Hrvatski sabor u petak je vr\u0161iteljem du\u017enosti glavnog ravnatelja HRT-a imenovao Sini\u0161u Kova\u010di\u0107a, novinara i urednika na javnoj televiziji, dok je du\u017enosti glavnog ravnatelja razrije\u0161io Gorana Radmana. Ranije, Vlada Republike Hrvatske dala je negativno mi\u0161ljenje na izvje\u0161\u0107e o radu Programskog vije\u0107a Hrvatske radiotelevizije (HRT) u 2014. godini. Radi se o izvje\u0161\u0107u o radu Programskog vije\u0107a HRT-a i provedbi programskih na\u010dela te obaveza ove ku\u0107e, a prema zakonu o HRT-u i ugovoru s Vladom, kojima se, prema rije\u010dima ministra kulture Zlatka Hasanbegovi\u0107a, isti\u010de da je javna medijska ku\u0107a u najve\u0107em dijelu ispunjavala svoje obveze, pi\u0161e HINA. No, uvidom u pojedina izvje\u0161\u0107a za televiziju utvr\u0111ena su odstupanja, odnosno ni\u017ea ostvarenja programskih obveza od onih preuzetih ugovorom s Vladom, i to na svim televizijskim kanalima, kao i ni\u017ea realizacija nekih programskih vrsta ve\u0107ini radijskih programa. U izvje\u0161\u0107u nisu navedeni mogu\u0107i opravdani razlozi za to. Na odstupanja od ugovornih obaveza u programskim sadr\u017eajima upozorilo je i Vije\u0107e za elektroni\u010dke medije. Tako\u0111er, HRT je prekr\u0161io minuta\u017eu dopu\u0161tenog ogla\u0161avanja u jednom satu. Nisu se o\u010ditovali ni o kvaliteti programa, usprkos zakonskoj obavezi.<\/p>\n
Upravo razrije\u0161enom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu (petak, 4. marta) zamjerilo se i nepo\u0161tivanje dopisa Agencije za elektroni\u010dke medije, regulatornog tijela, kojem se HRT-u nala\u017ee vo\u0111enje dvostrukog ra\u010dunovodstva 1<\/a><\/sup> . Radmanu se s pravom zamjerilo i 44 aneksa ugovora o radu kojima se pove\u0107avaju otpremnine u slu\u010daju otkaza odabranim kadrovima, neposredno pred smjenu. U strahu od iste, Radman je anekse nedavno povukao, no to nije sprije\u010dilo njegovo razrje\u0161enje. Podsjetimo, Goran Radman na mjesto ravnatelja HRT-a do\u0161ao je kao kandidat tada\u0161njeg predsjednika Ive Josipovi\u0107a, a kao kompromis koji je omogu\u0107io biv\u0161em premijeru Zoranu Milanovi\u0107u da na \u010delo obavje\u0161tajne slu\u017ebe imenuje svog kandidata. Kratkih rukava u ovom poslu ostala je ministrica kulture Andrea Zlatar Violi\u0107 s kandidatom Domagojem Novokmetom.<\/p>\n Stvaranje unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta i konkurencije me\u0111u programima<\/strong><\/p>\n Novi ravnatelj na \u010delo HRT-a do\u0161ao je s ciljem reformiranja ovog javnog medija, a kao temeljno na\u010delo reforme, postavio je stvaranje “unutarnjeg tr\u017ei\u0161ta” i “konkurencije me\u0111u programima”, dok se nova “organizacijska kultura HRT-a” trebala ogledati u oja\u010danim vertikalnim linijama upravljanja po razli\u010ditim sektorima i oslabljenim horizontalnim suradnjama u pojedinim programskim cjelinama, odnosno redakcijama. Radman je u svom mandatu (2012. \u2013 2016.) primarno vodio ra\u010duna o financijskoj konsolidaciji HRT-ovog poslovanja i to na na\u010din da ovaj javni medij ustroji kao kakvu korporaciju. Kao \u0161to je i obi\u010dno slu\u010daj na ovoj televiziji, opsjednutost usporedbom s BBC-jem, on je koristio kako bi proveo rezove i uniformizaciju javne televizije. Plan mu je bio provesti “epohalnu tehni\u010dku i tehnolo\u0161ku obnovu ku\u0107e, kao i temeljito preure\u0111enje sistema rada, ure\u0111ivanja programa organiziranja produkcije i relacije me\u0111u kanalima”. Rezultat svega toga je trenutno aktualno negativno izvje\u0161\u0107e koje je njegova reforma dobila. Kao \u0161to stoji u Radnim materijalima Ministarstva kulture koji se bave HRT-om: “izbrisane su programske osobitosti s profiliranim redakcijama, sve je tehnokratski svrstano pod ingerenciju producenata uba\u010denih komunikacijski izme\u0111u novinara i urednika kanala”, a otpu\u0161tanja su se trebala brojati u stotinama ljudi. Plan je bio smanjiti broj kadrova na HRT-u za \u010dak jednu petinu \u2013 sa 3350 za \u010dak 600 ili 700 ljudi. Ovaj plan Radman je nazvao “clean up” analizom. No, usprkos tehnokratskom terminu, taj dokument zapravo nije ponudio nikakve uvjerljive argumente strukture zaposlenih i njihove produktivnosti.