Nakon objave prvih slu\u017ebenih rezultata subotnjih parlamentarnih izbora u Slova\u010dkoj, dosada\u0161nji premijer Robert Fico odr\u017eao je konferenciju za novinare na kojoj je vidno uznemiren priznao da \u0107e formiranje vlade “biti te\u0161ko”. Konstatacija je na prvi pogled neobi\u010dna. Naime, njegova stranka “Smjer \u2013 socijalna demokracija” osvojila je gotovo 30% glasova i tre\u0107inu mandata u Narodnoj radi. Najbli\u017ei konkurent, “libertarijanska” i socijalno konzervativna stranka paradoksalno nazvana Sloboda i solidarnost, dobila je potporu daleko manju od vladaju\u0107e stranke, svega 12%. Ipak, unato\u010d uvjerljivoj pobjedi, socijaldemokratima \u0107e doista biti te\u0161ko formirati vladu, jer svaki potencijalni koalicijski partner donosi sa sobom ozbiljne izazove.<\/p>\n
Unato\u010d nazivu njegove stranke, Fico nije tek obi\u010dni socijaldemokrat u zapadnoeuropskom smislu, ve\u0107 prije sljednik specifi\u010dnog tranzicijskog modela vladanja u svojoj zemlji. Naime, nacionalisti\u010dka stranka na vlasti tijekom 1990-ih, koja je i dogovorila raspad \u010cehoslova\u010dke, svoju je potporu temeljila na kombinaciji socijalne demagogije i etni\u010dkog \u0161ovinizma, prije svega usmjerenog protiv Ma\u0111ara, manjine koja \u010dini desetak posto stanovni\u0161tva. Opozicija koja je 1998. godine uspjela smijeniti dugogodi\u0161nju vladu nacionalista uklju\u010divala je i tada\u0161nje socijaldemokrate i liberale i proeuropske konzervativce koji su vladali na platformi radikalnih “reformi”, odnosno rezanja socijalnih prava radi privla\u010denja investicija, uz brojne pohvale me\u0111unarodnih financijskih institucija.<\/p>\n
No “investicijski raj” kako je tada svoju zemlju predstavljala vlada, stvorio je ozbiljne socijalne probleme zna\u010dajnom dijelu stanovni\u0161tva i brzo smanjivao potporu vladaju\u0107ih strankama. Osobito to vrijedi za socijaldemokrate koji su tih godina gotovo nestali. Robert Fico bio je u tom smislu reformator. Prvo je od socijaldemokrata odvojio njihovu desnu frakciju, a zatim je progutao sve manje stranke “ljevice” i ostvario dominaciju na parlamentarnoj sceni, koja je povremeno ugro\u017eena tek udru\u017eivanjem svih ostalih protiv “Smjera”. Ficina prva vlada 2006. godine formirana je uz podr\u0161ku biv\u0161ih vladaju\u0107ih nacionalista i jo\u0161 desnije Slova\u010dke nacionalne stranke, zbog \u010dega su zbunjeni zapadnoeuropski socijaldemokrati njegovu stranku privremeno izbacili iz svojih organizacija.<\/p>\n
Tko pod drugim jamu kopa…<\/strong><\/p>\n No Ficin model pokazao se dugoro\u010dno uspje\u0161nim, sa ili bez priznanja njegovog socijaldemokratskog karaktera. Dapa\u010de, unato\u010d formalno “lijevom” karakteru njegove politike, Fico se dobro slagao s ultrakonzervativcima iz srednjoeuropskog susjedstva. To se pokazalo i u aktualnoj izbjegli\u010dkoj krizi kada se Fico, iako njegova zemlja s trasom kretanja izbjeglica nema gotovo nikakve veze, istaknuo u \u0161irenju ksenofobne panike i karikaturalnog antiislamskog sentimenta. To je taktika koja se pokazala vrlo uspje\u0161nom protiv “previ\u0161e kozmopolitske” liberalne i konzervativne “proeuropske” opozicije, ali je naposljetku izazvala sasvim novu i neo\u010dekivanu glavobolju \u2013 uspon znatno ekstremnije desnice od one koju predstavljaju Ficovi “socijaldemokrati”.<\/p>\n Naime, suprotno svim o\u010dekivanjima i anketnim istra\u017eivanjima, osim Slova\u010dke nacionalne stranke koja je na ovim izborima gotovo ponovila svoje rekordne rezultate, u parlament je kao peta po snazi u\u0161la Narodna stranka Na\u0161a Slova\u010dka, koju vodi deklarirani fa\u0161ist i \u010dija se platforma svodi na nimalo prikriveni rasizam… i malo \u0161to drugo. Osim \u0161to njihov uspjeh predstavlja skandal gotovo bez presedana na europskoj parlamentarnoj sceni, upravo je on doveo i do problema s formiranjem vlade: Fico ne mo\u017ee tra\u017eiti koaliciju s liberalnom opozicijom, a pu\u0161tanje deklariranih fa\u0161ista u vladu lako bi mogao biti korak previ\u0161e, \u010dak i za nove srednjoeuropske vladare bez previ\u0161e antifa\u0161isti\u010dkih kompleksa. Paradoks je u tome \u0161to je upravo Fico svojim propu\u0161tanjem rasisti\u010dkog diskurza omogu\u0107io normalizaciju i posljedi\u010dni izborni uspjeh fa\u0161ista.<\/p>\n Slova\u010dki pou\u010dak me\u0111utim nema ozbiljnog odjeka \u010dak ni u najbli\u017eem susjedstvu. U vladaju\u0107oj austrijskoj “velikoj koaliciji” socijaldemokrata i narodnjaka ve\u0107 mjesecima zabrinuto prou\u010davaju ankete koje jasno pokazuju stalan uspon ekstremno desne Slobodarske stranke Austrije. Njezina popularnost sada je ve\u0107 tolika da je lako mogu\u0107e kako \u010dak ni stabilan savez tradicionalno suprotstavljenog lijevog i desnog centra ne\u0107e garantirati njihov ostanak na vlasti. Zastra\u0161eni popularno\u0161\u0107u ekstremne desnice, vladaju\u0107i se pretvaraju u prvoborce ksenofobije, najavljuju\u0107i zatvaranje “balkanskog koridora” i nov, jo\u0161 sna\u017enije dehumaniziraju\u0107i odnos prema izbjeglicama. No umjesto da ograni\u010dava popularnost ekstremne desnice, politika preuzimanja njezinih prijedloga samo joj otvara vrata i priprema prostor za njezino sigurno osvajanje vlasti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Nakon objave prvih slu\u017ebenih rezultata subotnjih parlamentarnih izbora u Slova\u010dkoj, dosada\u0161nji premijer Robert Fico odr\u017eao je konferenciju za novinare na kojoj je vidno uznemiren priznao da \u0107e formiranje vlade “biti te\u0161ko”…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":12089,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[103,25],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12088","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ideologija","tag-nacionalizam","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12088","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12088"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12090,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12088\/revisions\/12090"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12089"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12088"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12088"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12088"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12088"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}