{"id":12031,"date":"2016-03-03T08:00:00","date_gmt":"2016-03-03T07:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=12031"},"modified":"2016-03-03T10:50:07","modified_gmt":"2016-03-03T09:50:07","slug":"prijetnje-traktorske-demokracije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=12031","title":{"rendered":"Prijetnje “traktorske demokracije”"},"content":{"rendered":"

Antiizbjegli\u010dki sentimenti u Sloveniji sve su izra\u017eeniji i zadobivaju konture otvorenog rasizma. Iako razne kampanje i protesti sugeriraju da je rije\u010d o neposrednoj narodnoj reakciji, teren je pripremljen na puno vi\u0161im razinama. Prvo je vlada Mira Cerara, navodno umjerena vlada centra, postavila \u017eicu na granici i uvela stroge segregacijske postupke, otvoriv\u0161i time put desnim strankama za sijanje panike i parazitiranje na tzv. izbjegli\u010dkoj krizi. No, cijela pri\u010da ne prolazi bez organiziranog antifa\u0161isti\u010dkog otpora.<\/strong><\/p>\n

Slovenija nije nikada bila naro\u010dito gostoljubiva dr\u017eava za imigrante ili izbjeglice. O tome govori i broj dodijeljenih azila u odnosu na broj stvarnih zahtjeva. Kroz Sloveniju je do sada pro\u0161lo skoro pola milijuna izbjeglica od kojih je ne\u0161to vi\u0161e od 160 predalo zahtjev, a status izbjeglice dr\u017eava je dodijelila tek njima petero.<\/p>\n

“S na\u010dinom na koji se pristupa migrantskom valu mo\u017eemo biti jako zadovoljni”, izjavio je\u00a0<\/em>nedavno dr\u017eavni tajnik u ministarstvu unutarnjih poslova. Od trenutka kada je uveden poo\u0161treni grani\u010dni nadzor Slovenija je de facto<\/em> odbila zahtjev za azilom 116 osoba. Zapravo, Slovenija se ve\u0107 i ubraja u dr\u017eave koje imaju najstro\u017eije uvjete dodjele azila, a po uvjerenju ve\u0107ine parlamantarnih stranaka, prije svega desnih, ta prava su jo\u0161 uvijek prevelika i trebalo bi ih dodatno\u00a0suziti. Posljednje promjene ve\u0107 donose radikalno kra\u0107enje roka za podno\u0161enje zahtjeva za azil kao i za mogu\u0107nost \u017ealbe. K tome, onima koji bi ga u tim okolnostima \u010dak i uspjeli dobiti, opseg prava je toliko su\u017een da im ne omogu\u0107uje dostojan \u017eivot i odgovaraja\u0107u integraciju u dru\u0161tvo. Sve navedene mjere su usmjerene protiv toga da netko prepozna Sloveniju kao “dr\u017eavu odredi\u0161ta” i da \u010dim prije uvidi da mu\/joj se ne isplati ovdje ostati.<\/p>\n

Zbog ovakve samovolje u sni\u017eavanju prava Slovenija je uz jo\u0161 \u0161est dr\u017eava (Njema\u010dka, Estonija, Gr\u010dka, Francuska, Italija i Latvija) nedavno dobila i opomenu, odnosno dvije, iz Bruxellesa. Evropska komisija je opomene poslala zbog neprimjerenog postupanja u slu\u010dajevima zahtjeva za azil i srozavanja standarda. Ukoliko nabrojane dr\u017eave ne urede stanje u naredna dva mjeseca, prijete im i pozama\u0161ne nov\u010dane kazne. Imaju\u0107i u vidu uobi\u010dajeni odnos Europske unije prema izbjeglicama, situacija u kojoj je Komisija ta koja mora koriti dr\u017eave da su previ\u0161e restriktivne i ne po\u0161tuju prava azilanata sama je po sebi dovoljno zna\u010dajna i zabrinjavaju\u0107a.\u00a0Usprkos tome, \u010dini se da bi u Sloveniji mnogi radije platili nov\u010danu kaznu nego prihvatili izbjeglice.<\/p>\n

