{"id":12159,"date":"2016-03-09T14:29:09","date_gmt":"2016-03-09T13:29:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12159"},"modified":"2016-03-09T14:33:09","modified_gmt":"2016-03-09T13:33:09","slug":"izdvajanje-za-znanost-vs-ulaganje-u-rd","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12159","title":{"rendered":"“Izdvajanje za znanost” vs. “ulaganje u R&D”"},"content":{"rendered":"

Nakon du\u017eeg niza godina demoniziranja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj portretiranih kao sebi\u010dan uhljebni\u010dki sektor koji ni\u010dim ne doprinosi dru\u0161tvu radi \u010dega mu treba maksimalno srezati sredstva, ova se logika napokon, \u010dini se, mijenja. Mjere \u0161tednje provo\u0111ene su toliko brutalno da se Hrvatska trenutno nalazi pri dnu popisa EU zemalja po koli\u010dini izdvajanja za znanost i obrazovanje zajedno s Bugarskom i Rumunjskom, dok se uspore\u0111uju\u0107i ova sredstva sa onima koja ula\u017ee mnogo manja Slovenija mo\u017ee samo posramiti<\/a>.<\/p>\n

Kako bi se proveli klju\u010dni reformski zahvati, sektor je primarno trebalo oslabiti do razine na kojoj je preslab da se obrani, kako bi ga se tako slabog predefiniralo, \u010dime bi se omogu\u0107ile promjene \u010diji temeljni cilj nikad zaista nije bio posti\u0107i maksimalno ostvarenje intelektualnih potencijala gra\u0111ana i ta ostvarenja iskoristiti za op\u0107i napredak dru\u0161tva. Govorilo se dodu\u0161e godinama o kvaliteti, o u\u010dinkovitosti, o zavr\u0161nosti, o klijentima, uslugama, o odr\u017eivosti itd… No svaki ovaj ideologem u sebi sadr\u017ei broj\u010danu oznaku mjerljivu iz godine u godinu koja je rasla ili padala, no usprkos samohvalama pojedinih rektora i ministara dru\u0161tveni pomaci ovih reformi nisu postojali. Taktika napada na sektor sastojala se od diskvalifikacije gre\u0161nih pojedinaca poop\u0107avaju\u0107i njihove gre\u0161ke disfunkcionalnost cijelog sustava. Du\u017enosnici su bili imenovani na temelju platformi koje su zagovarale komercijalizacijsko-privatizacijske reforme, a svaki otpor ka\u017enjavao se smanjivanjem financija ili zabranom zapo\u0161ljavanja, neovisno o posljedicama koje to ima na doprinose u dru\u0161tvu. Ekonomska kriza i mjere \u0161tednje kao temeljna strategija zaustavljanja iste, samo su doprinijeli odavno zapo\u010detom trendu uni\u0161tavanja javnog znanstveno obrazovnog sektora.<\/p>\n

U periodu od po\u010detka krize 2008. pa u narednih 6 godina hrvatski BDP smanjio se<\/a> za 12,5 posto, a u okviru toga, ukupni iznos javnog financiranja visokog obrazovanja smanjio se za 5 \u2013 10 posto. U relativnim brojkama, “izdvajanja” 2008. ve\u0107eg BDP-a za znanost obrazovanje iznosila su oko 1,4 \u2013 1,5 posto, a deklarativni bolonjski cilj bio je 2 posto koliko je iznosio EU prosjek. Nekoliko godina kasnije, 2014. u smanjenom BDP-u izdvajanja su iznosila 0,74 posto BDP-a \u0161to zapravo zna\u010di da je sredstava bilo dovoljno tek za odr\u017eavanje hladnog pogona, dok nikakva razvojna strategija nije bila mogu\u0107a.<\/p>\n

Manjkavosti projektnog financiranja<\/strong><\/p>\n

Manjkove javnog financiranja “rje\u0161ava” EU strukturnim fondovima. Ono \u0161to se \u010dini kao rje\u0161enje za pad javnih “izdvajanja za znanost” zapravo je potpuna promjena paradigme: na strukturne fondove mogu se prijaviti i privatne firme koje se bave famoznim “R&D” \u2013 odnosno razvojem i istra\u017eivanjem. “Europska komisija pokrenula je 2014. postupak za zaustavljanje pretjeranog dr\u017eavnog deficita Hrvatske vr\u0161e\u0107i pritisak na Hrvatsku da smanji deficit i pove\u0107a u\u010dinkovitost javne potro\u0161nje. U kontekstu tih programa prora\u010dunske \u0161tednje, europski strukturni fondovi \u010dine velik udio ulaganja Hrvatske u obrazovanje. Hrvatska \u0107e dobiti financijsku pomo\u0107 EU-a za potporu obrazovnoj reformi u razdoblju 2014. \u2013 2020. od otprilike 450 milijuna EUR iz Europskog socijalnog fonda i 270 milijuna EUR iz Europskog fonda za regionalni razvoj. To se mo\u017ee usporediti s op\u0107im rashodima Hrvatske za obrazovanje 2011. koji su iznosili otprilike 2,7 milijardi EUR” stoji u EU publikaciji koja monitorira obrazovni sektor<\/a> u HR.<\/p>\n

