{"id":12345,"date":"2016-03-17T14:28:44","date_gmt":"2016-03-17T13:28:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12345"},"modified":"2016-03-17T14:39:05","modified_gmt":"2016-03-17T13:39:05","slug":"bolne-tocke-strategija-za-ostvarivanje-ravnopravnosti-spolova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12345","title":{"rendered":"Bolne to\u010dke strategija za ostvarivanje ravnopravnosti spolova"},"content":{"rendered":"

Posljednjih je godina u Europskoj uniji ostvaren napredak u postizanju ravnopravnosti spolova, o \u010demu, stoji u novoj EU Strategiji za ravnopravnost spolova<\/a> do 2019. godine, svjedo\u010de, primjerice, najvi\u0161a stopa zaposlenosti \u017eena u povijesti (64 % u 2014.) i sudjelovanje sve ve\u0107eg broja \u017eena u gospodarskom odlu\u010divanju. Me\u0111utim, to pozitivno kretanje poni\u0161tava stalna neravnopravnost u drugim podru\u010djima, npr. u pogledu pla\u0107a i primanja. No, postavlja se pitanje, ukoliko je ovo va\u017eno dru\u0161tveno pitanje visoko na listi prioriteta EU, za\u0161to se ono ne rije\u0161i na jednak na\u010din na koji se rje\u0161avaju ostale relevantne to\u010dke \u2013 npr., provedbom europskih direktiva koje nala\u017eu nacionalnim zakonodavstvima uskla\u0111ivanje na europskoj razini. Nije li jednostavnije, jeftinije i u\u010dinkovitije izdati direktivu kojom se nala\u017ee da se mu\u0161karcima i \u017eenama za isto radno mjesto ima ispla\u0107ivati jednaka pla\u0107a? Ovako transformiran okvir iz kojeg se pitanje postavlja, otvara vidike prema stvarnim uzrocima neuspjeha provedbe raznih strategija ravnopravnosti spolova.<\/p>\n

Kad se to pitanje postavi kao pitanje borbe protiv patrijarhata, onda je jasno da vi\u0161edecenijske “odozgo” implementirane strategije zapravo ne rje\u0161avaju problem. Ravnopravnost spolova nije samo pitanje prava glasa \u017eena, jednakih pla\u0107a, jednakosti u dono\u0161enju odluka itd… Mno\u0161tvo rodno osjetljivih politika provodi se ve\u0107 du\u017ei niz decenija, i naprecima usprkos, dru\u0161tvene, politi\u010dke i ekonomske neravnopravnosti i dalje su jasno vidljive. Ukoliko se slo\u017eimo s tim da se ravnopravnost spolova ostvaruje na ta tri klju\u010dna podru\u010dja (dru\u0161tvenom, politi\u010dkom i ekonomskom) onda mo\u017eemo primijetiti da mno\u0161tvo strategija ne dijeli svoja podru\u010dja djelovanja po ovom principu. Umjesto toga, taksativno pobrojane problemi i mjere \u010desto ne razlikuju te tri dimenzije.<\/p>\n

Ekonomska ravnopravnost<\/strong><\/p>\n

Primjerice, kad se u strategijama govori o jednakoj pla\u0107i za jednak rad, provedbenim mjerama usprkos, nije to\u010dno jasno kako se u to, bez zakonske regulative, uop\u0107e mo\u017ee intervenirati? Ovdje mo\u017eemo razlikovati pla\u0107e u javnom i u privatnom sektoru. Dok se u javnom sektoru lako mo\u017ee ostvariti na\u010delo “jednake pla\u0107e za jednaki rad” kako bi se to ostvarilo u privatnim kompanijama gdje \u010desto ljudi na istim pozicijama neovisno o spolovima nemaju iste pla\u0107e jer one ovise o raznim okolnostima? Tako\u0111er, u privatnim firmama nije rijedak slu\u010daj da ni najbli\u017ee kolege ne znaju to\u010dna primanja svojih suradnika.<\/p>\n

No, osim ovog prakti\u010dnog, ovdje se postoji jo\u0161 jedan problem, a on je ozbiljniji i strukturniji te se nadovezuje na to\u010dku otpora koju EU zove na\u010delom jednakosti u dono\u0161enju odluka, a u kriti\u010dkim feministi\u010dkim teorijama obi\u010dno se postavlja pitanje kada se \u017eenama otvaraju rukovode\u0107e pozicije \u2013 da li se to doga\u0111a zbog toga \u0161to je pala cijena rada u nekom sektoru, npr. u Zagrebu su posljednjih godina, od po\u010detka krize i mjera \u0161tednje, uglavnom \u017eene imenovane na \u010delne pozicije kazali\u0161ta i drugih kulturnih institucija; ili se doga\u0111a obratno, da cijena rada na rukovode\u0107im pozicijama pada u trenutku kad se ta mjesta otvore \u017eenama. Jedino \u0161to se \u010dini statisti\u010dki dosljedno jest da cijena rada na rukovode\u0107im pozicijama svakako pada kad njima po\u010dnu dominirati \u017eene.<\/p>\n

