{"id":12360,"date":"2016-03-21T08:00:22","date_gmt":"2016-03-21T07:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12360"},"modified":"2016-03-20T19:06:01","modified_gmt":"2016-03-20T18:06:01","slug":"obrazovni-nadstandard","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12360","title":{"rendered":"Obrazovni “nadstandard”"},"content":{"rendered":"

Takozvana kurikularna reforma, zapo\u010deta u mandatu pro\u0161le hrvatske vlade, po\u010detkom je godine (i dolaskom nove vlade) umalo ukinuta. No od razmi\u0161ljanja o prekidanju ovog procesa ubrzo se odustalo kada se pokazalo kako je ideja obrazovanja “bli\u017eeg svakodnevnom \u017eivotu” pridobila brojne zagovaratelje. Ipak, ideja “smislenijeg” obrazovanja o\u010dekivano nosi sa sobom i neke zamke.<\/strong><\/p>\n

Svi smo manje-vi\u0161e kroni\u010dno nezadovoljni \u0161kolom. \u0160kolski plan i program u nas je, op\u0107e je mi\u0161ljenje, ve\u0107 du\u017ee vremena u krizi i to nisu uo\u010dili samo profesionalci na tom polju, nego i svi ostali koji u tome participiraju na bilo koji na\u010din. Problem je, dakako, uo\u010dio i ekspertni tim zadu\u017een za \u0161kolsku reformu pod nazivom “Cjelovita kurikularna reforma” i voditelj Boris Joki\u0107, koji zadnjih godinu dana priprema bitne izmjene u osnovno\u0161kolskom i srednjo\u0161kolskom obrazovanju. Temeljno kurikularno pitanje, odnosno pitanje svih pitanja, kad je obrazovanje posrijedi, dolazi od sociologa Herberta Spencera i glasi: “Koje je to znanje koje je najva\u017enije?” te, nastavljamo sad mi, koje je onda kao takvo vrijedno generacijskog preno\u0161enja i uvr\u0161tavanja u \u0161kolski plan i program.<\/p>\n

U zadnjem stolje\u0107u konsenzus oko tog znanja u nekoliko se navrata mijenjao do mjere da je uzrokovao posve nove poglede na obrazovanje. Poslijeratni konsenzus je trajao sve do burnih i buntovnih \u0161ezdesetih, kad se plan i program mijenja u dva pravca \u2013 u kurikulume se uklopljuju sadr\u017eaji koji se ti\u010du dotad socijalno slabo vidljivih i \u010desto malo uva\u017eavanih grupacija stanovni\u0161tva (etni\u010dke i rasne manjine, rodne manjine, deprivirane klase i dr.), a s druge strane, \u0161kola uslijed novih tehnolo\u0161kih promjena i promjena u industriji prestaje proizvoditi isklju\u010divo ornamentalno znanje kao ranije i postaje mjesto gdje se produciraju bitno prakti\u010dnija znanja nego dotad.<\/p>\n

\u0160to se ovog drugog ti\u010de, dakle objedinjuju\u0107eg \u0161kolskog plana i programa uslijed ekonomskih i tehnolo\u0161kih promjena, mi smo na ovim prostorima pro\u0161li \u0161kolsku reformu iz sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a kad je kurikulum dehijerarhizirao podjelu na manualni i intelektualni rad i kad je u kurikulumu stru\u010dnom i profesionalnom tipu znanja dan manje-vi\u0161e isti zna\u010daj kao i dotad povla\u0161tenom gimnazijskom i akademskom tipu. Tada\u0161nji sekretar za kulturu SR Hrvatske, Stipe \u0160uvar, u svojoj reformi nije samo objedinio kurikulum i stru\u010dno znanje s akademskim, nego je time i demokratizirao \u0161kolovanje kao vjerojatno nitko dotad, a te\u0161ko da \u0107e se takav pomak ponoviti i kasnije.<\/p>\n

