljedice na bosanskohercegova\u010dku politi\u010dku atmosferu. Strah od nestabilnosti na Balkanu potakao je progla\u0161avanje tzv. reformske agende koja bi trebala sti\u0161ati barem dio nezadovoljstva institucionalnim haosom u ovoj zemlji. No “reformske ambicije” ne zna\u010de i prekid s dosada\u0161njim razvojnim modelima i u tom smislu dugoro\u010dno pripremaju teren za potencijalno jo\u0161 ve\u0107e nezadovoljstvo.
\n<\/strong><\/p>\n

Posljednjih su mjeseci u Bosni i Hercegovini opet aktuelni \u0161trajkovi zaboravljenih radnika “na \u010dekanju”. Ali za razliku od ranijih godina kada su sindikati poduzimali konvencionalnije \u0161trajka\u010dke metode \u2013 obustave rada, blokade fabrika, nekada i saobra\u0107aja \u2013 radnici, \u010dije su sudbine bile zapisane jo\u0161 u ugovorima kojima su dru\u0161tvene fabrike krajem 1990-ih zavr\u0161avale u vlasni\u0161tvu zaslu\u017enih ortaka, sada se nerijetko odlu\u010duju i na gladovanje. Za tri mjeseca, od januara do marta 2016. godine, u Tuzli i okolini okon\u010dana su tri \u0161trajka; u sva tri slu\u010daja entitetska vlada je, neo\u010dekivano, pokazala socijalnu osjetljivost i obe\u0107ala nadoknaditi dug za zdravstveno i penzijsko osiguranje koje su iza sebe ostavili neodgovorni vlasnici, odnosno “povezati sta\u017e” ovih radnika.<\/p>\n

U kontekstu dvadesetogodi\u0161nje politike u kojem je obrazac pona\u0161anja bilo nepo\u0161tovanje zakona bez straha od sankcija, a \u010dije su posljedice zatvorene fabrike i nezbrinuti radnici, ta neo\u010dekivana socijalna osjetljivost politi\u010dkih stranaka okupljenih oko entitetske vlade ostavi\u0107e nas zapanjene. No ovakvi potezi mogu iznenaditi samo neupu\u0107ene. Jo\u0161 2014. godine stranke desnog centra su, oslu\u0161kuju\u0107i eho februarskih de\u0161avanja, po\u010dele koristiti politi\u010dki novogovor koji se sada materijalizira kao set akcionih mjera kojima Europska unija, MMF i Svjetska banka \u201cnastoje\u201d rije\u0161iti stanje u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n

Govore\u0107i jezikom gra\u0111anskog nezadovoljstva te nagla\u0161avaju\u0107i zahtjeve za politi\u010dkom odgovorno\u0161\u0107u kao i svoju socijalnu osjetljivost, nacionalne stranke se posljednje dvije godine nastoje osloboditi naslije\u0111a dvadesetogodi\u0161nje politike i istodobno aktuelizirati svoje politi\u010dke programe. To \u0107e se u mjesecima poslije februarskih de\u0161avanja i poplava 2014. godine pokazati kao efikasna politi\u010dka strategija stranaka koje su, barem deklarativno zauzimaju\u0107i novu poziciju u politi\u010dkom polju, uspjele iskoristiti nezadovoljstvo gra\u0111ana stanjem u zemlji te osvojiti najve\u0107i broj glasova na izborima.<\/p>\n

Lokalni eho globalnih politika<\/strong><\/p>\n

Isti novogovor, koji nagla\u0161ava politi\u010dku odgovornost i socijalnu osjetljivost pozivaju\u0107i se na viziju dr\u017eave koja brine, obilje\u017eio je nacrt akcionog plana koji se pojavio nedugo nakon eksplozije socijalnog nezadovoljstva, pod okriljem foruma<\/a> koji je inicirala Delegacija EU u Bosni i Hercegovini. Ovaj set akcionih mjera, \u010diji su cilj strukturalne reforme i fiskalna konsolidacija zemlje koja ima najni\u017ei standard i najve\u0107u stopu nezaposlenosti u okru\u017eenju, dr\u017eavna i entitetske vlade kasnije \u0107e ozvani\u010diti kao svoj strate\u0161ki plan nazivaju\u0107i ga “Reformska agenda”.<\/p>\n

Ako ostavimo po strani na trenutak parole politi\u010dke odgovornosti i socijalne osjetljivosti te pogledamo u sadr\u017eaj Reformske agende, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako se sastoji od seta “mjera \u0161tednje”. Agenda se, u tom smislu, ni po \u010demu ne razlikuje od sli\u010dnih agendi u zemljama u okru\u017eenju koje su eho globalnih, neoliberalnih politika MMF-a i Svjetske banke. Znaju\u0107i kako su ove dvije institucije obustavljanjem svih budu\u0107ih kreditnih linija 2014. godine na suptilan na\u010din otvorile vrata bh. institucija Delegaciji EU, \u010diji je zadatak bio samo staviti na stol akcioni plan, postaje o\u010dito \u0161ta se skriva iza strukturalne reforme i fiskalne konsolidacije.<\/p>\n

