{"id":12408,"date":"2016-03-23T08:00:01","date_gmt":"2016-03-23T07:00:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12408"},"modified":"2016-03-22T23:08:29","modified_gmt":"2016-03-22T22:08:29","slug":"12408","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12408","title":{"rendered":"Neizvjesna budu\u0107nost autocesta"},"content":{"rendered":"

Izgradnja mre\u017ee autocesta uvjerljivo je najzna\u010dajniji infrastrukturni poduhvat u Hrvatskoj u tranzicijskom periodu. S obzirom na zna\u010daj turizma u doma\u0107oj ekonomiji, va\u017enost kvalitetne prometne infrastrukture ne mo\u017ee se precijeniti. No upravljanje autocestama bilo je obilje\u017eeno prvo brojnim korupcijskim aferama, a sada i planovima privatizacije radi otplate kredita. Iako je za vrijeme pro\u0161le vlade izborena odgoda privatizacije, budu\u0107nost autocesta ostaje neizvjesna.<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je vi\u0161e od godinu dana bila politi\u010dki postponirana, tema modaliteta otplate kreditnih zadu\u017eenja dr\u017eavnih poduze\u0107a Hrvatske autoceste (HAC) i Autoceste Zagreb \u2013 Rijeka (ARZ), koja odr\u017eavaju i upravljaju dionicama autocesta, ulazi na mala vrata u redove nove vladaju\u0107e koalicije. I dok je prethodna vlada dug autocesta tretirala kao prioritetnu temu planiraju\u0107i dati autoceste u vi\u0161edesetljetnu koncesiju privatnim konzorcijima (istovremeno prizivaju\u0107i apokalipti\u010dni scenarij ako se to ne realizira), ve\u0107ina tada\u0161nje oporbe \u2013 me\u0111u najglasnijima bila je danas vladaju\u0107a Hrvatska demokratska zajednica \u2013 usprotivila se takvom modelu nazivaju\u0107i ga privatizacijom dr\u017eavne imovine s dugoro\u010dno \u0161tetnim posljedicama po dr\u017eavni prora\u010dun.<\/p>\n

Vi\u0161emjese\u010dna nevoljkost nove vlade, izglasane po\u010detkom ove godine, da se pozabavi autocestama nalik je dosada\u0161njoj metodi oslanjanja na tehnokratsko-reformatorska op\u0107a mjesta kao privremena rje\u0161enja dok se ne postigne zadovoljavaju\u0107i konsenzus oko disonantnih i dvosmislenih stavova kojih je na pregr\u0161t. Tako su koalicijski partneri \u2013 HDZ-ova “Domoljubna koalicija” i Most \u2013 tek nedavno vrlo srame\u017eljivo komentirali zadu\u017eenja autocesta, pridaju\u0107i mu tek rubno zna\u010denje u sklopu hvatanja u ko\u0161tac s javnim dugom. Reakcije koje dolaze iz resornog ministarstva i premijerova ureda su nekonzistentne i dubiozne pa odaju dojam da Vlada, kao i u pogledu mnogih drugih pitanja, nema usugla\u0161en stav.<\/p>\n

Povodom dolaska prve ovogodi\u0161nje rate kredita na naplatu, iz vladaju\u0107eg tabora se kao rje\u0161enje za cjelokupnu otplatu duga nudilo restrukturiranje poduze\u0107a HAC i ARZ, reprogramiranje duga, ali i uvo\u0111enje vi\u0161ih cijena cestarina i vinjeta<\/a>. No dok su restrukturiranje poduze\u0107a i reprogramiranje duga bile i ishodi\u0161ne to\u010dke tada\u0161nje oporbe za suprotstavljanje nekom od modela privatizacije za koji se biv\u0161a vlada zalagala sve do parlamentarnih izbora krajem 2015. godine, nije jasno kako su se vi\u0161e cestarine i vinjete na\u0161le na istom pladnju, niti za\u0161to bi ba\u0161 one u ovoj kombinaciji pospje\u0161ile predlo\u017eeni model otplate duga.<\/p>\n

Kontinuitet odustajanja<\/strong><\/p>\n

Nedugo zatim oglasio se i premijer. On rje\u0161enje za otplatu 4,5 milijardi eura duga autocesta, \u010dija ve\u0107ina treba biti ispla\u0107ena do 2020. godine, nalazi u privatnim mirovinskim fondovima. Ideja<\/a> je da ti fondovi kupe obveznice HAC-a koji bi se dokapitalizirao sredstvima iz tzv. drugog stupa mirovinske \u0161tednje. Na upite novinara \u0161to misli o premijerovoj izjavi, resorni je ministar Butkovi\u0107 ostao prili\u010dno zate\u010den, odgovoriv\u0161i<\/a> da s tim “nije upoznat”. Spomenute izjave mo\u017eda na prvi pogled zvu\u010de kao ozbiljan raskorak u mi\u0161ljenju imaju\u0107i na umu da premijer i koalicijski partneri u vi\u0161e navrata nisu puhali u isti rog. No od ove je pretpostavke zanimljiviji sadr\u017eaj premijerove izjave koji upu\u0107uje na jedan od modela privatizacije kojem su se \u010delnici HDZ-a i povezanih stranaka dok su bili u oporbi protivili, a pro\u0161la vlada napustila s ispravnom kalkulacijom da bi joj mogao na\u0161tetiti na izborima.<\/p>\n

