{"id":12182,"date":"2016-03-10T08:00:31","date_gmt":"2016-03-10T07:00:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12182"},"modified":"2016-03-09T20:33:18","modified_gmt":"2016-03-09T19:33:18","slug":"liste-cekanja-na-cekanju-suvisle-zdravstvene-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12182","title":{"rendered":"Liste \u010dekanja na \u010dekanju suvisle zdravstvene politike"},"content":{"rendered":"

U gotovo redovitom ritmu liste \u010dekanja na bolni\u010dke usluge u Hrvatskoj iskrsavaju kao va\u017ean politi\u010dki problem. Vladaju\u0107i ve\u0107 desetak godina smi\u0161ljaju razli\u010dite programe u svrhu njihova smanjivanja, ali s vrlo mizernim u\u010dinkom. Umjesto obuhvatne konsolidacije javnog zdravstvenog sustava, parcijalni poku\u0161aji rje\u0161enja problema postali su sredstvo obra\u010duna najve\u0107ih stranaka. Glavni dobitnici u cijeloj pri\u010di su privatne poliklinike i ordinacije u kojima su gra\u0111ani prisiljeni potra\u017eiti potrebnu uslugu i skupo je platiti.<\/strong><\/p>\n

Nedavne najave o ukidanju “Programa Plus” i “Programa 72 sata” novog ministra zdravlja Darka Naki\u0107a izazvale su mnogo negodovanja<\/a> u javnosti.\u00a0<\/strong>Oba ova programa trebala su smanjiti liste \u010dekanja na bolni\u010dke preglede, ali prema tuma\u010denju novog ministra nisu bili tako uspje\u0161ni kako ih se predstavljalo.<\/p>\n

Liste \u010dekanja u bolnicama posljednje su desetlje\u0107e vrlo aktualna politi\u010dka tema u hrvatskom javnom prostoru, a problem je institucionalno prepoznat<\/a> 2006. godine u Nacionalnoj strategiji razvitka zdravstva 2006-2011.<\/em> U Strategiji se planirala pokrenuti inicijativa za smanjivanje du\u017eih liste \u010dekanja u bolnicama, ali prihvatljivo rje\u0161enje nije se prona\u0161lo do danas. Problem svako malo eskalira u javnosti, pri \u010demu politi\u010dkim akterima \u010desto slu\u017ei u svrhe me\u0111usobnog obra\u010duna. U me\u0111uvremenu su liste \u010dekanja postale simbol neefikasnosti bolni\u010dkih usluga, naravno javnih, ne privatnih.<\/p>\n

Kratka povijest propalih programa<\/strong><\/p>\n

U cilju rje\u0161avanja listi \u010dekanja ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi je u listopadu 2008. osnovalo<\/a> Ured za nacionalnu listu \u010dekanja.\u00a0Cilj ovog projekta<\/a> bio je do kraja 2009. godine smanjiti liste \u010dekanja, a u bolnicama se po\u010deo stimulirati smjenski rad radi pove\u0107anja u\u010dinkovitosti te se radilo na osnivanju centralnih jedinica za naru\u010divanje pacijenata u svim bolnicama.\u00a0Ovaj projekt je, prema nadle\u017enom ministarstvu, u tri i pol mjeseca smanjio<\/a> liste \u010dekanja za 30 do 50 posto, ovisno o kojoj je bolni\u010dkoj ustanovi rije\u010d.<\/p>\n

Problem listi \u010dekanja ponovo se aktualizirao 2012. godine kada su ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) predstavili zajedni\u010dki pilot projekt<\/a> e-Liste \u010dekanje i e-Naru\u010divanje.\u00a0Cilj projekta bio je u\u010diniti liste \u010dekanja u svim zdravstvenim ustanovama transparentnima i a\u017eurnima te usporedivima u razli\u010ditim ustanovama, regijama i prema medicinskim zahvatima.\u00a0Potom je u 2013. do\u0161lo je do \u0161trajka lije\u010dnika<\/a> \u0161to je\u00a0 produljilo liste \u010dekanja za 20 do 30 posto u nekim bolnicama.\u00a0Ubrzo nakon \u0161trajka problem \u010dekanja se privremeno \u010dinio donekle rije\u0161enim, ali je ponovo iskrsnuo u 2015. godini.<\/p>\n

