{"id":11914,"date":"2016-02-25T11:57:46","date_gmt":"2016-02-25T10:57:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=11914"},"modified":"2016-02-25T12:07:42","modified_gmt":"2016-02-25T11:07:42","slug":"vojne-ambicije-izmedu-folklornog-nacionalizma-i-euroatlantske-stedljivosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=11914","title":{"rendered":"Vojne ambicije izme\u0111u folklornog nacionalizma i euroatlantske \u0161tedljivosti"},"content":{"rendered":"

Uvodi li Hrvatska ponovno obavezni vojni rok? \u2013 to je navodno najnovija politi\u010dka dilema u \u0161arolikoj vladaju\u0107oj koaliciji. Naime, na sjednici saborskog odbora za obranu, predstavnici parlamentarne ve\u0107ine redom su se izja\u0161njavali za tu ideju koja je ni\u010dim izazvana naglo iskrsla usred rasprave o primitku ameri\u010dkih helikoptera iz otpisa. Iako su se o ideji periodi\u010dno pozitivno izja\u0161njavali i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarovi\u0107 te vicepremijer Tomislav Karamarko (oboje iz HDZ-a), \u010dini se kako je prije rije\u010d o izljevima folklornog militantnog “patriotizma”, nego o bilo kakvoj promi\u0161ljenoj strategiji. U sada ve\u0107 standardnoj koreografiji<\/a>, pojedini predstavnici vladaju\u0107ih koji slu\u017ee kao loose cannons<\/em> bombasti\u010dno predla\u017eu ambiciozne mjere koje se zatim danima poku\u0161avaju zata\u0161kati i uti\u0161ati, nakon \u0161to izazovu brojne kritike.<\/p>\n

Podsjetimo, sli\u010dno se samo pro\u0161li tjedan dogodilo s “lustracijom” koju je najavio Ivan Tepe\u0161, predstavnik jedne od “prava\u0161kih” stranaka, koja je HDZ-ovoj koaliciji doprinijela sa svega desetak tisu\u0107a glasova. Unato\u010d Tepe\u0161ovim najavama kako je “zakon u izradi”, svega nekoliko dana kasnije ova je tema stavljena<\/a> ad acta<\/em>, kako zbog protivljenja ostalih koalicijskih “partnera”, tako i zbog \u010dinjenice da bi lustracija u najve\u0107oj mjeri zahvatila upravo HDZ, patrona Tepe\u0161ovih prava\u0161a. Unato\u010d tom nezgodnom iskustvu, isti je klijent HDZ-a zakuhao i pri\u010du s obaveznim vojnim rokom. Njihov zastupnik Pero \u0106ori\u0107 prvi je stao uz prijedlog Steve Culeja, \u010dovjeka koji je parlamentarnu fotelju zaradio razbijanjem dvojezi\u010dnih plo\u010da u Vukovaru, pri \u010demu je argumentacija obojice ve\u0107 izazvala zaslu\u017eene podsmijehe.<\/p>\n

“Antiteroristi\u010dka” vojska<\/strong><\/p>\n

\u0106ori\u0107 je tako prijedlog o\u010dekivano opravdao mogu\u0107im napadom Srbije, obja\u0161njavaju\u0107i usput kako se Hrvatska nalazi u “neprijateljskom okru\u017eenju, sli\u010dno kao Izrael”. Culej je pak, uz obrambena, dao i dru\u0161tveno-politi\u010dka opravdanja<\/a>: “iz razloga da se svi mladi\u0107i, iz cijele Hrvatske […] prepoznaju kao svoji, da nema antagonizma istoka i juga, sjevera i zapada, da zna [onaj] iz Istre da ima brata u Slavoniji, kao i iz Slavonije da ima u Dalmaciji i Istri.” Slu\u017eenje vojske kao sredstvo \u0161irenja bratstva i jedinstva u zemlji? \u2013 ideja, valjalo bi upozoriti vladaju\u0107u ve\u0107inu, i nije toliko originalna. Njihovi kadrovi, koji su pro\u0161li JNA i Domovinski rat, o\u010dito malo znaju o ustroju sada\u0161njih Oru\u017eanih snaga, \u0161to ne \u010dudi s obzirom da je njihova kvalifikacija, po svemu sude\u0107i, prije sklonost folklornom nacionalizmu, nego stru\u010dna ekspertiza koju je nova vlada najavljivala.<\/p>\n

Tek je ministar obrane uspio u cijelu raspravu ugurati klju\u010dno pitanje: ono sredstava. Naime, dok je Jugoslavija tro\u0161ila oko pet posto svog zna\u010dajnog prora\u010duna na obranu, Hrvatska ga je pro\u0161le godine uspjela dovesti tek do 1,3%, \u0161to je \u2013 uzgred \u2013 zna\u010dajno ispod slu\u017ebene obaveze \u010dlanice NATO-a, \u010dak i kad se u vojsku uklju\u010duju vatrogasne aktivnost, poput npr. kanadera. Najave \u0161tedljivog ovogodi\u0161njeg prora\u010duna daju malo nade militaristima za neke zna\u010dajnije promjene. Naposljetku, reforma OS koja je dovela do ukidanja vojnog roka, zapo\u010deta za vrijeme pro\u0161le HDZ-ove vlade, provedena je upravo radi “uskla\u0111ivanja s NATO standardima”. Dana\u0161nja “profesionalna” vojska sastoji se od svega dvije brigade, nekoliko brodova i aviona koji uglavnom ne lete zbog visokih tro\u0161kova, a zada\u0107a joj je prije “\u010duvanje stabilnosti” (dakle obrana sistema) nego priprema za konvencionalno ratovanje ili “naoru\u017eavanje naroda”.<\/p>\n

Rije\u010d je o konceptu male “antiteroristi\u010dke” snage koja je miljama daleko od izraelsko-jugoslavenskih ambicija spomenutih politi\u010dara i to je proces koji je kratkoro\u010dno ireverzibilan. No da unato\u010d tome grandiozne vojne ambicije nisu rezervirane samo za ekscesne politi\u010dke figure potvrdio<\/a> je ministar vanjskih poslova Miro Kova\u010d kada je prilikom posjeta Italiji predlo\u017eio da se “europske snage” anga\u017eiraju u gra\u0111anskom ratu u Siriji. Koliko Hrvatska mo\u017ee doprinijeti toj vojnoj intervenciji ostaje upitno, no valja podsjetiti kako su Sjedinjene Dr\u017eave, koje na vojsku tro\u0161e vi\u0161e od svih drugih zemalja svijeta zajedno, odbile poslati kopnene snage u istu zemlju, jer su zaklju\u010dile kako \u2013 nema garancije pobjede.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Uvodi li Hrvatska ponovno obavezni vojni rok? \u2013 to je navodno najnovija politi\u010dka dilema u \u0161arolikoj vladaju\u0107oj koaliciji. Naime, na sjednici saborskog odbora za obranu, predstavnici parlamentarne ve\u0107ine redom su se izja\u0161njavali za tu ideju koja je ni\u010dim izazvana naglo iskrsla usred rasprave o primitku ameri\u010dkih helikoptera iz otpisa…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":11915,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[78],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[16],"class_list":["post-11914","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-nato","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11914","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11914"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11914\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11921,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11914\/revisions\/11921"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11915"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11914"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11914"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11914"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=11914"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=11914"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=11914"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=11914"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}