{"id":12256,"date":"2016-03-17T08:00:03","date_gmt":"2016-03-17T07:00:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12256"},"modified":"2016-03-17T09:58:29","modified_gmt":"2016-03-17T08:58:29","slug":"afera-morsko-dobro-lazarevic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12256","title":{"rendered":"Afera “Morsko dobro”"},"content":{"rendered":"

Koncesije nad pla\u017eama u Crnoj Gori omogu\u0107ene su uz politi\u010dko obja\u0161njenje da \u0107e se od ukupnog iznosa naknade za koncesiju polovica ulagati u razvoj lokalnih op\u0107ina. No umjesto demokratskog odlu\u010divanja o tome, ovo pitanje je centralizirano, dio sredstva se umjesto u razvoj lokalnih sredina ili dr\u017ei na ra\u010dunima ili nenamjenski ula\u017ee.<\/strong><\/p>\n

Turisti\u010dki orijentisana Crna Gora, sa svojih 300 kilometara obale od \u010dega svega 70 km pla\u017ea, karakteri\u0161e se centralizovanim pristupom upravljanju primorskim pojasom. Kao rezultat, Javno preduze\u0107e Morsko Dobro kontroli\u0161e ekonomski najzna\u010dajniju petinu crnogorske teritorije (18,5%), odlu\u010duju\u0107i \u2013 izme\u0111u ostalog \u2013 u ime \u0161est primorskih op\u0161tina kome \u0107e biti dodijeljene koncesije za kupali\u0161ta, terase i privremene objekte, te raspola\u017eu\u0107i nov\u010danim sredstvima prikupljenim od zakupa, uz zakonsku obavezu da uplati op\u0161tinama polovinu ukupnih prihoda, te da drugu polovinu ulo\u017ei u obalnu infrastrukturu.<\/p>\n

Studije koje su provele organizacije nevladinog sektora ukazuju da se ova pravila ne primjenjuju u potpunosti, konkurenti na javnim pozivima se \u017eale da su pojedinci “jednakiji” pred zakonom od drugih, a dio opozicije smatra da bi \u2013 uprkos malim dimenzijama zemlje \u2013 adekvatniji model za upravljanje obalom bio hrvatski u kojem o koncesijama odlu\u010duju \u017eupanije. Crnogorsko Javno preduze\u0107e Morsko Dobro (JP MD), osnovano 1992. godine da bi sprovodilo Zakon o morskom dobru, dobilo je po\u010detkom marta tre\u0107eg direktora u nepunih godinu dana, nakon \u0161to su obojica njegovih prethodnika napustila funkciju zbog afera u vezi sa davanjem pla\u017ea u zakup.<\/p>\n

Biv\u0161i dr\u017eavni sekretar pri ministarstvu turizma, Predrag Jelu\u0161i\u0107, imenovan je za direktora nakon \u0161to je njegov prethodnik, Mihailo \u0110urovi\u0107, podnio ostavku svega \u0161est mjeseci nakon dolaska na funkciju, uslijed skandala koji je nastao zbog odluke da se obustavi postupak vrednovanja ponuda na Javni poziv za zakup kupali\u0161ta u Baru, Budvi, Kotoru i Tivtu \u2013 navodno zbog formalne gre\u0161ke u tenderskoj dokumentaciji. (U spornoj re\u010denici u Javnom pozivu tra\u017ei se dostava potvrde o uredno pla\u0107enim obavezama izdata od strane Uprave lokalnih javnih prihoda umjesto od strane Poreske uprave).<\/p>\n

Manipulacije konkursima<\/strong><\/p>\n

Tridesetak potencijalnih zakupaca crnogorskih pla\u017ea protestovalo je u februaru zbog ovog poteza, koji su tuma\u010dili kao malverzaciju JP MD sa ciljem da se omogu\u0107i pobjeda pojedinim li\u010dnostima bliskim \u0110ukanovi\u0107evoj vlasti, a koje su na ovaj na\u010din mogle imati uvid u ta\u010dne iznose ponuda drugih konkurenata. JP MD je demantovalo optu\u017ebe, ali je skandal ipak kulminirao ostavkom direktora \u0110urovi\u0107a, koji je na tu funkciju stigao u oktobru na mjesto Rajka Barovi\u0107a, a koji je tako\u0111e li\u0161en funkcije u vezi sa aferom oko zakupa pla\u017ea. (Barovi\u0107, optu\u017een od strane Specijalnog tu\u017eila\u0161tva za borbu protiv korupcije za nezakoniti uticaj na tendersku komisiju, nagodio se sa tu\u017eila\u0161tvom da uplati 7000 eura u dobrotvorne svrhe da ne bi bio krivi\u010dno gonjen).<\/p>\n