U velja\u010di 2015. tada\u0161nji ministar zdravlja Sini\u0161a Varga uveo je na po\u010detku spomenuti “Program Plus” – program skra\u0107ivanja najduljih lista \u010dekanja na preglede, dijagnosti\u010dke i terapijske postupke. Ovaj program<\/a> trebao je skratiti medicinske procedure na koje pacijenti najdu\u017ee \u010dekaju tako \u0161to su ih bolnice po\u010dele obavljati u dodatnim terminima srijedom poslijepodne i subotom.\u00a0<\/b><\/span>Krajem srpnja iste godine, u okviru “Programa plus”, prema izvje\u0161taju Ministarstva zdravlja, broj obra\u0111enih pacijenata prema\u0161io je brojku od 100.000. Uz ovaj projekt i\u0161la je i najava<\/a> od strane HZZO-a kako \u0107e se nakon \u0161est mjeseci vidjeti koja je bolnica vi\u0161e, a koja manje u\u010dinkovita.<\/p>\n

Verbalne akrobacije u tra\u017eenju rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

Bolnice koje su bile u\u010dinkovitije uzet \u0107e dio prihoda bolnicama sa slabijim u\u010dinkom. Dakle, bolnice \u0107e financijska sredstva za rad dobivati ovisno o u\u010dinku, a ne po potrebi, i pri tome biti jedna drugoj nesmiljena konkurencija. Najavljena je bila i reorganizacija rada u bolnicama sa ciljem da rad lije\u010dnika bude u\u010dinkovitiji i na taj na\u010din doprinese smanjenju listi \u010dekanja, ali lije\u010dnici su se \u017ealili da ih o tome nitko nije obavijestio niti kontaktirao.\u00a0 Nadle\u017eno ministarstvo nije ponudilo sustavno rje\u0161enje, ve\u0107 je situaciju poku\u0161alo rije\u0161iti tr\u017ei\u0161nim mehanizmima kojima se javne bolnice jako te\u0161ko mogu prilagoditi.<\/p>\n

U rujnu 2015. provedena je jo\u0161 jedna akcija. U sedam bolnica organizirani<\/a> su “Dani otvorenih vrata bolnica”.\u00a0Bolnice, kao ustanove u kojima se spa\u0161avaju ljudski \u017eivoti, na ovaj na\u010din na\u0161le su se u istoj poziciji kao primjerice kulturne i javne ustanove koje tijekom sli\u010dnih akcija predstavljaju svoje djelovanje \u0161irem gra\u0111anstvu, primjerice No\u0107 muzeja,\u00a0No\u0107 kazali\u0161ta, Dani otvorenih vrata udruga, Dani otvorenih vrata Hrvatskog sabora itd. Ni ova akcija nije polu\u010dila predvi\u0111ene rezultate, to jest liste \u010dekanja nisu smanjene, a bolnice su dovedene u dodatnu konfuziju.<\/p>\n

Posljednji program koji je uslijedio bio je “Programa 72 sata” za oboljele od malignih bolesti koji je po\u010detkom 2016. godine novi ministar zdravlja Naki\u0107 ukinuo, zajedno sa “Programom Plus”, s pomalo nemu\u0161tim obja\u0161njenjem<\/a>.\u00a0Reakcije na ukidanje ovog programa bile su brojne i dvojake, jedni su ga podr\u017eali<\/a>, a drugi kritizirali<\/a>.\u00a0Potrebno je spomenuti kako je prije zavr\u0161etka mandata tada\u0161nji ministar Sini\u0161a Varga liste \u010dekanja preimenovao<\/a> u liste narud\u017ebi.\u00a0Ali ni verbalne akrobacije nisu rije\u0161ile\u00a0 dugogodi\u0161nji problem.<\/p>\n