Opre\u010dne ambicije<\/strong><\/p>\n

Ponovimo ukratko da je njegova reforma uklonila barijere izme\u0111u \u0111aka iz siroma\u0161nih zajednica i \u0111aka iz srednjoklasnih redova, da je ovima prvima kroz novi tip integriranog kurikuluma ponudio socijalnu mobilnost kroz \u0161kolovanje kakvu dotad nisu imali, da je reforma barem deklarativno dotada deprivilegiranom, stru\u010dnom tipu znanja, ukinula status ni\u017eeg tipa znanja u odnosu na akademski tip znanja i da je ujedna\u010dio prilike izme\u0111u \u0111aka iz favoriziranih klasa i onih iz podre\u0111enih slojeva te ovim drugima je omogu\u0107ila da nakon \u0161kolovanja dobiju priliku za zapo\u0161ljavanje na vi\u0161e rangiranim mjestima.<\/p>\n

Osim toga, ovom reformom bio je dijelom otvoren put i prema demokratizaciji dru\u0161tva \u2013 druga je stvar \u0161to ta prilika nije posve iskori\u0161tena \u2013 jer su, dotad tek formalno reprezentirani dijelovi stanovni\u0161tva (dakle, oni siroma\u0161ni i oni najni\u017eeg socijalnog statusa), demokratiziranim \u0161kolovanjem dobili realnu priliku za bitno ve\u0107u participaciju u dru\u0161tvu. Odnosno klasna je svijest tu dobila priliku da preraste u politi\u010dku svijest. \u0160to se ti\u010de prijedloga novog plana i programa, on takve ambicije nema. Upravo suprotno.<\/p>\n

Jedna od ideja koja se spominje u javnosti jest da \u0107e \u010detverogodi\u0161nji gimnazijski programi nakon dvije godine u\u010denicima dozvoliti da se opredijele, odnosno da dobiju dodatnu mogu\u0107nost jo\u0161 jedne orijentacije nakon drugog razreda srednje. Me\u0111utim, taj princip izbornosti nije predvi\u0111en u strukovnom obrazovanju koje traje tri ili \u010detiri godine. Naime, tamo bi po predlo\u017eenoj reformi, ba\u0161 kao i dosad, vladao svojevrsni socio-klasni determinizam, odnosno \u0111acima-strukovnjacima princip kasnije preorijentacije ostao bi nepoznat. Ako bismo za opis ove situacije posudili izreku od aktualnog ministra zdravstva, koji je socijalno privilegiranim omogu\u0107io tzv. zdravstveni nadstandard, onda bismo mogli re\u0107i da nova reforma u\u010denicima iz bogatijih obitelji omogu\u0107uje obrazovni nadstandard. Svima drugima ne preostaje ni\u0161ta nego da se, socijalno fiksirani za onaj sloj u kojem su imali nesre\u0107u da se rode, izvole sna\u0107i s ponu\u0111enim obrazovnim standardom.<\/p>\n

Ograni\u010deno reformsko polje<\/strong><\/p>\n

U njemu, na primjer, ne\u0107e vi\u0161e biti obavezne lektire. Barem se tako pri\u010da, a na javnoj je raspravi, koja je upravo u toku, da ra\u0161\u010disti nedoumice oko toga. Prijepori oko lektire postavljaju glavno pitanje kako motivirati \u0111ake na \u010ditanje i treba li zbog tog cilja \u2013 naime da se \u010ditanje u klinaca kako-tako primi \u2013 isto pretvoriti u razbibrigu, a od u\u010ditelja napraviti neku vrstu klauna. S druge strane, mnogi dr\u017ee da danas kad postoji jedan stalni problem (u\u010denikova deficitarna pa\u017enja) i kad se pojavljuje jedan relativno novi problem (distrakcijska uloga novih tehnologija) disciplinirano \u010ditanje knjiga postaje prakti\u010dki pa imperativ.<\/p>\n

\u010cini se da ekspertni tim ovakvim prijedlozima rje\u0161enja, koji inzistiraju na odre\u0111enoj anarhoidnosti, poku\u0161ava barem donekle dosko\u010diti jednom od glavnih problema na\u0161eg \u0161kolstva koji na kraju ipak ne\u0107e mo\u0107i rije\u0161iti \u2013 nacionalisti\u010dkoj uniformnosti \u0161kolskog programa. Pa kad se ve\u0107 odre\u0111eni sadr\u017eaj ne smije bitno mijenjati (pogotovo ne u nacionalno osjetljivim predmetima kao \u0161to su povijest ili hrvatski jezik), hajmo ga onda \u2013 kao da je stav reformatora \u2013 napraviti \u0161to elasti\u010dnijim. A sadr\u017eaj se ne smije mijenjati zato jer su sto\u017eerne ideje zacrtane i zadate u najva\u017enijoj i zapravo jedinoj korjenitoj kurikularnoj promjeni u nas, onoj obavljenoj 1990. godine, te nulte godine, kako je naziva ministar kulture, od koje treba po\u010deti svekoliko znanje u Hrvatskoj. Kad se ve\u0107 u temeljne etno-fakte ne smije dirati i kad ih se ni na koji na\u010din ne smije propitivati, hajmo onda fond tih fakata smanjiti i te\u017ei\u0161te obrazovanja prebaciti na vje\u0161tine.<\/p>\n