Iako je u me\u0111uvremenu iz Podgorice stigla direktiva da se uprkos gre\u0161ci nastavi valorizacija pristiglih ponuda bez poni\u0161tenja tendera, konkurenti nastavljaju da se \u017eale na malverzacije i manipulacije u procesu na ra\u010dun kojih ne manjkaju ni krivi\u010dne prijave. Izme\u0111u ostalog, u\u010destale su primjedbe na ra\u010dun pravila da se jednakim brojem bodova (50) vrednuju nov\u010dana ponuda potencijalnog zakupca i njegove reference odnosno iskustvo. Kao rezultat, de\u0161ava se da zakup dobije konkurent koji je ponudio najni\u017eu cifru, a kandidati koji ranije nisu bili zakupci se osje\u0107aju diskriminisanima.<\/p>\n

Pra\u0161ina se digla i oko ponude Podgori\u010danina Vasa Dedivanovi\u0107a koji je za zapadni i isto\u010dni dio pla\u017ee Kamenovo ponudio 1,1 milion eura \u2013 najve\u0107u cifru koja je JP MD ikada ponu\u0111ena za bilo koju pla\u017eu. Prema spekulacijama lokalnih medija, ponu\u0111a\u010d nema stvarnu namjeru da zakupi pla\u017eu, ve\u0107 se radi o potezu koji ima za cilj da omogu\u0107i drugoplasiranoj firmi Kamenovo beach da nesmetano dobije koncesiju uprkos tome \u0161to je ponudila znatno manje (26,750 hiljada eura, svega deset eura vi\u0161e od minimalne cifre) od tre\u0107eplasirane BIP Hotels (45 hiljada). Ukoliko Dedivanovi\u0107 ne potpi\u0161e ugovor sa Morskim Dobrom u roku od 15 dana, koncesija prelazi u ruke drugoplasiranog.<\/p>\n

Oscilacije koncesijskih iznosa<\/strong><\/p>\n

Dok je konkurencija o\u0161tra za najatraktivnije i najskuplje pla\u017ee, desetine kupali\u0161ta du\u017e crnogorskog primorja nu\u0111eno je za minimalni godi\u0161nji najam od 500 eura ili manje bez velikog interesovanja. U kotorskoj op\u0161tini najvi\u0161u ponudu dao je Oleg Deripaska za pla\u017eu Trsteno, 140 hiljada eura godi\u0161nje (minimalna cijena je bila 30 hiljada). Radi se o jedinoj kotorskoj pla\u017ei koja je dobila dvije ponude \u2013 drugoplasirana firma, Altia Montenegro, ponudila je 110 hiljada. Ostale pla\u017ee dobile su po jednu ponudu dok za \u010detiri nije bilo interesovanja.<\/p>\n

U op\u0161tini Kotor, najpovoljnije su pla\u017ee u Ljutoj (150 eura godi\u0161nje, 230m2) i Orahovcu (180 eura godi\u0161nje, 450m2), dok je vi\u0161e manjih kupali\u0161ta bilo dostupno za minimalni godi\u0161nji najam od 400 eura. U Herceg Novom vi\u0161e manjih pla\u017ea je nu\u0111eno za 200 eura godi\u0161nje, oko euro po kvadratnom metru, dok se u Tivtu se za 250 eura godi\u0161nje moglo iznajmiti 300m2 kupali\u0161ta u Kra\u0161i\u0107ima, ili pla\u017ea od 348 m2 na Markovom rtu u Donjem Stolivu. Minimalne cijene godi\u0161njeg zakupa kupali\u0161ta u Budvi kre\u0107u se od 500 eura za 60 metara pla\u017ee Presjeke u Re\u017eevi\u0107ima (1,22 eura po metru kvadratnom), do 42.360 eura koliko je tra\u017eeno za dio pla\u017ee u Be\u010di\u0107ima (5.38 po kvadratnom metru). Slovenska pla\u017ea podijeljena je u desetak kupali\u0161ta, \u010dija pojedina\u010dna minimalna cijena dose\u017ee blizu 40 hiljada eura za 160 metara (oko 7,7 eura po metru kvadratnom parcele od ukupno 5100m2).<\/p>\n

