{"id":11977,"date":"2016-03-01T08:00:04","date_gmt":"2016-03-01T07:00:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11977"},"modified":"2016-02-29T22:50:41","modified_gmt":"2016-02-29T21:50:41","slug":"vuk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11977","title":{"rendered":"Zemaljski muzej, USAID i stranputice NGO-a"},"content":{"rendered":"

Nasuprot uobi\u010dajenoj praksi nevladinih organizacija (NGO), \u010dije su aktivnosti \u010de\u0161\u0107e vezane za formalno provo\u0111enje pojedinih projekata nego konkretnu korist zajednice, inicijativa za ponovno otvaranje Zemaljskog muzeja fokus je stavila na same radnike muzeja i njihov polo\u017eaj u situaciji dr\u017eavne nebrige za javnu instituciju. No upravo je taj aspekt ubrzo do\u0161ao u sukob s politikom donatora.<\/strong><\/p>\n

Ja sam muzej<\/a> je bila jedna od najuspje\u0161nijih sarajevskih gra\u0111anskih akcija, a sastojala se od de\u017euranja poznatih javnih li\u010dnosti u cilju ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, zatvorenog jo\u0161 2012. godine<\/a>. Za razliku od mnogih drugih gra\u0111anskih inicijativa, poput Bebolucije<\/a>, plenuma i vije\u0107a gra\u0111ana<\/a>, ova je urodila plodom i Zemaljski muzej je ponovo otvoren, a njegovi uposlenici su se kona\u010dno vratili na svoja radna mjesta nakon prinudnog (tro)godi\u0161njeg odmora.<\/p>\n

Kako je to jo\u0161 u svome tekstu za Bilten primijetio<\/a> Dinko Kreho, pokreta\u010di inicijative, odnosno udru\u017eenje Akcija, su kulturu, pa i spasavanje muzeja do\u017eivljavali kao brend, na \u010dijem tr\u017ei\u0161nom plasmanu valja raditi, te se radilo o primjeru “dominantnog tehnokratskog diskursa, koji pitanja kulturne politike i rada kulturnih institucija vidi kao pitanja medijskog (samo)predstavljanja, odnosa s javno\u0161\u0107u i komercijalnih umije\u0107a”. Pa ipak, ono \u0161to se mora primijetiti jeste da je udru\u017eenje Akcija, za razliku od dominantnog fokusa nevladinog sektora u BiH koji se stavlja gotovo isklju\u010divo na etni\u010dko-identitarno pomirenje, kao i probleme etni\u010dkih i rodnih manjina, ipak insistiralo i na radni\u010dkom, odnosno klasnom momentu cijelog slu\u010daja \u2013 na 43 uposlenika, koji nisu pitanje o\u010duvanja kulturnog naslje\u0111a, odnosno promocije Zemaljskog muzeja kao bosanskohercegova\u010dkog branda, ve\u0107 upravo jedan od najdrasti\u010dnijih primjera<\/a> kr\u0161enja radni\u010dkih prava u zemlji.<\/p>\n

Pored javnih li\u010dnosti koje su podr\u017eale ponovno otvaranje Muzeja, uprili\u010dena je i art akcija portreta i pri\u010da radnika i radnica Muzeja, \u0161to je predstavljalo o\u0161tar kontrast prema unisonoj kampanji koja je sprovo\u0111ena od strane federalnih vlasti, a prema kojoj su za institucionalni haos i nebrigu nad jednom od najstarijih kulturnih institucija u zemlji<\/a>, krivi upravo oni koji su na svoj status mogli ponajmanje utjecati \u2013 radnici. “Federalna vlada je obezbijedila 300.000 maraka, Ministarstvo civilnih poslova \u2013 to je sada u proceduri \u2013 \u0107e obezbijediti oko 300.000, Kanton Sarajevo vi\u0161e od 100.000, \u0161to je dovoljna osnova da se do kraja godine isplate sve pla\u0107e i da se mo\u017ee raditi. E, sad, pare koje je obezbijedila Federacija, do\u0107i \u0107e mo\u017eda u \u0161estom mjesecu, ali, gospodo, otvorite Muzej 15. aprila, pa \u0107ete dobiti platu prvog juna. Da budemo jasni \u2013 ovo \u0161to muzejski radnici nisu radili, ne\u0107e im se nikada platiti”, govorio je bahato biv\u0161i ministar kulture i sporta Federacije BiH Salmir Kaplan. Redatelj Haris Pa\u0161ovi\u0107, kao jedan od najve\u0107ih korisnika bud\u017eetskih sredstava, u vi\u0161e je navrata u javnost izlazio sa tvrdnjom da je “na djelu potpuno nezakonito dr\u017eanje Muzeja pod opsadom grupe ljudi, za koje mi zapravo ne znamo ko su. Oni tvrde da su uposlenici, ali to sve treba da se utvrdi”.<\/p>\n

