{"id":12330,"date":"2016-03-18T08:00:15","date_gmt":"2016-03-18T07:00:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12330"},"modified":"2016-03-18T00:57:44","modified_gmt":"2016-03-17T23:57:44","slug":"bezinteresno-predvidanje-nuzne-reforme-i-tuzne-ljubavi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12330","title":{"rendered":"Nu\u017ene reforme i tu\u017ene ljubavi"},"content":{"rendered":"

Dodatna, “politi\u010dka” poja\u0161njenja koja su pratila nedavnu odluku bonitetne agencije Moody’s o smanjenju hrvatskog kreditnog rejtinga govore nam puno vi\u0161e o na\u0161oj budu\u0107nosti od neposrednih financijskih projekcija. Dok se ovda\u0161nje vlasti prema procjeniteljima s Manhattana ophode u maniri nedoraslih ljubavnika, oni koje zastupaju u cijeloj pri\u010di figuriraju kao rekvizit vi\u0161ka kojem prijeti status “sme\u0107a”.<\/strong><\/p>\n

Previ\u0161e je afera u novoj hrvatskoj vlasti da bi ba\u0161 svaka dobila zaslu\u017eenu pa\u017enju: kada je, recimo, agencija Moody’s prije nekoliko dana okon\u010dala ljubavnu aferu izme\u0111u doma\u0107e vlade i njenih stranih kreditora sniziv\u0161i rejting<\/a> Hrvatske s Ba1 na Ba2, javnost je kraj kratkotrajne melodrame odgledala manje-vi\u0161e ravnodu\u0161no. Vladaju\u0107ima mora da je znatno te\u017ee pao, jer od prvoga dana \u0161alju nedvosmislene erotsko-ekonomske signale: premijer Ore\u0161kovi\u0107 jo\u0161 je prije slu\u017ebenog stupanja na du\u017enost proveo no\u0107 s investitorima u austrijskom hotelu, svakodnevno im je slao ljubavne poruke u formi najavljenih reformi i trudio se, op\u0107enito, pokazati da je in the moody’s for love<\/em>.<\/p>\n

Valjda otud i promptne reakcije nakon \u0161to su njujor\u0161ki procjenitelji oborili rejting, zadr\u017eav\u0161i mu negativne izglede. Ministar gospodarstva Tomislav Paneni\u0107 ve\u0107 moli za novi randevu, spremno obe\u0107avaju\u0107i<\/a>: “Bit \u0107emo brzi, fleksibilni i uvjeriti ih u implementaciju promjena koje zahtijevaju od nas”; ministar financija Zdravko Mari\u0107 dodaje<\/a> kako je “vlada u potpunosti svjesna upozorenja” i da \u0107e “provesti reformski paket ove godine”; Ore\u0161kovi\u0107 najavljuje<\/a>\u00a0rasprodaju tridesetak milijardi eura vrijedne dr\u017eavne imovine\u2026 Opozicija, jasno, za to vrijeme \u2013 tuma\u010de\u0107i aktualni prijedlog prora\u010duna \u2013 slavodobitno dokazuje kako od reformi opet ne\u0107e biti ni\u0161ta.<\/p>\n

A raspravu o samom sadr\u017eaju reformi i jedni i drugi rasplinjuju negdje na pola puta izme\u0111u kategori\u010dkog imperativa ozdravljenja nacionalne ekonomije i registra narodnih mudrosti prema kojima bi “svi htjeli reforme, ali nitko ne bi htio da po\u010dnu od njega” \u2013 kao da su reforme aritmeti\u010dka inkarnacija dru\u0161tvene pravednosti, ometana samo egoizmom nerazumnih pojedinaca \u2013 pa ostajemo donekle uskra\u0107eni za pravi smisao klju\u010dne rije\u010di posttranzicijske politi\u010dke tragikomedije. O reformama nitko ne zna ni\u0161ta, pa ih stoga nitko niti ne dovodi u pitanje: tako bi otprilike mogla glasiti silogisti\u010dka inverzija one navodne narodne mudrosti, pritom podjednako primjenjiva i na medijski tretman kreditnih agencija.<\/p>\n