Me\u0111usobno okrivljavanje lije\u010dnika i pacijenata<\/strong><\/p>\n

Problem listi \u010dekanja i njegovo rje\u0161avanje ukazao je i na druge (negativne) pojave u zdravstvenom sustavu koje ne treba zanemariti. Primjerice, u\u010destalilo me\u0111usobno okrivljavanje pacijenata i lije\u010dnika ili lije\u010dnika izme\u0111u sebe. Neki lije\u010dnici smatraju<\/a> da su za duge liste \u010dekanja krivi neodgovorni pacijenti jer se na pretragama na koje su naru\u010deni ne pojavljuje njih 20 posto, iako se za mnoge od njih na red \u010deka mjesecima.\u00a0A ako i do\u0111u na pregled, onda veliki dio ne do\u0111e po nalaze. Dio struke smatra<\/a> kako su krivi i lije\u010dnici koji upu\u0107uju pacijente na preglede koji im nisu potrebni. Naime mnogi specijalisti ne po\u0161tuju jasne klini\u010dke algoritme nego samo pi\u0161u uputnice i iniciraju nepotrebne preglede.<\/p>\n

S druge strane, na sli\u010dnom tragu, ministarstvo zdravlja i HZZO rje\u0161enje ovih problema listi \u010dekanja vide u stvaranju natjecateljskog okru\u017eenja i tretiranju lije\u010dnika kao uspje\u0161nih menad\u017eera. Tako je ministarstvo zdravlja odlu\u010dilo<\/a> nagraditi lije\u010dnike koji su zajedno sa svojim timovima zaradili\u00a0 najve\u0107e iznose za bolni\u010dke prora\u010dune zbog \u010dega \u0107e od svojih bolni\u010dkih ustanova na dar dobiti stru\u010dno usavr\u0161avanje vrijedno 10.000 kuna.\u00a0Iako bi stru\u010dno usavr\u0161avanje lije\u010dnika trebalo biti uobi\u010dajeni postupak u zdravstvenom sustavu, a ne vrsta nagrade za koju se treba izboriti.<\/p>\n

Kratki pregled povijesti lista \u010dekanja u Hrvatskoj ukazao je brojne nelogi\u010dnosti i probleme, pri \u010demu se kontinuirano isti\u010du slabosti javnog sustava naspram privatnog. Javnim bolnicama se u\u010destalo smanjuju sredstva za rad, a kad ne posti\u017eu predvi\u0111ene rezultate, progla\u0161ava ih se neefikasnima, a istovremeno se isti\u010du benefiti privatnih zdravstvenih ustanova, bez da se u jednad\u017ebu ubaci pitanje financijske dostupnosti usluga i \u010dinjenica da liste \u010dekanja u javnim bolnicama stvaraju potra\u017enju za usluge kod privatnika. Nepronala\u017eenjem adekvatnog rje\u0161enja ili pronala\u017eenjem polovi\u010dnih rje\u0161enja, problem se samo produbljuje i prolongira.<\/p>\n

Me\u0111unarodni problem<\/strong><\/p>\n

Liste \u010dekanja nisu problem samo u Hrvatskoj, ovaj problem postoji u brojnim zemljama, primjerice u Finskoj, \u0160vedskoj, Irskoj, \u0160panjolskoj, Kanadi, Novom Zelandu itd. Ova tema postaje prisutnija u javnom i medijskom prostoru od 2008. godine, paralelno s izbijanjem ekonomske krize i posljedi\u010dnim smanjivanjem priljeva nov\u010danih sredstva u javne sustave op\u0107enito. Liste \u010dekanja postale su veliki problem za javno zdravstvo, a time i veliki politi\u010dki problem.<\/p>\n