Ne doga\u0111a se prvi puta da oko modela za autoceste vlada konfuzija. Valjalo bi se prisjetiti \u0161to je prethodilo zalaganju za tzv. Plan B kao “alternativi” modelu koncesije nad autocestama za mandata pro\u0161le vlade. Naime, nedugo prije po\u010detka predizborne kampanje, odigrala se hrvatskoj javnosti poznata prekretnica u slu\u010daju autocesta. Inicijativa Ne damo na\u0161e autoceste, koju su pokrenula dva cestarska sindikata, sedam nevladinih organizacija i pet sindikalnih sredi\u0161njica s nakanom prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o davanju autocesta u koncesiju, predala je Ustavnom sudu u studenom 2014. godine vi\u0161e od 460 tisu\u0107a va\u017ee\u0107ih potpisa \u010dime je ispunjen tra\u017eeni zakonski prag za raspisivanje referenduma.<\/p>\n

Pet mjeseci je trebalo Ustavnom sudu da razmotri ustavnost predlo\u017eenog referendumskog pitanja. Uslijed vjerojatnog pritiska Saborskog odbora za Ustav, taj je sud proglasio referendumsko pitanje neustavnim i tako onemogu\u0107io provedbu referenduma. Ipak, sama pro-referendumska kampanja inicijative Ne damo na\u0161e autoceste se u politi\u010dkom polju pozicionirala kao svojevrstan kuriozitet u dosada\u0161njoj borbi protiv rasprodaje dr\u017eavne imovine jer je \u0161arolikom mre\u017eom dru\u0161tvenih aktera pridobila potporu \u0161ireg dijela javnosti navikle da se sli\u010dne borbe vode u okrilju partikularnih i izoliranih strategija s kratkoro\u010dnim dometom u ispunjenju ciljeva.<\/p>\n

Jednako lo\u0161i modeli privatizacije<\/strong><\/p>\n

Ta je kampanja ujedno bila i poticaj da se zainteresirani koncesionari (me\u0111u kojima je bio i Goldman Sachs) povuku, a vlada ostane na prili\u010dno sku\u010denom manevarskom prostoru, stije\u0161njena izme\u0111u neodobravanja javnosti, skora\u0161njih parlamentarnih izbora i pritisaka iz Europske komisije koja je koncesiju autocesta vidjela kao dio rje\u0161enja za prora\u010dunski deficit. S namjerom da na\u0111e najmanji zajedni\u010dki nazivnik koji bi amortizirao taj nepovoljan polo\u017eaj, vlada je kao alternativu predlo\u017eila tzv. Plan B kao model otplate duga autocesta koji bi bio “prihvatljiviji” od propalog poku\u0161aja koncesije. Plan je predvi\u0111ao da se dionice dru\u0161tva HAC-ONC, koje se bavi naplatom cestarina u sklopu HAC-a, stave na javni tender pri \u010demu bi se 51% ponudilo obveznim mirovinskim fondovima, odnosno zainteresiranim gra\u0111anima. Ukoliko bi prodaja bila uspje\u0161na, pokrila bi se otprilike tre\u0107ina duga dru\u0161tava HAC i ARZ nastala od gradnje autocesta, a ostatak bi se namaknuo refinanciranjem duga.<\/p>\n

Protiv ovog prijedloga ponovno je ustala inicijativa Ne damo na\u0161e autoceste koja je i Plan B prokazala kao jo\u0161 jedan privatizacijski model i manipulaciju. Naime, osim \u0161to je sugestivno ukazivala na to da \u0107e visokom profitabilno\u0161\u0107u poduze\u0107a HAC-ONC i sami gra\u0111ani zaraditi, Vlada je glatko zaobilazila pitanje garancije da mirovinski fondovi nakon \u0161to otkupe ve\u0107inski paket dionica ne\u0107e isti prodati drugim zainteresiranim privatnim investitorima. Naposljetku, njima bi se omogu\u0107ilo trajnije upravljanje autocestama nego koncesionarima, a sli\u010dne transfere vlasni\u010dkih udjela javnost je upoznala kroz privatizaciju Hrvatskog Telekoma. Inicijativa Ne damo na\u0161e autoceste je kao jedinu alternativu za otplatu dugova predlo\u017eila Plan C koji bi uklju\u010dio njihovo reprogramiranje uz restrukturiranje poduze\u0107a HAC i ARZ u koje bi trebalo uvesti javni nadzor.<\/p>\n