Kratka povijest Moody’sovih procjeniteljskih vje\u0161tina<\/strong><\/p>\n

Vijesti poput ove o Moody’sovom sni\u017eavanju rejtinga, naime, \u0161ire se hrvatskim medijima uglavnom u formi citatnih krhotina o prevelikom javnom dugu, izostanku strukturnih reformi, slaboj iskori\u0161tenosti evropskih fondova, niskoj participacijskoj stopi radne snage i sporom ekonomskom oporavku \u2013 agencijski eksperti predvi\u0111aju, naime, stopu rasta od samo 1,5 posto u 2016. godini \u2013 dok globalni kontekst, vjerodostojnost bonitetnih ku\u0107a i osnovne koordinate politi\u010dkih pozicija iz kojih one donose svoje sudove ostaju s onu stranu novinarske zainteresiranosti.<\/p>\n

A ne treba, zapravo, puno truda da ih se rekonstruira: dovoljno je, na primjer, vratiti se samo desetak mjeseci unatrag, u maj pro\u0161le godine, kada je Moody’s u svome redovnom izvje\u0161\u0107u autoritativnim tonom prognozirao Hrvatskoj stopu rasta od mizernih 0,3 posto. Ekonomija je, prisjetimo se, do kraja 2015. rasla za 1,6 posto: nakon \u0161estogodi\u0161nje recesije to mo\u017eda i nije spektakularan rezultat, ali je zato golemi, vi\u0161e nego peterostruki kladioni\u010darski proma\u0161aj agencije koja ba\u0161 na predvi\u0111anju ekonomskog rasta temelji procjenu kreditnog rejtinga \u2013 a s njom i svrhu vlastitog postojanja \u2013 zaista te\u0161ko nazvati druk\u010dije nego spektakularnim.<\/p>\n

Debakl je, dodu\u0161e, zanemariv usporedimo li ga sa slavnim proro\u010danstvima neposredno uo\u010di posljednje velike ekonomske krize, kada je Moody’s \u2013 tek nakon \u0161to je kolaps tr\u017ei\u0161ta nekretninskih kredita u SAD-u postao o\u010dit svima \u2013 srozao u status “sme\u0107a” vi\u0161e od 80 posto hipotekarnih osiguranja vrijednih preko 800 milijardi dolara, koje je tek nekoliko mjeseci ranije samopouzdano ocjenjivao najvi\u0161om kategorijom AAA. Op\u0107eprihva\u0107eno je tuma\u010denje da je tim potezom, skupa s drugim bonitetnim ku\u0107ama, itekako pripomogao stvaranju “savr\u0161ene oluje” koja je potom pomela ameri\u010dku ekonomiju, a kada je oluja pre\u0161la Atlantik kako bi se u Evropi pretvorila u krizu javnog duga, ponovio je istu operaciju sni\u017eavaju\u0107i nacionalnim ekonomijama kreditne izglede i guraju\u0107i ih dublje niz spiralu nepovoljnog zadu\u017eivanja: recentne krive procjene i sni\u017eene ocjene hrvatske kreditne sposobnosti utoliko su samo maleni manevri na rubovima nesagledivo \u0161ire ofanzive koja u ime kapitala zahtijeva privatizaciju, redukciju radni\u010dkih prava i sve ono o \u010demu uglavnom \u0161utimo dok papagajski govorimo o “reformama”.<\/p>\n

