Makedonija je postala nepropusna \u010dak i za izbjeglice iz Sirije i Iraka. Gr\u010dka policija objavila je kako je nekoliko tisu\u0107a izbjeglica, uglavnom iz ovih dviju zemalja, i dalje zaglavljeno na sjevernoj gr\u010dkoj granici, gdje su ostali nakon \u0161to je Skopje drasti\u010dno smanjilo broj ljudi kojima je dozvoljen prelazak granice. U \u010detvrtak je tek 100 ljudi dobilo dozvolu za ulazak u Makedoniju, dok u kampu u Idomeniju \u010deka 2.800 ljudi, a u okolici se nalazi jo\u0161 ne\u0161to manje od 1000 ljudi. Nekoliko stotina tako\u0111er je krenulo pje\u0161ice autocestom prema sjevernoj gr\u010dkoj granici. Iz autobusa su izi\u0161li jer je autocesta blokirana zbog protesta poljoprivrednika. Du\u017e autoceste zaustavljeno je preko 40 autobusa s izbjeglicama. Kako prenosi Tanjug, u skupini koja je krenula pje\u0161ice nalazi se mnogo djece, a ima i invalida. Istovremeno u Gr\u010dku preko Egejskog mora dnevno sti\u017ee na tisu\u0107e ljudi.<\/p>\n
Gr\u010dka se definitivno ne mo\u017ee vi\u0161e nositi s izbjegli\u010dkim valom, a Europa umjesto pomo\u0107i postaje sve destruktivnija. Tako je primjerice u srijedu u Austriji odr\u017eana konferencija o izbjegli\u010dkoj krizi na kojoj nije bilo predstavnika Gr\u010dke ni Europske komisije. Gr\u010dko Ministarstvo vanjskih poslova ulo\u017eilo je protestnu notu objasniv\u0161i kako je \u010din nepozivanja Gr\u010dke na konferenciju o migracijama na balkanskoj ruti neprijateljski<\/a> prema najizlo\u017eenijoj zemlji koja od zemalja \u010dlanica trpi mo\u017eda i najve\u0107e posljedice krize. Gr\u010dka je optu\u017eila Austriju da minira postizanje zajedni\u010dkog europskog rje\u0161enja. S tom kritikom slo\u017eila se i Europska komisija koja je iskazala “zabrinutost radi djelovanja pojedinih dr\u017eava \u010dlanica izvan dogovorenih okvira”. Komisija<\/a> je zabrinuta ju\u010der odr\u017eanom konferencijom zemalja Zapadnog Balkana i Salzbur\u0161ke skupine jer bi “poo\u0161travanje upravljanja granicama na Balkanu moglo dovesti do humanitarnih posljedica”. Uz pozivanje na zajedni\u010dko rje\u0161avanje izbjegli\u010dke krize, koje dosad nije urodilo nikakvim plodom, za \u0161to najve\u0107u odgovornost snosi sama Europska unija, Komisija je kritizirala Austriju radi uvo\u0111enja dnevnih kvota propu\u0161tanja izbjeglica, objasniv\u0161i kako se radi o mjerama koje se protive postoje\u0107em pravu.<\/p>\n Nova razo\u010darenja iz zemalja \u010dlanica<\/strong><\/p>\n Suprotno preporukama EK, s Austrijskim pristupom sla\u017ee se<\/a> \u010de\u0161ki premijer Bohuslav Sobotka koji je kazao da je mogu\u0107e da \u0107e se uskoro i ostale zemlje slijediti austrijski primjer “ukoliko se osjetno ne smanji broj izbjeglica”. On o\u010dekuje zatvaranje Balkanske rute tijekom ove godine, a po mogu\u0107nosti do ljeta. Prema Sobotki, svaka zemlja trebala bi primiti samo onoliko izbjeglica koliko ih mo\u017ee integrirati.<\/p>\n Zabrinjavaju\u0107em valu nehumanosti i pogre\u0161nih politika pridru\u017eila se i Slovenija \u010dija je ministrica unutra\u0161njih poslova Vesna Gjerke\u0161 \u017dnidar, prenosi HINA, u \u010detvrtak (25. februara) izjavila kako politika koridora, odnosno \u0161to br\u017eeg protoka izbjeglica Balkanskom rutom “vi\u0161e nije prihvatljiva”, dodav\u0161i kako Slovenija primjenjuje schengenska pravila, a njezin je ve\u0107i fokus na tobo\u017enju za\u0161titu granica od za\u0161tita izbjeglica.