U lipnju 2015. godine, biv\u0161a je Vlada posve odustala od realizacije Plana B nadaju\u0107i se da \u0107e taj dijelom otpo\u010deti projekt dovr\u0161iti nakon \u0161to dobije izbore. To se me\u0111utim nije dogodilo, \u0161to nas vra\u0107a na sam po\u010detak teksta. Dug autocesta za sada ostaje nerije\u0161eno pitanje, a nova se Vlada nalazi u \u0161kripcu kako pred javnosti legitimirati “nu\u017ene bolne zahvate” koji previ\u0111aju neki od modela najavljenih privatizacija dr\u017eavne imovine i javnih resursa.<\/p>\n

Te\u0161ke odluke<\/strong><\/p>\n

Ako se u cijeloj pri\u010di zaista radi o sukobu premijera i dijela njemu naklonjenih ljudi iz Mosta s Domoljubnom koalicijom s kojom se ne mogu usuglasiti oko pitanja modela otplate duga autocesta, pitanje je kakav rasplet mo\u017eemo o\u010dekivati. Za pretpostaviti je da bi u tom slu\u010daju Domoljubna koalicija, koja dr\u017ei resorno ministarstvo, morala izna\u0107i konkretne modele reprogramiranja duga i restrukturiranja poduze\u0107a za koja se zalagala u oporbi, a koja bi i\u0161la onkraj o\u010dekivanih kadrovskih izmjena<\/a> u upravi HAC-ONC-a.<\/p>\n

Ovakav scenarij zahtijeva vrijeme radi uspostavljanja parlamentarne ve\u0107ine na platformi izbjegavanja privatizacije, ali i politi\u010dku volju koja bi vjerojatno bila nepodudarna sa zahtjevima Europske komisije. Ukoliko je razlog stidljivih i krajnje opreznih javnih istupa vladaju\u0107e koalicije u vezi s autocestama zapravo pritajeni pristanak na privatizacijski model nalik “Planu B”, onda je za pretpostaviti da Vlada o\u010dekuje prikladniji kontekst kako bi izna\u0161la mehanizme pomo\u0107u kojih \u0107e svoje antiprivatizacijske stavove iz doba oporbe javnosti prevesti u jezik “nu\u017enog kompromisa” koji zahtijeva pozicija na vlasti.<\/p>\n

S te strane ne za\u010du\u0111uje privremena podjela uloga u kojoj nestrana\u010dki premijer, neoptere\u0107en dosada\u0161njim klijentelisti\u010dkim kadroviranjem i korupcijskim aferama u autocestama koje su slu\u017eile kao glavno ideolo\u0161ko upori\u0161te zagovaratelja privatizacije, zaziva model nalik Planu B dok \u010delnici Domoljubne koalicije “jo\u0161 nisu upoznati s tim”. Premijerova tobo\u017ee vrijednosno-neutralna pozicija pru\u017ea vrijeme Domoljubnoj koaliciji da se “upozna s materijom” i u kona\u010dnici opredijeli za model utemeljen na tzv. objektivnoj stru\u010dnosti. I dok nam ostaje naga\u0111ati o \u010demu se tu zapravo radi, jedno je sigurno: neovisno o raspletu situacije i kona\u010dnoj odluci o modelu otplate duga autocesta, vladaju\u0107a \u0107e koalicija nai\u0107i na reakciju sindikata i nevladinih organizacija.<\/p>\n

Naime, inicijativa Ne damo na\u0161e autoceste najavljuje \u0161irenje spektra svog djelovanja na otpor privatizaciji preostalih javnih poduze\u0107a. Vrijeme \u0107e pokazati u kojoj \u0107e mjeri ta fronta, koja okuplja naj\u0161iri broj aktera ujedinjenih protiv rasprodaje javne imovine jo\u0161 od po\u010detka tranzicije, biti prepreka privatizacijskim rje\u0161enjima trenutne vladaju\u0107e garniture.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon \u0161to je vi\u0161e od godinu dana bila politi\u010dki postponirana, tema modaliteta otplate kreditnih zadu\u017eenja dr\u017eavnih poduze\u0107a Hrvatske autoceste (HAC) i Autoceste Zagreb \u2013 Rijeka (ARZ) koja odr\u017eavaju i upravljaju dionicama autocesta ulazi na mala vrata u redove nove vladaju\u0107e koalicije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":12409,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[136,51],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[52],"class_list":["post-12408","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-infrastruktura","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12408","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12408"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12408\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12416,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12408\/revisions\/12416"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12409"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12408"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12408"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12408"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12408"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12408"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12408"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12408"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}