Cini\u010dna represija<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107i dio odgovornosti za op\u0107e ra\u0161ireno nepovjerenje i mr\u017enju prema izbjeglicama snosi aktualna vlada Mire Cerara. Cerar je taj kome je uspio manevar postavljanja \u017eilet-\u017eice na granici sa Hrvatskom, \u0161to Janezu Jan\u0161i ne bi nikada po\u0161lo za rukom. U trenucima pregovora izme\u0111u Evropske komisije i Gr\u010dke upravo je Cerar vr\u0161io najsuroviji pritisak na potonju da ne odstupa od puta \u0161tednje. Ironija je u tome da je nedavno te iste ljude morao moliti da u Gr\u010dkoj zadr\u017ee \u010dim vi\u0161e izbjeglica i time ograni\u010de tzv. “izbjegli\u010dki val”. Cerarova vlada je nedavno pro\u0161irila i vojne ovlasti, preuzimaju\u0107i neke koje su do sada bile u nadle\u017enosti policije. Vojnici sada mogu samostalno upozoravati i usmjeravati imigrante, zna\u010dajno im ograni\u010diti kretanje, a tako\u0111er \u0107e sudjelovati i u kontroliranju imigrantskih skupina ili mno\u0161tva.<\/p>\n

U priop\u0107enju slovenskog Mirovnog instituta navodi se jo\u0161 vi\u0161e jezovitih, kafkijanskih primjera prakse koju na granici provode slovenski represivni organi. Policija izbjeglicama postavlja razna trik pitanja i\u00a0vr\u0161i pritisak na prevoditelje da ih prevode, a zatim na temelju odgovora odlu\u010duje kome je uop\u0107e dozvoljen postupak registracije, a koga se odbija i oduzima mu se ta mogu\u0107nost. Primjer takvog pitanja je: “Za\u0161to \u017eelite ba\u0161<\/em> u Njema\u010dku?” Ako osoba kao razlog navede\u00a0rodbinu, policiji je to dovoljan razlog da ju odbije. Naime, pravilan odgovor bi bio da zbog rata bje\u017ei iz Sirije i u Njema\u010dkoj \u017eeli zatra\u017eiti azil. Naravno, tu nije kraj enigmati\u010dnim i planirano podmuklim pitanjima. \u010cak i ako osoba ispravno odgovori na prvo pitanje, slijedi drugo: “\u0160to misli\u0161 raditi u Njema\u010dkoj?” U slu\u010daju da pojedinac odgovori da bi \u017eelio zavr\u0161iti studij, policija \u0107e ga odbiti jer mu je osnovna intencija studiranje. Ako osoba odgovori da bi se rado zaposlila u Njema\u010dkoj (i time poku\u0161ava naglasiti da nema u planu biti ovisna o socijalnoj pomo\u0107i) tada ga policija mo\u017ee odbiti kao ekonomskog migranta\/icu. Uz to slovenska policija zahtijeva od prevoditelja da “poga\u0111aju” kojim akcentom, odnosno dijalektom govore pojedinci i da li doista dolaze iz Sirije, Iraka ili Afganistana.<\/p>\n