<\/p>\n Tako\u0111er, na produkcijskoj razini program je “napadno zapu\u0161ten”, radi \u010dega je kvaliteta npr. Tre\u0107eg programa Hrvatskog radija znatno opala, a iznenadio je i podatak da je religijski program javne televizije po\u010deo dobivati vi\u0161e novca od znanstvenog i obrazovnog. Veliku pozornost posve\u0107ena je nabavi opreme, a na koju je planirao potro\u0161iti otprilike 215 milijuna kuna, pod obja\u0161njenjem “svedigitalnog proizvodnog okru\u017eenja”.<\/p>\n U planu restrukturiranja kojeg je predstavio Vladi na po\u010detku svog mandata, najva\u017enija su pitanja javne televizije u startu bila pogre\u0161no formulirana i \u017ertvovana radi uspostave javne televizije kao korporativne institucije. Va\u017enost i temeljna funkcija HRT-a uop\u0107e zapravo nisu prepoznate, pa su pogre\u0161no ra\u0111ene analize slu\u0161anosti i gledanosti koju se s obzirom na javni karakter ove institucije za planiranje rada ne treba promatrati s obzirom na masovnu publiku ve\u0107 ju treba segmentirati s obzirom na razli\u010dite socijalne, demografske i kulturne parametre kako bi javni medij osiguravao takav programski sadr\u017eaj koji zadovoljava potrebe svih dru\u0161tvenih skupina. Primjerice, “u Programu restrukturiranja negativnom se smatra \u010dinjenica da mu\u0161karci starije dobi gledaju prvi program HTV-a, a tu \u010dinjenicu bi, ba\u0161 obratno, trebalo smatrati pozitivnom, jer pokazuje da bi taj segment populacije bez prvog programa bio zakinut za adekvatan medijski sadr\u017eaj”, stoji u Radnim materijalima Ministarstva kulture.<\/p>\n Usprkos \u010dinjenici da radijske publike imaju primarno lokalan i regionalan karakter, HRT je udjele lokalnih stanica iskazivao na nacionalnoj razini. No, osim toga, uspostavljanjem zajedni\u010dkih slu\u017eba vijesti, glazbe i produkcije, Radman je pod obja\u0161njenjem smanjenja tro\u0161kova ograni\u010dio razvoj redakcija pojedinih programa vi\u0161e nego \u0161to ih je potaknuo. Kako isti\u010du Radni materijali, “dok su glazbeni profili, recimo, radijskih programa tradicionalno bili prirodno razli\u010diti, organizacijski preustroj \u010dak i Tre\u0107i program Hrvatskoga radija usmjerava u svojevrsnu uravnilovku, \u0161to bi taj program u dogledno vrijeme moglo u\u010diniti suvi\u0161nim”.<\/p>\n U kona\u010dnici, Radman je osobno odgovoran i za izlo\u017eenost HRT-a politi\u010dkim pritiscima jer je potpisao dopunjene programske ugovore s Milanovi\u0107evom vladom, pod formalnim obja\u0161njenjem uskla\u0111ivanja s EU-regulativom, premda se to nije formalno tra\u017eilo. Ovaj “obvezuju\u0107i ugovor kupoprodajnog tipa gura HRT u dodatnu zavisnost o prolaznim politi\u010dkim konstelacijama, naro\u010dito u godini uo\u010di \u017eeljenog produ\u017eavanja istog” stoji u Radnim materijalima.<\/p>\n Potencijalna desno politi\u010dka profilacija javnog medija<\/strong><\/p>\n Dok smo pisali ovaj tekst, potvr\u0111ena je smjena dosada\u0161njeg ravnatelja, a na mjesto novoga imenovan kao v.d. imenovan je Sini\u0161a Kova\u010di\u0107, predsjednik spornog parastrukovnog udru\u017eenja HNiP, koje \u010dini desni\u010darsku alternativu Hrvatskom novinarskom dru\u0161tvu s kojim je HNiP u pomalo suludom otvorenom obra\u010dunu<\/a>. Od novog v.d.-a ravnatelja Sini\u0161e Kova\u010di\u0107a mo\u017eemo o\u010dekivati nastavak obra\u010duna nalik onima koje provodi kao predsjednik HNiP-a. O\u010dekuju se ideolo\u0161ke \u010distke, za razliku od Radmanovih tehnokratskih, koje u svojoj sr\u017ei nisu bile politi\u010dke, ma koliko ih se desni\u010darski pseudointelektualci trudili takvima prikazati.<\/p>\n Sini\u0161a Kova\u010di\u0107, ili kako ga kolege na HRT-u vole nazivati, SiKo, svojim dosada\u0161njim istupima nije pokazao nikakvu posebnu sposobnost koja bi ga istaknula kao najboljeg kandidata za poziciju v.d.