<\/p>\n Ove zemlje prakti\u010dki su se svrstale uz bok radikalno desno orijentiranom ma\u0111arskom premijeru Viktoru Orbanu koji ponovno nije iznevjerio predlo\u017eiv\u0161i Ma\u0111arskoj referendum o planovima Europske komisije o obaveznim kvotama za prihvat izbjeglica, prenosi Reuters. Orbanove brige le\u017ee u promjeni “etni\u010dkih, kulturolo\u0161kih i religioznih granica Ma\u0111arske i Europe”. U svom dana\u0161njem intervjuu za njema\u010dki tabloid Bild, Orban se obru\u0161io i na Njema\u010dku kazav\u0161i kako je “ton koji danas dolazi iz Njema\u010dke nagao, neuljudan i agresivan”, pi\u0161e HINA. Kritizirao je i dogovor izme\u0111u EU i Turske kao iluziju, kazav\u0161i kako su 3 milijarde eura pomo\u0107i Turskoj “obe\u0107anje koje [EU] ne mo\u017ee ispuniti – ili ne \u017eeli ispuniti. Plan da se stotine tisu\u0107a izbjeglica iz Turske raspodjele diljem Europe iluzija je”, rekao je Orban za Bild, a prenosi Reuters. Da je Orbanov pristup izbjegli\u010dkoj krizi proma\u0161en govori i posljednji podatak prema kojem ograde koje je ma\u0111arska podigla nisu sprije\u010dile dolazak izbjeglica u Ma\u0111arsku<\/a>. Dok je u sije\u010dnju Ma\u0111arska uhitila ne\u0161to vi\u0161e od 550 ljudi radi ilegalnog prelaska granice sa Srbijom, te pritom imala 400 zahtjeva za azil, samo protekli vikend uhi\u0107eno je novih 500 izbjeglica.<\/p>\n Cijena europskih obveznica<\/strong><\/p>\n Istovremeno, NATO<\/a> je objavio da \u0107e od sada izbjeglice spa\u0161ene u Egejskom moru vra\u0107ati natrag u Tursku, ne\u0107e ih se voditi u Gr\u010dku, uz istovremeno ulaganje napora u razbijanje mre\u017ea krijum\u010dara ljudima.<\/p>\n Ne\u0161to druga\u010diji pristup zauzela je Italija<\/a> koja je sugerirala izdavanje europskih obveznica jer dosada\u0161nji planovi podjele tro\u0161kova tereta izbjegli\u010dke krize nisu urodili nikakvim plodom, a najve\u0107e financijske terete podnose ju\u017ene zemlje koje su ionako najvi\u0161e pogo\u0111ene ekonomskom krizom. Europi je, ponovno je istaknut, potreban dugoro\u010dni i zajedni\u010dki mehanizam no\u0161enja s izbjegli\u010dkom krizom jer \u0107e ona potrajati, isti\u010de Italija. Komisija je koristila europski prora\u010dun kao kolateralu za izdavanje obveznica te raspodjelu sredstava EU zemljama kojima su ona hitno potrebna, no planovi za izdavanje tih obveznica opetovano propadaju zbog protivljenja bogatijih ekonomija, poput njema\u010dke<\/a>, koja se boji pove\u0107anja vlastitih izdvajanja za sanaciju krize.<\/p>\n Europski visoki povjerenik za migracije Dimitris Avramopoulos kazao je kako je Europa u kriti\u010dnom trenutku: “Izolirane inicijative ne vode nikamo. Upravo sada, jedinstvo Unije i ljudski \u017eivoti su na kocki”. Unija zemalja s preko pola milijarde stanovnika, morala bi mo\u0107i smjestiti 2 milijuna izbjeglica, u suprotnom, ako se ne mo\u017ee dogovoriti oko ovako temeljnog vrijednosnog pitanja, koja je uop\u0107e njezina poanta?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Makedonija je postala nepropusna \u010dak i za izbjeglice iz Sirije i Iraka. Gr\u010dka policija objavila je kako je nekoliko tisu\u0107a izbjeglica, uglavnom iz ovih dviju zemalja, i dalje zaglavljeno na sjevernoj gr\u010dkoj granici, gdje su ostali nakon \u0161to je Skopje drasti\u010dno smanjilo broj ljudi kojima je dozvoljen prelazak granice. U \u010detvrtak je tek 100 ljudi […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":11928,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,46],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-11927","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11927","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11927"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11927\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11932,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11927\/revisions\/11932"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11928"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11927"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11927"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11927"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11927"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11927"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11927"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11927"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}