{"id":1187,"date":"2014-06-06T07:00:39","date_gmt":"2014-06-06T06:00:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=1187"},"modified":"2021-02-25T11:06:40","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:40","slug":"europska-komisija-dzonom-po-sloveniji-cavao-u-lijes-visokog-javnog-obrazovanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=1187","title":{"rendered":"Slovenija: komercijalizacija javnih i subvencije za privatne fakultete"},"content":{"rendered":"

Europska komisija zaprijetila je Sloveniji pokretanjem postupka pred Europskim sudom pravde pod optu\u017ebom da njezini zakoni o visokom obrazovanju naru\u0161avaju tr\u017ei\u0161nu utakmicu jer postavljaju javna sveu\u010dili\u0161ta u privilegiranu poziciju spram privatnih sveu\u010dili\u0161ta. Istodobno, prijedlog novog zakona koji o\u010dito ide na ruku privatnim obrazovnim ustanovama ve\u0107 je izazvao prosvjede studenata i profesora.<\/strong><\/p>\n

<\/strong>Uz potporu sindikat\u00e2 visokog \u0161kolstva, studentska organizacija Iskra<\/a> je 16. aprila 2014. u Ljubljani organizirala prosvjed protiv prijedloga novog zakona o visokom obrazovanju. Novi zakon, izme\u0111u ostalog, ure\u0111uje posljednje pravno-formalne detalje vezane za postojanje i funkcioniranje privatnih fakulteta, ali i njihovo financiranje iz javnog prora\u010duna. Tako\u0111er uvodi nove \u0161kolarine i omogu\u0107ava njihovo \u0161irenje na razinu redovnog preddiplomskog studija, omogu\u0107ava daljnju prekarizaciju profesorske radne snage i komercijalizaciju pedago\u0161kog i znanstvenog rada.<\/p>\n

Prvenstveno se to odnosi na znanstveni dio sustava visokog \u0161kolstva, a to se doga\u0111a uvo\u0111enjem tzv. izdvojenih (spin-off<\/em>) poduze\u0107a 1<\/a><\/sup>. Osnovni cilj zakona je dovr\u0161iti potkopavanje javnog visokog obrazovanja \u2013 pritom drasti\u010dno umanjiti njegov sadr\u017eajni opseg i kvalitetu na jednoj strani te dostupnost na drugoj \u2013 i tako ga u potpunosti otvoriti komercijalizaciji i restrukturirati u skladu s interesima privatnog kapitala. Visoko obrazovanje prestaje biti obrazovanje kadra koji \u0107e se bavit djelatnostima neophodnima za razvoj i boljitak dru\u0161tva, i postaje samo jo\u0161 jedna tr\u017ei\u0161na ni\u0161a koja nudi prvenstveno one usluge na kojima se mo\u017ee ne\u0161to zaraditi. Kapital te\u017ei stvaranju novih tr\u017ei\u0161nih ni\u0161a, eksploataciji ionako ve\u0107 ugro\u017eenog minimalnog javnog dobra te parazitiranju na le\u0111ima poreznih obveznika, uz istovremeno prisvajanje i prelijevanje te\u0161ko ostvarenih rezultata rada komercijaliziranog \u2013 te stoga jo\u0161 samo nominalno postoje\u0107eg \u2013 javnog sektora u \u0161a\u010dicu privatnih d\u017eepova. Zato ne \u010dudi da su akterke i akteri studentskog prosvjeda protiv novog zakona o visokom obrazovanju u njemu prepoznali jedan od tektonskih elemenata sveobuhvatnog napada na postoje\u0107i sustav ve\u0107 znatno smanjenih prava te svoje zahtjeve usmjerene protiv \u0161kolarina i privatizacije visokog obrazovanja vezali uz zahtjeve za o\u010duvanjem ostataka javnog mirovinskog i zdravstvenog sustava preostalih dvadeset godina nakon re\u017eiranog uni\u0161tenja socijalizma.<\/p>\n