Jeftina demagogija<\/strong><\/p>\n

Na tim tobo\u017ee objektivnim temeljima po\u0161tivanja pravnog poretka, regulativa i propisa, koji nisu ni\u0161ta do li krinka za segregacijske i rasisti\u010dke politike, uspje\u0161no se ukorijenjuju i razvijaju jo\u0161 ekstremnije politike. Tako su u stranci Nova Slovenija \u2013 Kr\u0161\u0107anski demokrati predlo\u017eili da bi svakom tra\u017eitelju azila trebalo oduzeti imovinu koja prelazi nov\u010danu vrijednost od 750 eura i transferirati ju u dr\u017eavni prora\u010dun. Po njihovom mi\u0161ljenju u Sloveniji ima i tako previ\u0161e radnika koji rade za minimalac ili umirovljenika koji jedva pre\u017eivljavaju sa svojim mirovinama da bi se izbjeglicama omogu\u0107avao besplatan boravak i davao d\u017eeparac. Perverzno je to \u0161to takva okrutnost dolazi iz usta tobo\u017enje kr\u0161\u0107anske stranke i stranke koja ima najneoliberalniji program od svih parlamentarnih stranaka. Oni i njihov svjetonazor su suodgovorni za minimalne pla\u0107e (te njihovo smanjivanje) i bijedne mirovine, a ne izbjeglice.<\/p>\n

U jeftinoj demagogiji i politi\u010dkom profitiranju na izbjegli\u010dkoj krizi ne zaostaje ni stranka Janeza Jan\u0161e, Slovenska demokratska stranka (SDS). U njenim redovima je najglasniji Vinko Gorenak, parlamentarni zastupnik i nekada\u0161nji ministar unutarnjih poslova. On uporno obmanjuje javnost usporedbom najni\u017ee slovenske mirovine od 434 eura i izmi\u0161ljenih 833 eura koje navodno dr\u017eava mjese\u010dno izdvaja za jednu izbjeglicu. Upravo je Jan\u0161ina vlada 2012. godine prepolovila nov\u010danu pomo\u0107 koju dobivaju tra\u017eitelji azila i ona sada iznosi 135 eura, dakle \u0161est puta manje nego \u0161to to tvrdi Gorenak. A i tih 135 eura pripada samo tim rijetkim odabranim pojedincima kojima dr\u017eava dozvoljava boravak van azilantskog doma. Ve\u0107ini koja boravi u azilantskom domu dr\u017eava dodjeljuje 18 eura mjese\u010dnog d\u017eeparaca.<\/p>\n

Prelijevanje ksenofobije<\/strong><\/p>\n

Prebacimo se sad s dr\u017eavne i strana\u010dke na terensku, mo\u017eemo re\u0107i traktorsku demagogiju. Svaka prethodi\u00a0i uvjetuje sljede\u0107u. Slu\u010daj “traktorske demokracije” dogodio se u Kranju nakon \u0161to je po dru\u0161tvenim mre\u017eama po\u010dela kru\u017eiti nepotvr\u0111ena vijest da \u0107e dr\u017eava na periferiji grada nastaniti izbjeglice. Brzo se formirala facebook grupa “Gorenjska je protiv migrantskih centara” i postala leglo govora mr\u017enje i rasizma te pozivanja na pogrom izbjeglica. Na protestu na koji se ve\u0107ina sudionika dovezla traktorima (odakle i sintagma “traktorska demokracija”) moglo se vidjeti i poznatog zastupnika SDS-a, Branka Grimsa. On je s jo\u0161 nekoliko strana\u010dkih kolega pohodio skup koji je krasila domobranska ikonografija kojom su se eksplicitne veze s fa\u0161izmom samo dodatno potvrdile.<\/p>\n

U toj kampanji protiv migranata svoj udio ima i Slovenska demokratska mlade\u017e, pomladak SDS-a. Oni su na svojem Twitter profilu objavili: “Migranti nadiru u \u0161kole i vrti\u0107e, kradu, nasilni su i ugro\u017eavaju Slovence. Vlada RS ne \u0161titi svoje dr\u017eavljane, o\u010dito \u0107e biti potrebna samoorganizacija.” Uslijedio je odgovor sa slu\u017ebenog profila slovenske policije: “U svim slu\u010dajevima koje smo provjerili, ovi navodi nisu potvr\u0111eni.” Unato\u010d jasnom demantiju ovakva demagogija i politi\u010dko parazitiranje na ra\u010dun migranata uzrokuju ogromnu \u0161tetu i me\u0111u stanovni\u0161tvom siju neopravdanu paniku i histeriju. Kako se to odra\u017eava u praksi pokazalo se prije nekoliko dana u Vrhniki gdje je u blizini vrti\u0107a postavljen izbjegli\u010dki centar.<\/p>\n

