{"id":12383,"date":"2016-03-22T08:00:40","date_gmt":"2016-03-22T07:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12383"},"modified":"2016-03-22T00:22:04","modified_gmt":"2016-03-21T23:22:04","slug":"nase-makedonske-izbjeglice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12383","title":{"rendered":"Na\u0161e makedonske izbjeglice"},"content":{"rendered":"

Iako se Makedonija nalazi na istaknutom mjestu na tzv. balkanskoj izbjegli\u010dkoj ruti i samim tim bi migracije morale predstavljati jedno od klju\u010dnih dru\u0161tvenih pitanja, lokalne politi\u010dke elite ga sustavno guraju u stranu. Osnovni motiv pritom im je izbjegavanje otvaranja pitanja o doma\u0107im emigrantima koji ve\u0107 godinama odlaze u Zapadnu Evropu, a za \u010dije razloge odlaska snose politi\u010dku odgovornost.<\/strong><\/p>\n

U raspravama koje dominiraju makedonskim javnim prostorom primjetan je sustavan izostanak demokratskog tretmana izbjegli\u010dkog problema. Propitivanje ove teme nije se promijenilo ni nakon 14. marta kada su se tri Afganistanca utopila prelaze\u0107i rijeku koja dijeli Gr\u010dku i Makedoniju. Njihov poku\u0161aj ulaska u dr\u017eavu preko rijeke posljedica je zatvaranja makedonske ju\u017ene granice koju su pod patronatom EU naredile vlasti s ciljem zatvaranja balkanske izbjegli\u010dke rute. Kao \u0161to je i bilo o\u010dekivano, zatvaranje granice prisililo je ljude na znatno riskantnije poduhvate samostalnog i nedokumentiranog prelaska \u0161to ih u znatnoj mjeri izla\u017ee krijum\u010darima ljudima.<\/p>\n

Zbog svoje geografske pozicioniranosti Makedonija je \u2013 u manjoj mjeri nego Gr\u010dka, ali svejedno \u2013 postala tranzitni punkt balkanske izbjegli\u010dke rute \u010dime je osim izazova poput “kontrole” tranzita i “upravljanja granicom” dobila i “privilegiju” ograni\u010diti kretanje ljudi, ina\u010de rezerviranu za zemlje europske jezgre. Prije ratova u zemljama poput Sirije, makedonski gra\u0111ani bili su ti kojima je kretanje prema zemljama europske jezgre bilo ograni\u010deno. Sada, u ime istih tih gra\u0111ana, makedonske elite donose iste odluke o nekim drugim ljudima.<\/p>\n

A bilo je to nedavno, u decembru 2009. godine, kad su makedonski gra\u0111ani dobili pravo kretanja po \u0161engenskoj zoni bez viza, ali s ograni\u010denjem na turisti\u010dka putovanja, pravo na rad u zemljama EU jo\u0161 je uvijek ograni\u010deno ili nedozvoljeno, ovisno o zemlji. Usprkos tome, i usprkos velikoj emigraciji (na populaciju od tek ne\u0161to vi\u0161e od dva milijuna ljudi iz Makedonije je od po\u010detka uvo\u0111enja neoliberalnih reformi devedesetih iselilo vi\u0161e od 600.000 ljudi) vlasti nisu prona\u0161le temelje za solidarizaciju s izbjeglicama \u010diji su problemi znatno ve\u0107i od pitanja ograni\u010dene ekonomske mobilnosti.<\/p>\n

Prijetnja od imigracije ili emigracije?<\/strong><\/p>\n

Prema posljednjem izvje\u0161\u0107u<\/a> Eurostata, objavljenom krajem januara, u posljednje \u010detiri godine (od po\u010detka 2010. godine) 58.713 makedonska gra\u0111anina dobila su boravi\u0161nu dozvolu ili dr\u017eavljanstvo u nekoj od \u010dlanica EU. Prema podacima<\/a> OECD-a samo u 2013. godini oti\u0161lo 20.562 ljudi, a takav eksponencijalni rast emigracije nastavio se u idu\u0107e dvije godine. Stvaran broj je vjerojatno jo\u0161 i ve\u0107i jer se u ove podatke ne ubrajaju deseci tisu\u0107a makedonskih gra\u0111ana s bugarskim putovnicama<\/a> \u2013 nakon \u0161to je Bugarska znatno olabavila kriterije po kojima etni\u010dki Makedonci mogu dobiti bugarske EU dokumente. Premda slu\u017ebeni podaci nisu javno dostupni, prema nekim procjenama<\/a> broj Makedonaca koji su od 2001. na ovamo emigrirali uz pomo\u0107 bugarskih paso\u0161a kre\u0107e se izme\u0111u 40.000 i 100.000 ljudi.<\/p>\n