No, financiranje putem EU projekata ima svoje dubinske mane radi kojih ne mo\u017ee biti adekvatna kompenzacija javnom ulaganju. Uvjeti potro\u0161nje projektnih sredstava \u010desto su takvi da primjerice nije mogu\u0107e isplatiti honorare znanstvenicima za njihov rad, \u010dime se ovaj presti\u017eni intelektualni posao kategorizira kao intelektualna privilegija i ovako privilegiranih pojedinaca. Ujedno, op\u0107e je mjesto kako se istra\u017eivanja u znanosti dijele na dva temeljna tipa: temeljna i primijenjena. Temeljna istra\u017eivanja su jako skupa, izrazito dugoro\u010dna, u po\u010detku nemaju tr\u017ei\u0161nu primjenu i zahtijevaju ogromnu infrastrukturu. Primjer ovakvih istra\u017eivanja su apstraktni eksperimenti u me\u0111unarodnom institutu CERN, lociranom u \u0160vicarskoj, brojna istra\u017eivanja za lijekove (npr. protiv razli\u010ditih oblika raka), tra\u017eenje novih kvalitetnijih i otpornijih materijala, istra\u017eivanja ra\u0111ena sa mati\u010dnim stanicama itd… Ova su istra\u017eivanja toliko skupa i ne garantiraju nikakvu profit radi \u010dega se u pravilu financiraju javnim sredstvima i na javnim institucijama (\u010dak i kad se provode na privatnim institucijama mahom su javno financirana). Nasuprot njima stoje primijenjena istra\u017eivanja koja su kratkoro\u010dna, temeljena na ve\u0107 potvr\u0111enim rezultatima temeljnih istra\u017eivanja, tr\u017ei\u0161no isplativa i mogu garantirati profit. Natje\u010daji i fondovi EU ne nude financijsku i vremensku stabilnost potrebnu za provedbu temeljnih istra\u017eivanja, ve\u0107 su tako ustrojeni da omogu\u0107avaju mahom financiranje primijenjenih istra\u017eivanja. Tako se konceptualno polje koje pokriva razliku izme\u0111u temeljnih i primijenjenih istra\u017eivanja prevedeno u ekonomski novogovor va\u017enim dijelom poklapa s razlikom u terminologiji “izdvajanja za znanost” naspram “ulaganja u R&D” i razlikom izme\u0111u ulaganja u temeljna i primijenjena istra\u017eivanja.<\/p>\n

Politi\u010dki zaokreti<\/strong><\/p>\n

Ulaskom u EU promijenjeni su statisti\u010dki obrasci, no oni kriju znatno supstancijalnije promjene. Tako kad se ka\u017ee da je “udio hrvatskog izdvajanja za istra\u017eivanje i razvoj (R&D) u BDP-u 2014. iznosio svega 0,79 posto” nije transparentna raspodjela tih sredstava<\/a> i nikako ne garantira da \u0107e dru\u0161tvo imati koristi od ulaganja u R&D. Dakako, mo\u017ee se tvrditi da i privatni sektor provodi istra\u017eivanja koja rezultiraju op\u0107im koristima za dru\u0161tvo. No, ako se kao primjer uzmu Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, gdje je proces potpunog izjedna\u010davanja ulaganja u znanost i obrazovanje u javnom i privatnom sektoru dovr\u0161en, mo\u017ee se primijetiti da ve\u0107i broj patenata dr\u017ee javna sveu\u010dili\u0161ta nego privatna, usprkos Ivy League fakultetima poput Harvarda i Stanforda koji kotiraju kao najkvalitetniji na svijetu.<\/p>\n

Problem s javnim financiranjem znanosti i obrazovanja nije samo pitanje koli\u010dine izdvojenih sredstava ve\u0107 je i pitanje strategije njihove raspodjele. Naravno da je u ovom slu\u010daju vi\u0161e bolje, no kvalitativni aspekt ne smije ostati zanemaren.<\/p>\n

Isto tako, potpuna implementacija ove paradigme mo\u017ee objasniti i politi\u010dki zaokret primjerice Domoljubne koalicije koja nakon \u0161to je dvadeset godina predano radila na komercijalizaciji obrazovanja i rezanju javnih izdvajanja odjednom odgovara MOST-u potvrdno<\/a> na sve njihove prijedloge o pove\u0107anju ulaganja u znanost i obrazovanje. Ulaganja su dakako dobrodo\u0161la, nije neva\u017eno kako se i na \u0161to ova sredstva tro\u0161e.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon du\u017eeg niza godina demoniziranja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj portretiranih kao sebi\u010dan uhljebni\u010dki sektor koji ni\u010dim ne doprinosi dru\u0161tvu radi \u010dega mu treba maksimalno srezati sredstva, ova se logika napokon, \u010dini se, mijenja. Mjere \u0161tednje provo\u0111ene su toliko brutalno da se Hrvatska trenutno nalazi pri dnu popisa EU zemalja po koli\u010dini izdvajanja za […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":12160,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12159"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12162,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12159\/revisions\/12162"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12159"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12159"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12159"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12159"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}