Reformska agenda koncentrisana je na restrukturisanje ostataka socijalne dr\u017eave: na fleksibilizaciju radnog zakonodavstva, reforme obrazovnog i zdravstvenog sektora, te reforme socijalnih davanja. Zvani\u010dni cilj agende je stimulirati zapo\u0161ljavanje, te racionalizirati tro\u0161kove i uspostaviti nove na\u010dine funkcionisanja i finansiranja institucija dr\u017eave. Drugim rije\u010dima, Bosnu i Hercegovine u sljede\u0107e dvije godine \u010deka neoliberalni scenario koji su inicirali EU, MMF i Svjetska banka.<\/p>\n

Odgovornost koja se u ovom scenariju zagovara nije socijalna, nego ona fiskalna. Jo\u0161 od sredine 1990-ih zajedni\u010dka karakteristika stranaka sa obje strane centra je \u2013 smatraju pojedini analiti\u010dari<\/a> \u2013 neupitno izvr\u0161avanje agendi nastalih pod okriljem MMF-a i Svjetske banke. Taj nekriti\u010dki odnos koji stavlja me\u0111unarodne finansijske institucije u nadre\u0111en polo\u017eaj jedan je od glavnih pokazatelja politi\u010dke neodgovornosti stranaka koje su interes dru\u0161tva poistovjetile sa zahtjevima ovih institucija. Posljednji od tih zahtjeva, spomenuta agenda zasnovana na mjerama \u0161tednje, stranke u vlasti opet neupitno izvr\u0161avaju.<\/p>\n

Zakonske posljedice<\/strong><\/p>\n

Vratimo se na po\u010detak, \u0161trajkovima radnika uni\u0161tenih fabrika. Bilo intuitivno ili svjesno, oni su iskoristili aktuelni politi\u010dki trenutak iznudiv\u0161i od kantonalne i entitetske vlade obe\u0107anje kako \u0107e platiti dug za zdravstveno i penzijsko osiguranje i tako im omogu\u0107iti povezivanje sta\u017ea. Zaboravimo li kako je povezivanje sta\u017ea jedna od reformskih mjera budu\u0107i da se kantonalne odnosno entitetske vlade kad-tad moraju suo\u010diti sa ljudima koji se nalaze u birokratskom limbu, ovo se mo\u017ee \u010diniti kao socijalno osjetljivo pona\u0161anje. Iako je bez sumnje rije\u010d prije svega o svojevrsnoj politi\u010dkoj pozi, ne treba zapostaviti pitanje odgovornosti koje ono nosi, odnosno pitanje eventualnih posljedica na dru\u0161tvo.<\/p>\n

Jedna od mjera iz Agende je zbrinjavanja radnika kojima nekoliko, nerijetko i po desetak godina, nije pla\u0107ano zdravstveno i penzijsko osiguranje. Budu\u0107i da nepovezan sta\u017e nije zakonska kategorija, i da ne postoji obaveza za njegovo povezivanje, trenutna agenda Vlade Federacije BiH je usvajanje Zakona o povezivanju nedostaju\u0107eg radnog sta\u017ea kojim bi se regulisalo zbrinjavanje radnika u firmama u kojima kantonalna, odnosno entitetska vlada ima vlasni\u010dki dio. Mada je rok za usvajanje Zakona bio oktobar 2015. godine, njegov nacrt je jo\u0161 tema “socijalnog dijaloga” jer poslodavci i sindikati insistiraju kako svi radnici, bez obzira na vlasni\u010dku strukturu firmi, moraju biti zbrinuti.<\/p>\n

Zna\u010di li to kako entitetska vlada poku\u0161ava izostaviti\u00a0iz zakona najve\u0107i broj radnika kojima nije povezan sta\u017e zato \u0161to je izvjesno kako \u0107e u slu\u010daju ste\u010daja ona biti odgovorni za povezivanje sta\u017ea? Iniciranje daljnjih restrukturiranja ili ga\u0161enja fabrika koje nisu “konkurentne” bez zbrinjavanja svih radnika kojima je nepovezan sta\u017e bilo bi politi\u010dko samoubistvo i \u010dini se da je entitetska vlada toga svjesna. Mada \u0107e pla\u0107anje dugova koje su iza sebe ostavili neodgovorni vlasnici zahtijevati znatna finansijska sredstva, cijena koju bi politi\u010dke stranke mogle platiti u budu\u0107nosti je jo\u0161 ve\u0107e nezadovoljstvo.<\/p>\n

U tom je smislu sasvim je razumljivo kako se povezivanje sta\u017ea ljudima koji su na rubu egzistencije \u010dini kao ostvarenje zahtjeva. No ne smijemo zaboraviti kako \u0107e ono naposljetku biti pla\u0107eno kreditima MMF-a i Svjetske banke, \u0161to nije ni odgovorno, ni socijalno osjetljivo pona\u0161anje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih mjeseci u Bosni i Hercegovin su opet aktuelni \u0161trajkovi radnika zaboravljenih na \u010dekanju. Ali za razliku od ranijih godina kada su sindikati poduzimali konvencionalnije \u0161trajka\u010dke metode \u2013 obustave rada, blokade fabrika, nekada i saobra\u0107aja \u2013 radnici se sada nerijetko odlu\u010duju i na gladovanje…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12435,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[85,34],"theme":[455],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[257],"class_list":["post-12433","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","tag-tranzicija","theme-rad","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12433","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12433"}],"version-history":[{"count":17,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12433\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12452,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12433\/revisions\/12452"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12433"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12433"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12433"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12433"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12433"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12433"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12433"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}