Mo\u017eda i najkontroverzniju stavku prijedloga novog hrvatskog prora\u010duna predstavlja smanjenje sredstava za subvencioniranje u\u010deni\u010dkog prijevoza. U javnosti je odluka konsenzualno odba\u010dena kao potpuno neprihvatljiva, a sli\u010dan su stav iskazale i politi\u010dke stranke, uklju\u010duju\u0107i i one vladaju\u0107e koje su prora\u010dun i predlo\u017eile. Tako je MOST najavio da \u0107e glasati protiv prora\u010duna ako se ne “prona\u0111e” novac za subvencije, a u HDZ-u su promptno odustali od ove “reforme”. Resorni ministar \u0160ustar je najavio da \u0107e do kraja ove \u0161kolske godine subvencije ostati iste, a da \u0107e se njihova logika mijenjati od idu\u0107e godine, nakon \u0161to se analizira je li novac “racionalno tro\u0161en”.<\/p>\n
Kao vjerojatno rje\u0161enje najavili su zaobilaznu kombinaciju racionalnosti i socijalne pravde: uvest \u0107e se imovinski cenzus. Tako bi u\u010denici iz dobrostoje\u0107ih obitelji bili izuzeti iz sustava subvencioniranja, dok bi se sredstva transferirala socijalno ugro\u017eenijima. Kao i uvijek, takvi proplamsaji klasne optike u pojedinim mjerama zanemaruju ili smatraju politi\u010dki nedostojnim \u0161iri dru\u0161tveni kontekst. Osim \u0161to i u sada\u0161njem sustavu postoji socijalni kriterij, iako vrlo ograni\u010denog dosega, pa se tako za 1.400 \u0111aka od njih ukupno 72.800 dr\u017eavnim subvencijama pokriva cjelokupni tro\u0161ak prijevoza, a ne 75% kao ostalima, sama struktura tog tro\u0161ka je neispitana. Pa tako u dana\u0161njem \u010dlanku<\/a> u Jutarnjem listu doznajemo da je cijena prijevoza prili\u010dno rasla posljednih godina bez ikakvog opravdanja.<\/p>\n Tu se radilo o prili\u010dno jednostavnoj ra\u010dunici za autoprijevoznike: dr\u017eava pokriva ve\u0107inu cijene, u nekim slu\u010dajevima dodatno je uklju\u010dena i lokalna samouprava, dakle, mo\u017eemo postepeno dizati cijenu ne obaziru\u0107i se na ikakve tr\u017ei\u0161ne pritiske, bilo u vidu konkurencije bilo u nedostatku potra\u017enje. I tako zapravo dolazimo do ishodi\u0161ta problema, a ti\u010de se privatizacije autoprijevoznika. Dr\u017eava se odlu\u010dila ispustiti iz svojih ruku autoprijevozni\u010dka poduze\u0107a zbog navodnog rasta efikasnosti koju privatni vlasnici pru\u017eaju. Ono \u0161to se dogodilo jest upravo suprotno: rast dr\u017eavnih tro\u0161kova. Ako iskora\u010dimo iz jednostavne ekonomske bilance vrlo lako mo\u017eemo uvidjeti \u0161ire porazne ishode tog poteza. Zbog neisplativosti su privatni prijevoznici ukinuli cijeli niz linija koje su povezivale ruralne i ekonomski zaostalije krajeve s regionalnim sredi\u0161tima. Time je dodatno zacementirana o\u010dita putanja nejednakog regionalnog razvoja u Hrvatskoj. Zato bi “domoljubna” vlada trebala svoju socijalnu osjetljivost brusiti na progresivnijoj poreznoj politici i redistribuciji, a ne na sitnim ra\u010dunicama imovinskog cenzusa. No, \u010dini se da su takve reforme daleko van politi\u010dkog vidokruga vladaju\u0107ih, ali i opozicije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mo\u017eda i najkontroverzniju stavku prijedloga novog hrvatskog prora\u010duna predstavlja smanjenje sredstava za subvencioniranje u\u010deni\u010dkog prijevoza. U javnosti je odluka konsenzualno odba\u010dena kao potpuno neprihvatljiva, a sli\u010dan su stav iskazale i politi\u010dke stranke, uklju\u010duju\u0107i i one vladaju\u0107e koje su prora\u010dun i predlo\u017eile. Tako je MOST najavio da \u0107e glasati protiv prora\u010duna ako se ne “prona\u0111e” novac […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":11776,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63,51],"theme":[458,455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12293","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","tag-privatizacija","theme-drustvo","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12293","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12293"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12293\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12302,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12293\/revisions\/12302"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11776"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12293"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12293"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12293"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12293"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12293"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12293"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12293"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}