{"id":12049,"date":"2016-03-04T08:00:10","date_gmt":"2016-03-04T07:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12049"},"modified":"2016-03-03T20:20:19","modified_gmt":"2016-03-03T19:20:19","slug":"utjerivaci-drugova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12049","title":{"rendered":"Utjeriva\u010di d(r)ugova"},"content":{"rendered":"

Politika se u Hrvatskoj odvija na dvije frekvencije: ostra\u0161\u0107ene rasprave i sna\u017eni istupi u doma\u0107em dvori\u0161tu, poniznost i prilagodba “objektivnim” okolnostima na evropskoj pozornici. Upravo odigrana tro\u010dinka na toj pozornici \u2013 izvje\u0161taj Evropske komisije, susret premijera s njema\u010dkom kancelarkom i konzultacije s predsjednikom Evropskog vije\u0107a \u2013 vjerno je predo\u010dila odnose izme\u0111u frekvencija.<\/strong><\/p>\n

Prije mjesec dana na Biltenu smo novoimenovane kadrovske nade aktualne hrvatske vlade privremeno zapakirali u metaforu<\/a>\u00a0“lo\u0161eg vladanja dobrih \u0111aka”: malih nasilnika koji na \u0161kolskom dvori\u0161tu uvr\u0107u ruke slabijima, provociraju i otimaju sitni\u0161 iz d\u017eepova e da bi, \u010dim stupe pred stroge evropske profesore, naglo postali mirni i poslu\u0161ni u\u010denici. To je ujedno, u\u010dinilo nam se tada, glavna razlika izme\u0111u njih i sli\u010dnih tranzicijskih bullyja\u00a0<\/em>poput Viktora Orb\u00e1na ili Jaros\u0142awa Kaczy\u0144skog: nikada se, naime, ne bi usudili fingirati frajerski gard spram ja\u010dih od sebe, izdaleka provocirati Angelu Merkel ili porezima po\u0161kakljati bankarski sektor, kao \u0161to to \u010dine ultrakonzervativci u Poljskoj i Ma\u0111arskoj.<\/p>\n

Politi\u010dka poluga javnoga duga dr\u017ei ih pod \u010dvrstom kontrolom, pa vi\u0161ak agresije iscrpljuju u paranoidnim progonima ljevi\u010darskih uhljeba, imaginarnih Jugoslavena i navodnih prikrivenih komunista. Postali su dakle ne\u0161to poput utjeriva\u010da drugova<\/em>, a intenzitet te hajke pritom odre\u0111uje pritisak dugova. Ukoliko je primjer manevriranja doma\u0107e desnice u tako sku\u010denim prora\u010dunskim uvjetima bio gotovo pa \u0161kolski, onda je to razlog vi\u0161e da sada raspakiramo metaforu o dobrim \u0111acima pa jo\u0161 jednom provjerimo kako (se) zapravo vladaju.<\/p>\n

Sve gore, \u010dini se, jer na \u0161kolskom je igrali\u0161tu nered sve ve\u0107i. U jednom se kutu ve\u0107 okuplja<\/a>\u00a0dezorijentirana crnoko\u0161ulja\u0161ka rulja; u drugom novi pomo\u0107nik ministra turizma javno vrije\u0111a strane goste; u tre\u0107em najizgledniji kandidat za ministra branitelja skriva prepisani diplomski rad; iz \u010detvrtog predsjednica, ohrabrena razvojem doga\u0111aja, prijeti i zastra\u0161uje<\/a>\u2026 Priziva se militarizacija dru\u0161tva i getoizacija manjina, demontiraju pragovi dozvoljenog i rekonfigurira polje rasprave, peglaju crne odore i razvijaju prikladne zastave. Onima koji su se postrojili sasvim desno ondje je o\u010dito tijesno: sada je cilj ovladati sredinom terena. Postalo je dakle mu\u010dno, konfuzno i bu\u010dno. I mo\u017eda ba\u0161 zbog toga nismo \u010duli da je upravo zvonilo. Mo\u017eda nismo primijetili od kome\u0161anja, crnih uniformi i zastava, ali veliki odmor je gotov: po\u010dinje nastava.<\/p>\n