Za razliku od ve\u0107ine izbjeglica koje se nalaze na njenim ju\u017enim granicama, uzroci migracija Makedonaca uglavnom nisu bili oru\u017eani sukobi, \u0161to ipak ne zna\u010di da nije bilo objektivnih razloga za odlazak. Strukturno dru\u0161tveno nasilje tako\u0111er \u010dini legitiman motiv za emigraciju, a u Makedoniji se ono sastoji npr. od kontinuirane grabe\u017ei zajedni\u010dkih dobara i njihove koncentracije u rukama ekonomskih i politi\u010dkih elita, preko prate\u0107eg osiroma\u0161enja i rastu\u0107e socijalne nejednakosti do cijelog niza razli\u010ditih oblika gubitaka prava poput onih na svima dostupno obrazovanje i zdravstveno osiguranje ili uru\u0161avanja politi\u010dkih i dru\u0161tvenih sloboda te dakako, degradacije ekolo\u0161ke za\u0161tite i javnih prostora.<\/p>\n

Ironi\u010dno je da su se ovako erodirani elementi politi\u010dkog i demokratskog procesa koji su uzrokovali egzodus tolikog broja Makedonaca pokazali poprili\u010dno u\u010dinkovitim instrumentom u borbi s izbjegli\u010dkom krizom. “Prijetnja” od izbjeglica nad kojom su lamentirale politi\u010dke elite nije se nikad ukorijenila ni u narodu ni me\u0111u izbjeglicama samima \u2013 objema skupinama bilo je jasno da je broj ljudi koji \u017eeli ostati \u017eivjeti u Makedoniji minoran te da je ova zemlja tek tranzitna to\u010dka na njihovom putu ka zemljama europskog centra. Prema podacima<\/a> UNHCR-a Makedonija je zaprimila 43 zahtjeva za azilom, dok je s druge strane broj aplikacija koje su podnijeli makedonski gra\u0111ani u drugim zemljama iznosio 9.780 (uglavnom se radilo o marginalnim dru\u0161tvenim skupinama poput Roma koji su tra\u017eili azil, \u010desto u Njema\u010dkoj), \u0161to je samo jo\u0161 jedan u nizu pokazatelja da zemlja nije privla\u010dna niti onima koji bje\u017ee od ratnih strahota.<\/p>\n

Za\u0161to bi se ljudi izbjegli pred ratnima strahotama kad su jednom ve\u0107 u tranzitu zaustavili u zemlji u kojoj je situacija tek neznatno bolja? No, tmurna perspektiva ove zemlje rasvijetljena na primjeru izbjegli\u010dke krize opet nije zagolicala grla politi\u010dkih elita niti je postala dijelom njihovih obra\u0107anja javnosti. Tek sporadi\u010dno se u javnoj sferi govorilo o “na\u0161im vlastitim izbjeglicama” koje svakodnevno tra\u017ee nove na\u010dine da pobjegnu iz zemlje, uz prate\u0107i patroniziraju\u0107i ton koji skre\u0107e temu s odgovornosti i solidarnosti za ljude izbjegle iz Sirije i drugih razorenih zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike.<\/p>\n

Emigrantske financijske injekcije<\/strong><\/p>\n

Dok su glasovi s lijeva, poput pokreta Solidarnost<\/a>, kontinuirano podsje\u0107ali na uzroke emigracija i obja\u0161njavali paralele izme\u0111u iskustava izbjeglica zaglavljenih na makedonskoj ju\u017enoj granici sa vlastitim emigracijama, argumentacija se nije zna\u010dajnije pro\u0161irila mejnstrimom. No, jasno je za\u0161to politi\u010dke elite izbjegavaju ovu analogiju. Razgovor o uzrocima makedonskih emigracija podrazumijeva i razgovor o odgovornosti za njih, a ekonomske i politi\u010dke elite nemaju interes u razotkrivanju tih uzroka. Upravo suprotno, nemaju namjeru podr\u017eati obja\u0161njenja koja bi prokazala maligne posljedice sistema koji omogu\u0107ava njihovu daljnju reprodukciju.<\/p>\n

