Gr\u010dka vlada, koja je tijekom pro\u0161le godine uspjela pre\u017eivjeti \u017eestoke napade i osporavanja od stranke europskih “partnera”, a zatim se odr\u017eala na vlasti unato\u010d dramati\u010dnom zaokretu od proklamirane politike i \u017eestokim unutarnjim podjelama, sada pro\u017eivljava novu krizu \u010diji se uzroci \u010dine znatno banalnijima, ali koji bi lako mogli dovesti do prijevremenih izbora i promjene vlade. Naime, od prve izborne pobjede Sirize u januaru pro\u0161le godine ta je ljevi\u010darska stranka u koaliciji s desnopopulisti\u010dkim Nezavisnim Grcima (ANEL) s kojima je uspostavila konsenzus oko odbijanja “mjera \u0161tednje” i malo \u010dega drugoga. Koalicija je neobi\u010dno pre\u017eivjela odustajanje od borbe protiv mjera \u0161tednje i, unato\u010d velikim razlikama me\u0111u strankama-sastavnicama, do sad funkcionirala samo uz manje probleme.<\/p>\n
Ozbiljno je zao\u0161travanje me\u0111utim u ponedjeljak izazvao “gaf” ministra za imigraciju Janisa Muzalasa koji je u televizijskom intervjuu izgovorio zazornu rije\u010d Makedonija misle\u0107i pritom na sjevernog gr\u010dkog susjeda. Muzalas se odmah u emisiji ponizno ispri\u010dao, a pokoru zbog te\u0161ke gre\u0161ke od tada je ponovio jo\u0161 nekoliko puta, u raznim formatima. Me\u0111utim, predstavnici ANEL-a, o \u010dijoj parlamentarnoj potpori ovisi vladi, svejedno inzistiraju na njegovoj hitnoj ostavci. Sve ovo odvijalo se neposredno uo\u010di va\u017enih samita o migracijama i u trenutku kada se gr\u010dka vlada nastoji izboriti za odbacivanje “plana” zapadnoeuropskih dr\u017eava da se ve\u0107ina izbjeglica naprosto ostavi u Gr\u010dkoj, pa \u0161to bude. Iako najavljena jo\u0161 ju\u010der ujutro, izgleda da je ministrova ostavka ipak odgo\u0111ena, barem do perioda nakon va\u017enih diplomatskih skupova.<\/p>\n
Najstarija nacija<\/strong><\/p>\n Bizarna afera proizlazi dakako iz \u010dinjenica da u gr\u010dkom establi\u0161mentu (a povremeno i izvan njega) postoji sna\u017ean konsenzus oko nepriznavanja prava susjednoj Republici Makedoniji da nosi to slu\u017ebeno ime. Spor traje jo\u0161 od progla\u0161enja nezavisnosti Makedonije po\u010detkom 1990-ih i uspje\u0161no blokira njezine “euroatlantske” integracije. Prema upornoj (iako karikaturalnoj) interpretaciji koja dominira gr\u010dkim javnim prostorom i predstavlja slu\u017ebeni stav gr\u010dke dr\u017eave, naziv Makedonija za prostor dana\u0161nje dr\u017eave izmislio je Josip Broz Tito kako bi ostvario svoje ekspanzionisti\u010dke ambicije nau\u0161trb gr\u010dkog “etni\u010dkog prostora”. Stoga Gr\u010dka slu\u017ebeno inzistira na zamjenskom imenu “Biv\u0161a Jugoslavenska Republika Makedonija” ograni\u010davaju\u0107i tako simboli\u010dki njen opseg samo na teritorij biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n