Stoga je nu\u017eno, pri govoru o “jednakoj pla\u0107i za jednaki rad” pozornost obra\u0107ati i na to da se pri postizanju rodne ravnopravnosti cijena rada istovremeno ne ru\u0161i. Ujedno, bez razumijevanja uzajamnog djelovanja provedbe politika u tri spomenuta klju\u010dna sektora (koja se nikako ne treba promatrati kao me\u0111usobno odvojena i nedodirljiva) i politika koje nisu primarno odre\u0111ene kao rodne politike, npr. mjera \u0161tednje, mogu li taksativno pobrojani problemi uroditi ikakvim su\u0161tinskim rezultatima?<\/p>\n

Socijalna ravnopravnost<\/strong><\/p>\n

Tako primjerice druga neuralgi\u010dna to\u010dka strategija ostvarivanja ravnopravnosti spolova, socijalna ravnopravnost, strukturno zanemarivanje \u010dinjenice da ma koliko se statistike popravljale, \u017eene su i dalje te koje primarno snose tro\u0161kove socijalne reprodukcije (odgoja djece, brige o starijima i nemo\u0107nima i ku\u0107anskim poslovima). Prema podacima iz godi\u0161njeg Izvje\u0161taja o ravnopravnosti<\/a> “dvostruka optere\u0107enost je jo\u0161 uvijek stvarnost za zaposlene \u017eene u svim zemljama \u010dlanicama, koje su u 2015. obavljale \u00be ku\u0107anskih poslova i 2\/3 poslova vezanih uz brigu o djeci”. A ovome nije uzrok neodgovornost mu\u0161karaca za ova pitanja, niti se u tu zamku, optu\u017eivanja mu\u0161karaca, smije upadati. Umjesto toga, radi se o tome da je ova pitanja nu\u017eno rije\u0161iti na strukturnoj razini. \u010cinjenica je me\u0111utim da je EU u Strategiji za period do 2019. godine uvela pitanja poput dostupnosti vrti\u0107a i izjedna\u010davanje mirovina (koje su u biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama u pravilu odavno izjedna\u010dene, no i dalje ostaje problem manjih mirovina \u017eena koje rade u atipi\u010dnim radnim uvjetima, a upravo \u017eene, \u010de\u0161\u0107e rade u atipi\u010dnim radnim uvjetima radi \u010dega imaju manje uplate u zdravstvene i mirovinske fondove), no, tek nakon \u0161to je ve\u0107ini zemalja \u010dlanica nametnula \u017eestoke mjere \u0161tednje koje su u nekim zemljama dovele do porasta cijena vrti\u0107a, do njihovog manjeg broja, ili do procvata skupljih privatnih vrti\u0107a koji si manji broj radnih \u017eena, pogotovo samohranih majki, mo\u017ee priu\u0161titi.<\/p>\n

Neproduktivno je, odnosno neefikasno, ulagati velike koli\u010dine sredstava u strategije za postizanje ravnopravnosti koje istovremeno ne povla\u010de za sobom implementaciju klju\u010dnih mjera na svim razinama. Kontradiktorno je s jedne strane zalagati se za ravnopravnost spolova i borbu protiv patrijarhata, a s druge strane provoditi \u017eestoke mjere \u0161tednje i velike udare na socijalnu dr\u017eavu, jer upravo te dru\u0161tvene funkcije omogu\u0107avaju ravnopravnost spolova. Tako\u0111er je kontradiktorno istovremeno se politi\u010dki zalagati za privatizaciju socijalnih i obrazovnih slu\u017ebi \u2013 od patrona\u017enih sestara, preko javnih vrti\u0107a do \u0161kola i fakulteta \u2013 i istovremeno hiniti imperativnost borbe protiv patrijarhata.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih je godina u Europskoj uniji ostvaren napredak u postizanju ravnopravnosti spolova, o \u010demu, stoji u novoj EU Strategiji za ravnopravnost spolova do 2019. godine, svjedo\u010de, primjerice, najvi\u0161a stopa zaposlenosti \u017eena u povijesti (64 % u 2014.) i sudjelovanje sve ve\u0107eg broja \u017eena u gospodarskom odlu\u010divanju. Me\u0111utim, to pozitivno kretanje poni\u0161tava stalna neravnopravnost u drugim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12347,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,174],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12345","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-feminizam","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12345","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12345"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12345\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12349,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12345\/revisions\/12349"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12347"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12345"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12345"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12345"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12345"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12345"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12345"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12345"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}