Organizirani otpor<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 je taj \u010din me\u0111u stanovni\u0161tvom prouzro\u010dio silno negodovanje i neki su zahtijevali njegovo uklanjanje ili ostavku gradona\u010delnika. Uglavnom, prije nekoliko dana, djevoj\u010dica smje\u0161tena u centru oti\u0161la je u \u0161etnju do obli\u017enje osnovne \u0161kole i tamo se ne\u0161to raspitivala. Iz tog minornog doga\u0111aja kasnije se razvila pri\u010da da po \u0161koli hoda cijela grupa izbjeglica i da \u0107e u njoj i prespavati. Nedvojbeno najsramotniji primjer u cijeloj histeriji poku\u0161aj je smje\u0161tanja \u0161estero maloljetnih tra\u017eitelja azila (djece bez pratnje odraslih) u \u0111a\u010dkom domu u Kranju. Iako sama odluka o tome jo\u0161 nije bila ni prihva\u0107ena, odmah su neki stanovnici Kranja uputili bijesan odgovor. Roditelji \u0111aka nastanjenih u \u0111a\u010dkom domu, zaprijetili su ispisom njihove djece iz gimnazije. Na stranu netrpeljivih roditelja je \u010dvrsto stala i op\u0107ina Kranj o\u0161trim protestom protiv \u0161estero izbjegli\u010dke djece. Doista \u017ealosno i zabrinjavaju\u0107e je da su peticiju protiv smje\u0161taja djece potpisala i 24 gimnazijskih profesora. Ironi\u010dno je da gimnazija nosi ime Franca Pre\u0161erna, najve\u0107eg slovenskog pjesnika, \u010dija je Zdravljica (Zdravica) slovenska himna, a refren joj glasi: “Neka \u017eive svi narodi”.<\/p>\n

U cijeloj je pri\u010di pozitivna figura ravnateljica spomenutog \u0111a\u010dkog doma, Judita Nahtigal, koja se jedina suprotstavila tom pritisku i prva prihvatila ideju o smje\u0161taju izbjegli\u010dke djece u dom. Tom prilikom je izjavila: “Roditeljima sam rekla da \u0107e dru\u0161tvo budu\u0107nosti biti multikulturalno, htjeli mi to ili ne.” Naravno, ne treba ovdje posebno nagla\u0161avati da su pri tome \u0161utili svi oni koji su u decembarskoj referendumskoj kampanji o izjedna\u010davanju prava istospolnih parova neumorno ponavljali: “Radi se o djeci”. Mo\u017eda \u0107e uskoro prilagoditi slogan: “Radi se o na\u0161oj djeci”.<\/p>\n

Usprkos sna\u017enoj mobilizaciji konzervativnih elemenata dr\u017eave i civilnog dru\u0161tva, pro\u0161le subote okupilo se u Ljubljani vi\u0161e od 1000 ljudi na skupu potpore i dobrodo\u0161lice izbjeglicama. Protivnika, koji su istovremeno organizirali svoj skup, bilo je upola manje. Za tri tjedna bit \u0107e organiziran novi, jo\u0161 ve\u0107i protest podr\u0161ke izbjeglicama i tada \u0107e biti va\u017eno pokazati da, za razliku od izbjeglica, fa\u0161izam ne zaslu\u017euje nikakva prava na domovinu.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Tina Te\u0161ija<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slovenija nije nikada bila naro\u010dito gostoljubiva dr\u017eava za imigrante ili izbjeglice. O tome govori i broj dodijeljenih azila u odnosu na broj stvarnih zahtjeva…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":12034,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[161,46],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-12031","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ljudska-prava","tag-migracije","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12031"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12031\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12041,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12031\/revisions\/12041"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12034"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12031"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=12031"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=12031"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=12031"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=12031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}