Na godi\u0161njem nivou, JP MD uprihodi oko \u0161est miliona eura, od \u010dega polovina biva raspore\u0111ena lokalnim upravama uz te\u017enju da to bude proporcionalno sa prihodovanjem iz svake od op\u0161tina. Zakon o morskom dobru nala\u017ee preduze\u0107u da preostalu polovinu ulo\u017ei u \u201cza\u0161titu, ure\u0111enje, unaprje\u0111enje morskog dobra, kao i za izgradnju infrastrukturnih objekata za potrebe morskog dobra\u201d.<\/p>\n

Korist za lokalne zajednice?<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, iz studija<\/a> nevladinog sektora o poslovanju JP MD proizilazi da je ovo preduze\u0107e u vi\u0161e navrata djelovalo mimo normi predvi\u0111enih zakonom, te da je izme\u0111u 2008. i 2013. \u201cpreusmjerilo najmanje 6 miliona eura u druge svrhe, umjesto da ih ulo\u017ei u razvoj zone morskog dobra\u201d. U izvje\u0161taju koji je pripremilo \u0161est lokalnih NVO u okviru projekta “Ve\u0107a transparentnost i odgovornost vlasti” finansiranog od strane EU, navodi se da je JP MD, izme\u0111u ostalog, 2009. godine najmanje milion eura namijenilo krpljenju rupa u dr\u017eavnom bud\u017eetu, gotovo dva miliona u pove\u0107anje kapitala kompanije (prema izvje\u0161taju revizora nije jasno da li je novac ikada upla\u0107en, s obzirom da pove\u0107anje kapitala nije uvedeno u Centralni registar, navodi se u dokumentu), dok je u analiziranom periodu 2,7 miliona eura \u010duvano na ra\u010dunima privatnih banaka umjesto da bude ulo\u017eeno u lokalnu infrastrukturu. “Veoma je zanimljivo da u godi\u0161njim izvje\u0161tajima kao opravdanje \u0161to novac dr\u017ee u bankama, umjesto da ga investiraju, odgovorni u preduze\u0107u navode slo\u017eenost postupka sprovo\u0111enja javnih nabavki ili ka\u0161njenja u dobijanju dozvola za gradnju”, navodi se u izvje\u0161taju. Osim toga, precizira se i da su \u201cogromne cifre\u201d, oko 350 hiljada eura godi\u0161nje, ulagane u sponzorstva i reklame, te da na samo poslovanje kompanije odlazi oko milion eura svake godine.<\/p>\n

U dokumentu se isti\u010de i da je JP MD od 2008. godine prihodovalo oko 1,5 miliona eura godi\u0161nje od naplata najma vlasnicima nezakonitih objekata na Adi Bojani, bez da je za to postojao zakonski okvir, te da se ta stavka ne pominje u izvje\u0161tajima kompanije do 2012. godine, niti je \u201cdinamiku ubiranja prihoda sa Bojane pratila ista ili bar pribli\u017eno sli\u010dna dinamika ulaganja u za\u0161titu i revitalizaciju tog lokaliteta\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Turisti\u010dki orijentisana Crna Gora, sa svojih 300 kilometara obale od \u010dega svega 70 km pla\u017ea, karakteri\u0161e se centralizovanim pristupom upravljanja primorskim pojasom…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12316,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[94],"theme":[455],"country":[77],"articleformat":[450],"coauthors":[220],"class_list":["post-12256","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-turizam","theme-rad","country-crna-gora","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12256","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12256"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12256\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12329,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12256\/revisions\/12329"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12316"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12256"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12256"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12256"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12256"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12256"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12256"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12256"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}