Studija<\/a> Waiting time Policies in the Health Sector: What Works?<\/em>\u00a0iz 2013. godine bavi se problematikom \u010dekanja na medicinske zahvate u 23 zemlje \u010dlanice OECD-a te se podaci uspore\u0111uju. Zemlje vrijeme \u010dekanja mjere razli\u010dito: prema zakazanom terminu pregledu, postavljenoj dijagnozi, tretmanu kod lije\u010dnika specijalista, itd., a vrijeme \u010dekanja mjeri se na nacionalnoj ili lokalnoj razini. Nema jedinstvene metode po kojoj bi se vrijeme \u010dekanja mjerilo, a u svim zemljama nude se i tra\u017ee razli\u010dita rje\u0161enja, ali problem se \u010dini nerje\u0161ivim u postavljenom politi\u010dko-ekonomskom okviru.<\/p>\n

O vremenu i listama \u010dekanja postoji bogata literatura koja se bavi ovim problemom od 2000-tih. Primjerice OECD je radio prva istra\u017eivanja<\/a> o ovom fenomenu od 2001-2004. te kontinuirano prati situaciju.\u00a0Istra\u017eivanje je pokazalo kako su u zemljama koje imaju ve\u0107inom dr\u017eavno zdravstveno osiguranje, liste \u010dekanja ve\u0107e. U zemljama koje imaju ve\u0107i izbor privatnih zdravstvenih osiguravatelja liste \u010dekanja su manje. Naravno, iz toga ne slijedi neminovan zaklju\u010dak o nu\u017enosti privatizacije zdravstvenog sustava. Treba uzeti u obzir i druge faktore za takvu situaciju; posebice dru\u0161tveno-ekonomsku situaciju u kojoj se pojedina zemlja nalazi.<\/p>\n

Raspon neprihvatljivih rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da je posljednje desetlje\u0107e vrijeme \u010dekanja na neki medicinski zahvat ili pregled postalo politi\u010dki alat za me\u0111usobne obra\u010dune stranka, ali i legitimacijski instrument za privatizaciju zdravstva, na politi\u010dkoj razini naj\u010de\u0161\u0107e se nudi nekoliko mogu\u0107ih rje\u0161enja. Jedno rje\u0161enje je da se gra\u0111anima ponude usluge privatnog zdravstvenog osiguranja kako bi manje \u010dekali i bili br\u017ee i bolje uslu\u017eeni, a drugo rje\u0161enje je “natjerati” javne zdravstvene ustanove i medicinske profesionalce da budu u\u010dinkovitiji, a ako to ne uspiju u zadanim uvjetima da ih se primjereno kazni, primjerice smanjenim bolni\u010dkim prora\u010dunom.<\/p>\n

Drugo rje\u0161enje poznato je i pod nazivom “targets and terror”\u00a0te, iako mo\u017ee biti u\u010dinkovito, vrlo je nepopularno me\u0111u zdravstvenim radnicima i te\u0161ko ga je odr\u017eavati dulje vrijeme. Tre\u0107e rje\u0161enje koje se nudi je povremeno pove\u0107anje financijskih sredstava bolnicama, ali i to je neuspje\u0161no u smanjenju lista \u010dekanja. \u010cetvrto rje\u0161enje<\/a> nudi niz aktivnosti poput kratkoro\u010dnih financijskih injekcija, ja\u010danju lokalnih kapaciteta te odre\u0111ivanje prioriteta, to jest limitiranje usluga na koje oboljeli imaju pravo \u0161to u kona\u010dnici predstavlja eti\u010dki problem.<\/p>\n

Sva ponu\u0111ena rje\u0161enja ne rje\u0161avaju\u00a0 problem na razini javnog sustava, ve\u0107 usmjeravaju zdravstveni sustav prema tr\u017ei\u0161nim vrijednostima i privatizaciji, pri \u010demu je gra\u0111anima zdravstvena za\u0161tita sve manje dostupna. Drugim rije\u010dima, tko ima mogu\u0107nosti lije\u010dit \u0107e se privatno, a tko nema mogu\u0107nosti osu\u0111en je na \u010dekanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavne najave o ukidanju “Programa Plus” i “Programa 72 sata” novog ministra zdravlja Darka Naki\u0107a izazvale su mnogo negodovanja u javnosti. Oba ova programa trebala su…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12186,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-12182","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12182","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12182"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12182\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12191,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12182\/revisions\/12191"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12182"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12182"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12182"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12182"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12182"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12182"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12182"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}