Ali mo\u017ee li se ne\u0161to druk\u010dije o\u010dekivati od agencije koja gestom\u00a0bezinteresnog predvi\u0111anja<\/em> prikriva profitni motiv kojim se vodi dok \u2013 skupa sa Standard&Poor’som i Fitchom \u2013 dr\u017ei oko 95 posto tr\u017ei\u0161ta kreditnog rejtinga, u \u0161kolskom primjeru sistemski korumpiranog oligopola? \u0160tovi\u0161e, ba\u0161 Moody’s sa S&P-om dijeli popola najve\u0107i dio ovog golemog plijena \u2013 Fitch je tu ipak znatno slabiji igra\u010d \u2013 pa je, primjerice, Warren Buffett takvu konstelaciju relativno nedavno opisao kao “prirodni duopol” s “nevjerojatnom mo\u0107i” odre\u0111ivanja cijena korisnicima. A Buffett valjda zna \u0161to govori; sam je, naposljetku, vlasnik petnaestpostotnog dioni\u010dkog udjela u Moody’sovim vlasni\u010dkim strukturama.<\/p>\n

Provincijski eho globalnih zahtjeva kapitala<\/strong><\/p>\n

Li\u0161imo li se, u skladu s ovim elementarnim uvidima, deplasiranih iluzija o pouzdanosti ekonomskih predvi\u0111anja rejting-agencija, preostaje nam politi\u010dka dimenzija njihovog javnog anga\u017emana. Mo\u017eda je upravo zato, umjesto nasumi\u010dnog \u010deprkanja po proizvoljnim brojkama i postocima iz novog izvje\u0161taja, zanimljivije promotriti dvije re\u010denice u kojima ameri\u010dki stru\u010dnjaci skiciraju eksplicitno politi\u010dke nedostatke aktualne hrvatske vlasti, poja\u0161njavaju\u0107i za\u0161to \u0107e joj ba\u0161 one onemogu\u0107iti da provede neophodne reformske zahvate: “\u0160irok raspon politi\u010dkih stavova unutar vladaju\u0107e koalicije i relativno neiskustvo zastupnika Mosta pove\u0107avaju rizik neuspjeha nove vlade da osigura parlamentarnu podr\u0161ku za ekonomske i fiskalne reforme. Iako nova vlada ima narodnu podr\u0161ku za reforme, s obzirom na to da je Most vodio predizbornu kampanju na proreformskoj platformi, neke od predlo\u017eenih reformi (poput racionalizacije javne administracije) ve\u0107 nailaze na otpor razli\u010ditih dijelova koalicije.”<\/p>\n

Na prvi pogled, \u010ditamo skup samorazumljivih op\u0107enitosti: heterogena interesna ra\u0161timanost bilo koje koalicije uvijek ko\u010di dalekose\u017enije poteze, Most uistinu jest u\u0161ao u vladu na proreformskoj platformi a njegovi zastupnici zbilja jesu politi\u010dki analfabeti. Na drugi pogled, me\u0111utim, ukazuje se pitanje: ako “\u0161irok raspon politi\u010dkih stavova” iz perspektive kreditora po definiciji predstavlja problem, ne zna\u010di li to da oni u krajnjoj liniji preferiraju \u0161to discipliniranije su\u017eavanje tog raspona, da predla\u017eu dokidanje razli\u010ditih mi\u0161ljenja i da ideal uspje\u0161nog vo\u0111enja dr\u017eave zapravo vide \u2013 evo kovanice naro\u010dito popularne u hrvatskim me\u0111ustrana\u010dkim prepucavanjima \u2013 u primjerenoj dozi politi\u010dkog jednoumlja?<\/p>\n