Ignoriranje i zanemarivanje problema emigracije i izbjegavanje odgovornosti za taj problem ustvari je korisno i profitabilno na vi\u0161e na\u010dina. Ovim se problemom tako\u0111er manipulira na nekoliko na\u010dina. Makedonski Zavod za statistiku<\/a> pod broj iseljenih osoba u 2014. godini bilje\u017ei tek njih 740, dok realne procjene govore o preko 20.000 ljudi. Neovisno o tome radi li se o lo\u0161im statisti\u010dkim metodama (npr. broji li Zavod samo osobe koje su odjavile prebivali\u0161te) ili namjernom friziranju brojeva, razlike su prevelike. Drugu korist od ignoriranja ovog problema vidimo na primjeru podataka Zavoda za zapo\u0161ljavanje<\/a> koji se pohvalio rekordnim padom nezaposlenosti od 0,9 posto u posljednjem kvartalu 2015. godine, na 24,6 posto te s 35.000 novozaposlenih ljudi u istoj godini. No, obja\u0161njenje ovog fenomena treba tako\u0111er tra\u017eiti u emigraciji i padu broja osoba koje aktivno tra\u017ee posao kao i u pro\u0161logodi\u0161njem pove\u0107anom zapo\u0161ljavanju<\/a> strana\u010dkih kadrova u javnoj administraciji.<\/p>\n

Ignoriranje problema emigracije makedonskoj vladi ide u korist i kad se u obzir uzmu financijskih sredstava koje emigranti \u0161alju ku\u0107i te time ne\u0161to pobolj\u0161avaju ekonomsku sliku zemlje. Prema statistikama (europskim) od 2004. godine, ove financijske injekcije makedonskih emigranata u doma\u0107u ekonomiju iznose u prosjeku oko 250 milijuna eura na godi\u0161njoj razini, \u0161to \u010dini oko 4 posto BDP-a, otprilike koliko i izravna strana ulaganja! Sredstva koje emigranti \u0161alju ku\u0107i predstavljaju va\u017ean udio u ku\u0107nim bud\u017eetima i poti\u010du potro\u0161nju. Ove doznake jednim dijelom vr\u0161e i funkciju poticanja ekonomije koju vlada ne uspijeva provesti: neformalni mehanizmi me\u0111usobne pomo\u0107i time uska\u010du tamo gdje vlada vidno nije uspjela. No, ignoriranje problema emigracije ima jo\u0161 jednu manje vidljivu, a korisnu nuspojavu za vladu \u2013 doznake naime u odre\u0111enoj mjeri amortiziraju potencijalne socijalne nemire kojih bi vjerojatno bilo znatno vi\u0161e da emigrantske financijske injekcije ne ubla\u017eavaju te\u017eak socijalni polo\u017eaj svojih obitelji.<\/p>\n

Istovremeno gra\u0111ani ovako postaju ekonomski ovisni o jednom izvoru (emigrantima), a politi\u010dku odgovornost za situaciju snosi drugi izvor (vlada) koja uz ne\u0161to friziranih statistika i mnogo PR napora \u010dak i ozbiljne dru\u0161tvene probleme uspijeva amortizirati u vlastitu politi\u010dku korist. Zavr\u0161imo stoga u tonu analogija, citatom poznatog geografa Davida Harveya koji je rekao da “kapitalizam ne rje\u0161ava krize ve\u0107 ih samo premje\u0161ta okolo”, \u0161to u na\u0161em slu\u010daju vrijedi i za ljude.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U diskursu koji dominira makedonskom javnosti primjetan je aktivan izostanak demokratske rasprave o izbjegli\u010dkom problemu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12391,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,46],"theme":[458,455],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254],"class_list":["post-12383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-migracije","theme-drustvo","theme-rad","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12383"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12383\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12399,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12383\/revisions\/12399"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12391"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12383"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12383"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12383"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12383"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}