Petica iz zalaganja<\/strong><\/p>\n

Ispitna literatura stigla je prije tjedan dana u vidu neslu\u017ebenog izvje\u0161\u0107a<\/a> Evropske komisije o Hrvatskoj; nisu zadovoljni. Od \u0161est pro\u0161logodi\u0161njih preporuka, samo je jedna \u2013 postavljanje okvira za ste\u010dajne i predste\u010dajne postupke \u2013 donekle ispo\u0161tovana. U preostalima \u2013 a rije\u010d je o korekciji prekomjernog deficita, ka\u017enjavanju ranijeg odlaska u mirovinu, omogu\u0107avanju “fleksibilizacije” prora\u010dunskih pla\u0107a, poticanju nezaposlenih da samostalno tra\u017ee posao, rezanju dr\u017eavne i javne uprave i smanjenju parafiskalnih nameta \u2013 nije se, \u010ditamo, napravilo skoro pa ni\u0161ta. Ove preporuke, kao i ostatak izvje\u0161taja, djeluju zapravo kao dobro poznato gradivo: pojednostavljeno re\u010deno, potrebno je kresati javni sektor, natjerati ljude da rade \u0161to dulje i za \u0161to manju pla\u0107u, sniziti porezne prihode dr\u017eave kako bi se kapitalu pomoglo da lak\u0161e kola, a sve to pod imperativom smanjenja duga radi jednostavnijih budu\u0107ih zadu\u017eivanja.<\/p>\n

Po\u0161to je ovo gradivo odavno apsolvirano, ni premijeru Tihomiru Ore\u0161kovi\u0107u nije bilo te\u0161ko tek koji dan kasnije izi\u0107i na prvi ispit. Ono \u0161to je nazvano “partnerskim razgovorom” njega i Angele Merkel u Berlinu se, posve o\u010dekivano, pretvorilo u jednosmjerno postavljanje zahtjeva i povratno uvjeravanje da \u0107e ti zahtjevi biti provedeni: smanjit \u0107emo dug, nabrajao je premijer, pove\u0107ati BDP, smanjiti deficit ispod 3 posto, omogu\u0107iti investicije\u2026 Mora da je profesorica zadovoljno kimala, jer kako ina\u010de objasniti \u0161treberski refleks na\u0161eg odlika\u0161a: ni\u010dim izavan, stigao je obe\u0107ati jo\u0161 i da \u0107e Hrvatska za dvije godine zapo\u010deti proces uvo\u0111enja eura kako bi ga dovr\u0161ila kroz \u010detiri, na \u0161to se \u010dak i najgorljiviji ovda\u0161nji zastupnik eurizacije, guverner Narodne banke Borislav Vuj\u010di\u0107, uhvatio za glavu.<\/p>\n

Iako je vjerojatno ba\u0161 on do\u0161apnuo premijeru to\u010dan odgovor, bit \u0107e da je ovaj ne\u0161to krivo \u010duo: \u010dak i nakon \u0161to zanemarimo samu namjeru ulaska u eurozonu ba\u0161 dok se ona vlastitom logikom nezaustavljivo zapli\u0107e u bezizlaznu krizu, ideja da bi Hrvatska u tako kratkom roku mogla ispuniti rigorozne uvjete za promjenu valute pripada sferi ekonomske fantastike. Nema veze: Ore\u0161kovi\u0107u je upisana petica iz zalaganja, a stigao je popraviti dojam i s nekoliko floskula o nu\u017enosti suradnje na rje\u0161avanju izbjegli\u010dkog pitanja. Ponovio ih je, za svaki slu\u010daj, dva dana kasnije na zagreba\u010dkim konzultacijama kod predsjednika Evropskog vije\u0107a Donalda Tuska, gdje su se slo\u017eili brzo i lako: Ore\u0161kovi\u0107 s Tuskom, a Tusk uglavnom sa samim sobom.<\/p>\n

Komisiji nema tko da pi\u0161e<\/strong><\/p>\n

Mala pro\u0161lotjedna tro\u010dinka \u2013 sklopljena od jasnih naloga u formi jednog neslu\u017ebenog izvje\u0161\u0107a, neuvijenih zahtjeva pod krinkom berlinskih “partnerskih razgovora” i, napokon, zagreba\u010dkih konzultacija oko unaprijed zadanih opcija \u2013 izvela je tako novu hrvatsku vladu na veliku evropsku scenu da bi joj odmah dodijelila odgovaraju\u0107e malu ulogu. Premijer je svoju rolu odigrao perfektno: posve u skladu s ulogom, u\u010dinio je to nezamjetno. Pa je doma\u0107a javnost, umorna od ovda\u0161njih usta\u0161oida, \u0161ovinista i filofa\u0161ista, njegovu slu\u017ebenu me\u0111unarodnu premijeru popratila u \u017eanru rezignirane samorazumljivosti.<\/p>\n