Ba\u0161tina prije svega?<\/strong><\/p>\n

\u010cak je direktor misije USAID-a David Barth, podr\u017eavaju\u0107i apel<\/a> vi\u0161e inostranih ambasada i organizacija u BiH da se Muzej otvori, konstatovao da je “du\u017enost izabranih vlasti da \u0161tite svoje institucije kulture”, ali da “niko nema pravo da ih dr\u017ei zatvorene i uskra\u0107uje ljudima pravo na njihovu ba\u0161tinu”.<\/p>\n

Unato\u010d ovakvoj neodre\u0111enoj i diplomatskoj kritici, USAID je u okviru Projekta odr\u017eivosti civilnog dru\u0161tva u Bosni i Hercegovini koji realizuju Centri civilnih inicijativa (CCI) i Centar za promociju civilnog dru\u0161tva (CPCD) u potpunosti podr\u017eao de\u017eure u muzeju onako kako ih je osmislila Akcija. Ameri\u010dka ambasadorica Maureen Cormack (Morin Kormak) je \u010dak izjavila da \u0107e ameri\u010dka ambasada preko fonda ambasadora koji finansira kulturno naslje\u0111e izdvojiti 1,1 milion KM za obnovu Zemaljskog muzeja, te da \u0107e Asocijacija muzeja u Washingtonu poslati u Zemaljski muzej svog stru\u010dnjaka kako bi radio sa zaposlenicima, kao i da je cilj da se poku\u0161a na\u0107i modus kako bi muzej i sam mogao doprinositi, to jeste postati manje ovisan o bud\u017eetskim izdvajanjima.<\/p>\n

Pa ipak, kako nam je saop\u0161tio izvor Biltena blizak Zemaljskom muzeju, nije sve i\u0161lo tako glatko. “Ameri\u010dka ambasada i USAID su tako\u0111er optu\u017eivali radnike Muzeja da nisu smjeli zatvoriti Muzej te da su trebali nastaviti raditi bez sredstava. Pri\u010da se posebno zao\u0161trila nakon \u0161to je rukovodstvo Muzeja, a poslije i Komisija za o\u010duvanje nacionalnih spomenika BiH odlu\u010dila da Sarajevska Hagada (jedna od najskupocjenijih knjiga na svijetu) ne mo\u017ee i\u0107i u Metropolitan. Unato\u010d tome, Akcija je odlu\u010dila potpuno okrenuti pri\u010du i ispri\u010dati pri\u010du tih istih radnika. To je zna\u010dilo i\u0107i protiv dominantnog diskursa u javnosti, ali i diskursa i o\u010dekivanja donatora koji su op\u0107epoznati. Ovome u prilog ide i podatak da je ameri\u010dka ambasada jedna od rijetkih koja nije do\u0161la na de\u017euru u Muzeju, ali je bila prva da ga otvori. Oni naravno nisu bili zainteresirani za pri\u010du radnika niti su \u017eeljeli da ona dominira cijelom akcijom, \u0161to je bio slu\u010daj. Sami poziv na de\u017euru bio je zbog solidariziranja s njima. Mislim da se na tom primjeru jasno vidi ‘zainteresiranost’ za usmjeravanje projekata na stvarne probleme bh dru\u0161tva, posebice prava radnika ili borbe za javno dobro”, ka\u017ee na\u0161 izvor.<\/p>\n

