{"id":12209,"date":"2016-03-11T13:41:18","date_gmt":"2016-03-11T12:41:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12209"},"modified":"2016-03-11T13:49:02","modified_gmt":"2016-03-11T12:49:02","slug":"zatvaranje-granica-ubija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12209","title":{"rendered":"Zatvaranje granica ubija!"},"content":{"rendered":"

Ujedinjeni narodi kritizirali su dogovor izme\u0111u Europske unije i Turske koji bi trebao predstavljati rje\u0161enje za izbjegli\u010dku krizu. Iz perspektive UN<\/a>-a, ovaj dogovor mo\u017ee dovesti do kolektivnih izbacivanja izbjeglica iz Gr\u010dke, odnosno Turske, koje ova organizacija dr\u017ei ilegalnima, neovisno o bilateralnim sporazumima kojima EU nastoji zaobi\u0107i<\/a> pravne propise. Grani\u010dni propisi \u0161to onemogu\u0107avaju utvr\u0111ivanje okolnosti u kojima se nalazi svaki pojedinac protivni su me\u0111unarodnom i europskom pravu.<\/p>\n

Plan EU i Turske temelji se na na\u010delu “jedan za jedan<\/a>” prema kojem bi turska preuzela nedokumentirane izbjeglice iz Gr\u010dke, a zauzvrat bi EU za svakog \u010dovjeka preuzela jednog iz turskih kampova. Besmislenost ovog plana istaknula je i turska opozicija<\/a> ukazav\u0161i na to kako je ovo prilika EU da prihvati one sirijske izbjeglice s visokim obrazovanjem, dok bi Turskoj ostala ni\u017ee kvalificirana radna snaga iz svih ostalih zemalja. EU bi snosila readmisijske tro\u0161kove i bila bi obavezna Turskoj isplatiti dodatnih 3 milijarde eura.<\/p>\n

Posljedice europskih politika<\/strong><\/p>\n

Humano\u0161\u0107u se ponovno ne mo\u017ee pohvaliti ni Slovenija<\/a> koja je u srijedu rado zatvorila svoje granice, no, dobri u\u010denici kakvi ve\u0107 jesu, spremaju se uskoro po\u010deti primati izbjeglice s obzirom na europski dogovor o kvotama. Tako bi ova zemlja najradije da cijelu njezinu kvotu od mizernih 567 izbjeglica \u010dine obitelji, iako ne ba\u0161 preop\u0161irne. No, svjesni da im ova \u017eelja ne mo\u017ee biti u potpunosti ispunjena, spremni su na kompromise, pokoji samac naime mo\u017eda i udovolji strogim slovenskim uvjetima.<\/p>\n

I dok se Zapadna Europa \u017eali na zemlje Isto\u010dne radi “stra\u0161ne” diskriminacije po vjerskoj i rasnoj osnovi, u ovoj se moralnoj indignaciji zanemaruje \u010dinjenica da zemlje Isto\u010dne Europe nisu samostalne i neovisne u dono\u0161enju odluka o tretiranju migranata, ve\u0107 postupaju prema naredbama i odlukama koje se donose u Bruxellesu, pa je tako i zatvaranje granica na balkanskoj ruti tek posljedica migracijskih politika donesenih u Europi, a nije uzrokovana sistemskim rasizmom dr\u017eava Isto\u010dne Europe.<\/p>\n

Primjerice Makedonija nije potpuno zatvorila svoje granice te je jedna od nekoliko zemalja koje nisu ostavile Gr\u010dku da se sama nosi s 41.000 izbjeglica \u0161to se trenutno nalaze u toj zemlji, dok ostale \u010dlanice EU vi\u0161e-manje peru ruke od ovog problema. Politika primjerice Srbije, ma koliko se trudila pozicionirati kao neovisna i nevazalska nije ni\u0161ta drugo, nego kopiranje istih politika Europske unije.<\/p>\n

Hrvatska, zemlja otvorenih vrata?<\/strong><\/p>\n

Hrvatska pak, amaterska nova postava vlade, s ministrom unutarnjih poslova Vlahom Orepi\u0107em s pretjeranom lako\u0107om i premalo iskustva na\u0161la se shodnom za patronizirati nezadovoljstvo gr\u010dke vlade zbog zatvaranja balkanske rute. Ministar Orepi\u0107 kazao je kako “uspostava schengenskih pravila sa sobom nosi posljedice”, i to ni vi\u0161e ni manje nego za zemlju koja je, za razliku od Hrvatske, u Schengenu. Orepi\u0107 tako\u0111er smatra da se “ljudi trebaju sna\u0107i s obzirom na nove momente koji ih okru\u017euju”. Iz njegovih izjava jasno je da nije svjestan nadle\u017enosti i odgovornosti vlastitog resora za \u017eivote ljudi izgubljenih u izbjegli\u0161tvu. Zatvaranje balkanske rute o\u0161tro su kritizirali njema\u010dka kancelarka Anglea Merkel i gr\u010dki premijer Aleksis Cipras.<\/p>\n

Sa zatvaranjem balkanske rute ne sla\u017eu se ni stanovnici Hrvatske, pa se za danas, petak 11. marta u Zagrebu planira prosvjed<\/a> zbog zatvaranja balkanske izbjegli\u010dke rute<\/a>. Prosvjed \u0107e po\u010deti u 18 sati na Markovom trgu na zagreba\u010dkom Gornjem gradu. Organizatori pozivaju sve gra\u0111ane da do\u0111u “iskazati po\u0161tovanje i solidarnost sa svakom osobom koja se u ovom trenutku nalazi u detencijskim sektorima, krijum\u010darskim brodovima, poljima, \u0161umama, izbjegli\u010dkim kampovima te ratom i terorizmom okupiranim podru\u010djima.” Ovaj prosvjed, prosvjed je ljudi koji smatraju da Hrvatska treba biti “zemlja otvorenih vrata koja ne smije stajati iza odluka donesenih u EU i Turskoj zbog svoje vlastite ratne i izbjegli\u010dke pro\u0161losti, kao i moralne obaveze prema ljudskim \u017eivotima u opasnosti”. Vidimo se u petak u 18 sati na Markovom trgu u Zagrebu!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ujedinjeni narodi kritizirali su dogovor izme\u0111u Europske unije i Turske koji bi trebao predstavljati rje\u0161enje za izbjegli\u010dku krizu. Iz perspektive UN-a, ovaj dogovor mo\u017ee dovesti do kolektivnih izbacivanja izbjeglica iz Gr\u010dke, odnosno Turske, koje ova organizacija dr\u017ei ilegalnima, neovisno o bilateralnim sporazumima kojima EU nastoji zaobi\u0107i pravne propise. Grani\u010dni propisi \u0161to onemogu\u0107avaju utvr\u0111ivanje okolnosti u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12211,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12209","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12209","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12209"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12209\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12213,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12209\/revisions\/12213"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12211"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12209"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12209"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12209"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12209"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12209"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12209"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12209"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}