Na neki je na\u010din neobavezuju\u0107a lektira sinegdoha za cijeli predlo\u017eeni kurikulum. Jednako onako kako se novim prijedlogom bazi\u010dna lektira kani napraviti neobavezuju\u0107om, isto se tako na neki na\u010din planira korigirati i bazi\u010dni fond znanja, dakako, ne zadiru\u0107i u nacionalnu jezgru, a sve u ime vje\u0161tina i adaptabilnih znanja razli\u010ditih vrsta. Tako se u reformskom draftu \u010dinjeni\u010dni fond, ba\u0161 kao i lektira, ostavlja na dispoziciji pojedinog u\u010ditelja, pa kao takav prestaje biti mandatoran i postaje fakultativan.<\/p>\n

Klasno segregirano \u0161kolstvo
\n<\/strong><\/p>\n

\u0160kola se poku\u0161ava u\u010diniti \u0161to atraktivnijom. Najprije se, kako vidimo, predla\u017ee uspostava principa arbitrarnosti, jer se u\u010di ono oko \u010dega se postigne konsenzus izme\u0111u u\u010denika i u\u010ditelja, a na isti bi se na\u010din izabirala i lektira. Zatim se uvodi danas svuda popularni holisti\u010dki pristup (me\u0111upredmetni blokovi i cjelo\u017eivotno obrazovanje), prati se razvoj svakog djeteta, inzistira se na metakogniciji, satovi su orijentirani prema iskustvu, praksi i projektu, uvodi se u\u010denje prakti\u010dnog know-how<\/em> itd.<\/p>\n

Problem s ovom reformom je u tome da dok indirektno poku\u0161ava amortizirati jedan problem, malo olabaviti jako pritegnuti vladaju\u0107i nacionalni monokulturni diskurs u \u0161kolstvu, istovremeno stvara neke druge probleme. Jer, reformirati \u0161kolstvo u pravcu utilitarnosti znanja zna\u010di zakinuti dobar dio djece, odnosno ote\u017eati im pristup neophodnom fondu \u010dinjeni\u010dnog znanja. Znanje, naime, jednostavno nije jednako pristupa\u010dno djeci radnika i seljaka i djeci gra\u0111ana srednjeg sloja. Ako im ni \u0161kola ne bude ono mjesto koje \u0107e uravnote\u017eiti po\u010detne \u017eivotne debalanse, onda \u0161kola kao takva pada na planu postizanja ideala socijalne pravde i demokrati\u010dnosti. Koncentrirano znanje iz knjiga i ud\u017ebenika, kao i ono iz obavezne lektire, jedina je koli\u010dina znanja koja je podjednako dostupna svima. Zamijenimo li sadr\u017eajno bogati kurikulum prakti\u010dnim obu\u010davanjem, onda se mo\u017ee dogoditi da mnogoj djeci latinski jezik i klasi\u010dna literatura zauvijek ostanu nepoznati samo zato \u0161to su neoperativni i vrijede eventualno tek za “kvizove i kri\u017ealjke”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svi smo manje-vi\u0161e kroni\u010dno nezadovoljni \u0161kolom. \u0160kolski plan i program u nas je, op\u0107e je mi\u0161ljenje, ve\u0107 du\u017ee vremena u krizi i to nisu uo\u010dili samo profesionalci na tom polju, nego i svi ostali koji u tome participiraju na bilo koji na\u010din. Problem je, dakako, uo\u010dio i ekspertni tim zadu\u017een za \u0161kolsku reformu pod nazivom…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":12361,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[129],"class_list":["post-12360","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12360","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12360"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12360\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12366,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12360\/revisions\/12366"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12361"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12360"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12360"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12360"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12360"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12360"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12360"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12360"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}