Dalje, \u010dinjenica da se Most uspeo na sada\u0161nju poziciju mo\u0107i preko proreformske kampanje mo\u017ee nam re\u0107i dosta toga, ali sasvim sigurno ne i kako “vlada ima narodnu podr\u0161ku za reforme”: za Most je, prisjetimo se, glasalo manje od 14 posto glasa\u010da koji su izi\u0161li na izbore i tek ne\u0161to vi\u0161e od 7 posto ukupnog broja bira\u010da, a to \u0161to je iskoristio egal dvije velike predizborne koalicije kako bi dizajnirao deklarativni smjer dr\u017eavne politike prema vlastitom programu ne mijenja jednostavnu \u010dinjenicu da vi\u0161e od devedeset posto ljudi nije<\/em> glasalo za njegove reforme. Upravo za Most, kona\u010dno, rezerviran je tre\u0107i i najtragi\u010dniji element Moody’sovog obrazlo\u017eenja: ima, doista, opake ironije u tome \u0161to upravo stranka koja se programski profilirala kao mali provincijski eho velikih zahtjeva globalnog kapitala u neo\u010dekivanom obratu zbog vlastitog neiskustva postaje glavnim krivcem za to \u0161to zahtjevi ne\u0107e biti ispunjeni.<\/p>\n

Rejting “demokratske (ne)zrelosti”<\/strong><\/p>\n

Kakvu bi to\u010dno ulogu odigralo njeno eventualno “politi\u010dko iskustvo” u uvjetima nepomirljivo ukr\u0161tenih koalicijskih interesa iz Moody’sa nam, dodu\u0161e, nisu pojasnili, ba\u0161 kao \u0161to nisu rije\u0161ili temeljni paradoks: ako se proreformska politika, kao \u0161to glasi op\u0107eprihva\u0107eni stav, na doma\u0107oj sceni mogla roditi tek iz razbijanja dugogodi\u0161njeg duopola oko\u0161talih struktura HDZ-a i SDP-a, ako ona proizlazi iz radikalnog raskida s dosada\u0161njim statusom quo<\/em> i ako su nam, drugim rije\u010dima, bila neophodna “nova” i “svje\u017ea” lica kako bi je artikulirala, nije li onda nedostatak politi\u010dkog iskustva zapravo nu\u017ean preduvjet njenog provo\u0111enja? Bit \u0107e da ove kontradikcije ipak proizlaze iz osnovne Moody’sove projekcije: nakon \u0161to je kritizirala \u0161iroki raspon politi\u010dkih stavova pa umjesto njega izma\u0161tala demokratsku potporu reformama, agencija sada projicira u Most ono \u0161to zapravo smatra temeljnim nedostatkom cjelokupnog glasa\u010dkog tijela.<\/p>\n

Jednostavnije re\u010deno: navodno neiskustvo Mosta ovdje je samo drugo ime za politi\u010dko neiskustvo hrvatskih bira\u010da, koji \u2013 iz perspektive kreditora \u2013 jo\u0161 uvijek nisu dovoljno tranzicijski sazreli da napokon jednoglasno prihvate nu\u017ene reformske mjere. I ba\u0161 zato obrazlo\u017eenjima bonitetnih ku\u0107a vrijedi posvetiti vi\u0161e pozornosti nego \u0161to to doma\u0107i mediji uobi\u010dajeno \u010dine: njihove prognoze zauzimaju ispra\u017enjeni prostor demokratske legitimacije, a njihov sud danas zna\u010di vi\u0161e nego na\u0161 glas.<\/p>\n

Mala ljubavna drama na marginama ovoga procesa, u kojoj najstrastveniji reformski loverboy<\/em> ve\u0107 u prvom \u010dinu dobiva nogu kao neiskusan ljubavnik, pritom je samo \u017eanrovski za\u010din inscenacije pseudodemokratskih procesa. \u017dao nam je Mosta, ali \u0161to da se radi: tamo gdje su reforme nu\u017ene, sve prave su ljubavi tu\u017ene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Previ\u0161e je afera u novoj hrvatskoj vlasti da bi ba\u0161 svaka dobila zaslu\u017eenu pa\u017enju: kada je, recimo, agencija Moody’s prije nekoliko dana okon\u010dala ljubavnu aferu izme\u0111u…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12338,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-12330","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12330"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12350,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12330\/revisions\/12350"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12338"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12330"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12330"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12330"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12330"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}