-a ravnatelja HRT-a. Upravo suprotno, njegova su priop\u0107enja kao predsjednika HNiP-a \u010de\u0161\u0107e plijenila pozornost spornim sadr\u017eajem, nepismeno\u0161\u0107u na hrvatskom i engleskom jeziku te potpuno neargumentiranim ideolo\u0161kim razra\u010dunavanjem s politi\u010dkim neistomi\u0161ljenica. Ono malo stajali\u0161ta koje je iznio u pravilu su bila neprovjerena, logi\u010dki nedosljedna i utemeljena na emotivnim vrijednosnim stavovima. Osim u priop\u0107enjima HNiP-a nisku razinu njegove profesionalnosti ve\u0107 su, osim Biltena<\/a>, raskrinkali Index<\/a> i Faktograf<\/a>. Faktograf tako isti\u010de Kova\u010di\u0107evu izjavu kako su \u201cpoliti\u010dki, ideolo\u0161ki i tr\u017ei\u0161ni aktivizam glavni su uzro\u010dnici pada svih profesionalnih novinarskih standarda. Mediji su preplavljeni pristranim informacijama, u tekstovima \u010desto nema izjava ili stavova svih strana, a kada razgovarate s autorima takvih tekstova do\u0111ete uvijek istog uzroka, opravdanja \u2013 autocenzure. Novinari se boje po\u0161tenog izvje\u0161tavanja radi aktivisti\u010dki nastrojenih urednika i to je rak rana novinarstva danas\u201d. Da je ova teza zasnovana ili ilustrirana bilo kakvim argumentima ili primjerima, o njoj bi se moglo raspravljati, umjesto toga, ona je tek prazna optu\u017eba radikalno desnog novinara koji sam \u010dini dio ekipe nedavno stasalih desni\u010darskih aktivista \u0161to bez argumenata, provjere informacija i nezadovoljenih osnovnih standarda struke sam provodi ideolo\u0161ko politi\u010dke obra\u010dune te na temelju svoje djelatnosti ni po \u010demu nije adekvatan kandidat za ravnatelja HRT-a. Od njegovog mandata, kao \u0161to je ve\u0107 primijetio Dragan Grozdani\u0107 u Novostima, mo\u017eemo o\u010dekivati nesmiljenu vladaju\u0107u desni\u010darsku propagandu, nekog novog obrasca medijske politike Obrada Kosovca.<\/p>\n No, u raspravama koje \u0107e slijediti, na umu treba imati \u010dinjenicu da javni medij kao temeljna na\u010dela svog rada mora imati istra\u017eiva\u010dko novinarstvo, politi\u010dku edukaciju razli\u010ditih usmjerenja, znanost i umjetnost, lokalne interese, kao i interese svih marginaliziranih i potla\u010denih dru\u0161tvenih skupina, \u0161to su sve na\u010dela \u0161to razlikuju javni medij od komercijalnog, koji, premda mo\u017ee promovirati iste ove prioritete, nema tu obavezu jer nije javno financiran. Od radikalno desnog ravnatelja javnog medija mo\u017ee se, umjesto diferencirane medijske ponude za razli\u010dite publike, o\u010dekivati upravo suprotno, inzistiranje na zadovoljavanju potreba samo jedne takve skupine: glasa\u010dke ma\u0161inerije HDZ-a. HRT-ova autonomija izbora tema i perspektiva uvjetovana je autonomijom od tr\u017ei\u0161ta i od politi\u010dko-strana\u010dkog monopola. Taj medij u suprotnom ne mo\u017ee ispuniti svoju funkciju.<\/p>\n Hrvatski sabor u petak je vr\u0161iteljem du\u017enosti glavnog ravnatelja HRT-a imenovao Sini\u0161u Kova\u010di\u0107a, novinara i urednika na javnoj televiziji, dok je du\u017enosti glavnog ravnatelja razrije\u0161io Gorana Radmana. Ranije, Vlada Republike Hrvatske dala je negativno mi\u0161ljenje na izvje\u0161\u0107e o radu Programskog vije\u0107a Hrvatske radiotelevizije (HRT) u 2014. godini. Radi se o izvje\u0161\u0107u o radu Programskog vije\u0107a […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11756,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-12063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12063"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12069,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12063\/revisions\/12069"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11756"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12063"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12063"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12063"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12063"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}