Nikog da se zapita kako Evropska komisija mo\u017ee u isti mah ukazivati na preniske mirovine i tra\u017eiti bud\u017eetska rezanja, za\u0161to nagla\u0161ava visoku stopu nezaposlenosti ako pri\u017eeljkuje nova otpu\u0161tanja ni zbog \u010dega ograni\u010dena ulaganja i potro\u0161nju pripisuje “uvjetima niske inflacije”, a rast inflacije istodobno najstro\u017ee zabranjuje. Nikog da u uvodnom slovu Angele Merkel o tome kako su “Hrvatska i Njema\u010dka tijesno povezane zemlje” jer “360 tisu\u0107a Hrvata \u017eivi u Njema\u010dkoj, a vi\u0161e od 2 milijuna Nijemaca ljetuje u Hrvatskoj” prepozna ne\u0161to vi\u0161e od kurtoazne izjave: precizan aritmeti\u010dki sa\u017eetak odnosa mo\u0107i centra i periferije, disbalansa izme\u0111u dr\u017eave koja prema potrebi uvozi radnu snagu i njenog simpati\u010dnog malog mediteranskog ljetovali\u0161ta.<\/p>\n

Nikog, dalje, da Tuskovo kratko gostovanje smjesti u okvir skore evroparlamentarne rasprave o sna\u017enijoj kontroli vanjskih granica Unije i stvaranju Evropske pograni\u010dne i obalne stra\u017ee. Nikog da podsjeti kako onih milijun nesretnika \u0161to su pro\u0161le godine u\u0161li u Evropu \u2013 i zbog kojih se ta Evropa sada suo\u010dava s jednom od svojih najve\u0107ih kriza \u2013 zapravo \u010dine minorna dva promila njenog stanovni\u0161tva. I nikog, kona\u010dno, da priupita nije li onda problem mo\u017eda ipak u Uniji koja takav priljev ne mo\u017ee podnijeti, da podsjeti kako je samo siroma\u0161ni Libanon do sada primio skoro isti broj ljudi ili da zaklju\u010di kako interne evropske nevolje ne\u0107e nestati \u010dak i ako njena nova pograni\u010dna vojska izbjeglice efikasno zaustavi.<\/p>\n

Konsenzualne iluzije<\/strong><\/p>\n

Sve ovo, u krajnjoj liniji, spada u ispitno gradivo, a gradivo nije tu da se propituje, nego da se prema njemu ispituje. U o\u0161trom kontrastu spram lokalnih ostra\u0161\u0107enih rasprava, glasnih prijetnji i govora mr\u017enje, prvi \u0161kolski uspjesi odlika\u0161a Tima pospremljeni su tako u medijsku domenu neutralnih reporta\u017ea, suzdr\u017eanih analiza i objektivnog novinarstva. Pa nova vlast \u2013 usprkos evidentnoj nekoordiniranosti<\/a> i podkapacitiranosti njenih klju\u010dnih akter(ic)a \u2013 temeljni u\u010dinak posti\u017ee bez ve\u0107ih zapreka: divljanje nacionalista, ksenofoba i homofoba kao da povratno podcrtava hladnu racionalnost vanjske i ekonomske politike, svedenih na tautolo\u0161ko rje\u0161avanje jednad\u017ebi bez ijedne nepoznanice.<\/p>\n

Iluzorno je o\u010dekivati da \u0107e evropskim profesorima pritom zasmetati gu\u017eva u malom hrvatskom dvori\u0161tu sve dok se razredne obaveze izvr\u0161avaju na vrijeme. Iluzorno<\/a> je, dodu\u0161e, vjerovati i da te obaveze na kraju doista mogu biti ispunjene, kao i da nas izvje\u0161taji Komisije, nakrcani eklatantnim kontradikcijama, mogu usmjeriti prema ekonomskom oporavku. Iluzorno je strpljivo \u010dekati da te\u0161ka \u0161kolska godina zavr\u0161i pa da napokon odemo na zaslu\u017eene praznike: ne vrijedi se uzaludno nadati da se gradivo ikada mo\u017ee do kraja svladati.<\/p>\n

I tu negdje ona metafora s po\u010detka, izrasla na paraleli izme\u0111u lokalne politike u evropskom kontekstu i \u0161kolske dinamike u njenom podtekstu, ipak gubi smisao. Jer sli\u010dnosti mogu biti brojne, ali jedna je razlika klju\u010dna: sve dok nastavni plan i program odre\u0111uje evropski centar, za \u0161kolarce s periferije ne postoje ferije.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prije mjesec dana na Biltenu smo novoimenovane kadrovske nade aktualne hrvatske vlade privremeno zapakirali u metaforu “lo\u0161eg vladanja dobrih \u0111aka”: malih nasilnika koji na \u0161kolskom dvori\u0161tu…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12052,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[228,243],"theme":[456,455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[58],"class_list":["post-12049","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-eu","theme-politika","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12049"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12049\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12057,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12049\/revisions\/12057"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12052"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12049"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12049"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12049"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12049"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}