Cul de sac<\/em> projektnog financiranja<\/strong><\/p>\n

I zaista, muzej je 15. septembra 2015. otvoren tako \u0161to su \u0161kolarci iz Federacije BiH i Republike Srpske zajedni\u010dki skinuli daske sa ulaznih vrata Muzeja, a za njima su u zgradu, simboli\u010dki, u\u0161li predsjedavaju\u0107i Vije\u0107a ministara Denis Zvizdi\u0107, ministar civilnih poslova Adil Osmanovi\u0107 i spomenuta ambasadorica SAD u BiH Maureen Cormack. Poruka je bila jasna<\/a>: muzej bi i dalje bio zakovan daskama da me\u0111unarodni faktor nije pritisnuo institucije BiH na dogovor. A taj dogovor se sveo tek na privremeno rje\u0161enje, kojim bi se sprije\u010dila daljnja sramota, \u0161to zna\u010di da status uposlenika Muzeja jo\u0161 uvijek nije na adekvatan na\u010din rije\u0161en i samo je pitanje vremena kada \u0107e se pojaviti ponovo. “Ova institucija ne mo\u017ee biti komercijalna, bazi\u010dne stvari treba rije\u0161iti iz bud\u017eeta. Ministre Osmanovi\u0107u, predajem svoju ostavku, i \u017eelim naglasiti da ne idem odmah sutra, ostat \u0107u u tranzicijskom periodu da pomognem. Molim Boga da padne pra\u0161ina zaborava na moje ime, jer mnogi su me optu\u017eivali za sve \u0161to sam radio”, podvukao je ponovo na otvaranju Muzeja, sada ve\u0107 biv\u0161i direktor Adnan Busulad\u017ei\u0107.<\/p>\n

Sve u svemu, Akcija se, pone\u0161to, uspjela odmaknuti od standarda prema kojem se ina\u010de finansiraju politi\u010dki NGO projekti u BiH. Me\u0111utim, iako je, za razliku od lijepih \u017eelja i nikakve prakse doma\u0107ih lijevih teoreti\u010dara, zaista pomogla radnicima Zemaljskog muzeja, te\u0161ko da je prekinula potpuno nedemokratsku praksu samolegitimiranja NGO sektora kao predvodnika obespravljenih dru\u0161tvenih kategorija. Ma kako to izgledalo, \u010dak ni spomenuti aktivizam se nije dogodio “odozdo”. Uz svo priznanje na uspje\u0161no vo\u0111enoj akciji, ono ima svoje predvodnike, u\u010ditelje, jednom rije\u010dju aktiviste kojima je posao da budu “aktivni” i, kako smatraju, kanaliziraju narodno nezadovoljstvo. Posao aktiviste, kao svojevrsnog NGO tribuna rijetko je ili nikako povezan sa konkretnim materijalnim interesom odre\u0111ene dru\u0161tvene kategorije.<\/p>\n

Jasno, odre\u0111eni aktivisti dobijaju novce za projekte promoviranja boljeg zakonodavstva, transparentnosti u vo\u0111enju javnih finansija, ja\u010danja lokalne zajednice u smislu monitoringa izabranih predstavnika, spolne i rodne ravnopravnosti. Me\u0111utim, kada radionice, seminari, protesti, plenumi i druga popri\u0161ta aktivizma zavr\u0161e, obi\u010dnim “neaktivnim” obespravljenim radnicima, prevarenim gra\u0111anima, gejevima, lezbejkama, Romima ostaju njihovi problemi, a aktivistima, realno nemo\u0107nima da im pomognu, njihovi redovni honorari i plate. U konkretnom slu\u010daju, to mnogo vi\u0161e govori o inertnosti i bezidejnosti bilo kakve lijeve alternative, nego o istinski dobrim namjerama aktivista Akcije kojom su, realno, pomogli radnicima Zemaljskog muzeja BiH, ali nam, jo\u0161 jednom, \u0161to svjesno, \u0161to nesvjesno poslali poruku da smo osu\u0111eni na status protektorata i povla\u010denja ameri\u010dkih diplomata za rukav.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ja sam muzej je bila jedna od najuspje\u0161nijih sarajevskih gra\u0111anskih akcija, a sastojala se od de\u017euranja poznatih javnih li\u010dnosti u cilju ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu, zatvorenog jo\u0161 2012. godine…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11980,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[103,74],"theme":[458,456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[83],"class_list":["post-11977","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-kultura","theme-drustvo","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11977","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11977"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11977\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11991,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11977\/revisions\/11991"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11980"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11977"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11977"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11977"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11977"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11977"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11977"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11977"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}