Zakon po mjeri Europe<\/strong><\/p>\n

Za razumijevanje naravi novog zakona, kao i studentskog prosvjeda protiv njega, potrebno je razumijevanje \u0161ireg dru\u0161tvenog konteksta u koji se zakon smje\u0161ta i koji ga strukturno podupire. Nemogu\u0107e je previdjeti kako se radi o prvom zakonu koji je potpuno eksplicitno napisan u skladu s uputama europskog centra 2<\/a><\/sup>, definiranim npr. u europskom memorandumu o visokom obrazovanju iz 1991. godine. Stoga se tekst zakona prema obrazovanju vi\u0161e ne odnosi kao prema javnom dobru i ljudskom pravu, ve\u0107 ga definira kao oblik usluge, dok o znanju govori kao o vrsti robe, to jest proizvoda. Kontekst u kojem se zakon donosi sustav je produbljene eksploatacije i prelijevanja kolektivno stvorenih vrijednosti iz ruku ionako osiroma\u0161ene i potpla\u0107ene ve\u0107ine prema tankom sloju sve bogatije elite. U Sloveniji se takve strukturno upravljane promjene o\u010dituju i u drasti\u010dnom smanjenju poreza na kapitalnu dobit (koji je sa ve\u0107 niskih 25% sni\u017een na 17%), ukidanju progresivnog oporezivanja dohotka 2006. godine, smanjivanju stopa doprinosa poslodavaca za socijalna osiguranja jo\u0161 od 1991. godine, ukidanju poreza na pla\u0107e za poslodavce 2009. (godi\u0161nji prora\u010dunski gubitak od barem pola milijarde eura) te dodjeli nepovratnih subvencija vlasnicima kapitala (primjerice, samo za vrijeme Jan\u0161ine i Pahorove vlade francuski Revoz 3<\/a><\/sup> dobivao je \u010dak 51 milion eura nepovratnih subvencija). Posljedica svega navedenoga je pra\u017enjenje i pusto\u0161enje javnog prora\u010duna, \u0161to dovodi do smanjenja sredstava raspolo\u017eivih za potrebe ionako skresanog javnog sektora, izme\u0111u ostalog i sredstava za visoko obrazovanje.<\/p>\n

Pritom se sveu\u010dili\u0161ta stavljaju pod dodatni financijski pritisak, budu\u0107i je kapitalisti\u010dka dr\u017eava proteklih godina stvorila uvjete za \u0161irenje privatnih fakulteta. Javne rasprave i reakcije usmjerene protiv novog prijedloga zakona naglasak su ve\u0107inom stavljale isklju\u010divo na \u0161kolarine, zaboravljaju\u0107i kako je dobar dio zakona posve\u0107en i sistematizaciji djelovanja i financiranja privatnih fakulteta. Njih se u novom zakonu izjedna\u010dava s javnim fakultetima, \u010dime se perfidno legitimizira i legalizira ve\u0107 sprovedeno uvo\u0111enje sistema paralelnog javnog financiranja svih fakulteta, kako javnih, tako i privatnih. To neminovno zna\u010di kako \u0107e se i tako srezana prora\u010dunska sredstva namijenjena javnim sveu\u010dili\u0161tima dodatno smanjiti, budu\u0107i da \u0107e se godi\u0161nje barem 10 miliona eura neposrednih subvencija preusmjeriti u osnivanje i funkcioniranje privatnih sveu\u010dili\u0161ta\/fakulteta, koji na ra\u010dun potpla\u0107ene radne snage i u\u010denja na daljinu \u0161ire svoje polje djelovanja na tro\u0161kovno nezahtjevna podru\u010dja poput dru\u0161tvenih znanosti, prava i menad\u017ementa, donedavno u domeni javnih fakulteta.<\/p>\n

Kraj javnog sveu\u010dili\u0161ta?<\/strong><\/p>\n

Pored sistemske eksploatacije javnog prora\u010duna i odvajanja i tako reduciranih sredstava namijenjenih visokom obrazovanju na ra\u010dune privatnih fakulteta, javna sveu\u010dili\u0161ta izlo\u017eena su i dodatnom rezanju i namjernom, sistemskom smanjivanju i onako \u0161krto dodijeljenih sredstava. Do sada se to odra\u017eavalo u postupnom, prividno minimalnom rezanju sredstava u visini od oko 2% godi\u0161nje, zbog \u010dega su sveu\u010dili\u0161ta bila prisiljena oduzeta javna sredstva nadoknaditi tihom fleksibilizacijom radne snage, pove\u0107anjem obaveznih prekovremenih sati i broja studenata po profesoru (\u0161to ote\u017eava predavanja u grupama), kao i uvo\u0111enjem prvih dodatnih komercijalnih programa, kod kojih se od samog po\u010detka isti\u010de mogu\u0107nost pla\u0107anja uz rad ili provo\u0111enje te\u010dajeva za nestudentsku populaciju. Novi prijedlog zakona ne legalizira samo preraspodjelu skromnog javnog prora\u010duna za visoko obrazovanje u korist privatnih subjekata, ve\u0107 i samu situaciju umjetne krize na podru\u010dju financiranja javnog visokog obrazovanja. Pritom kao \u201clijek\u201d za uskra\u0107eno financiranje iz javnog prora\u010duna sveu\u010dili\u0161tima zakon propisuje uvo\u0111enje \u0161kolarina i sklapanje tzv. javno-privatnih partnerstava s kapitalom, posebno u obliku spin-off<\/em> poduze\u0107a.<\/p>\n

Uvo\u0111enje \u0161kolarina je dolijevanje vode na mlin privatnom bankarskom sektoru, budu\u0107i da se time stvara novo financijsko tr\u017ei\u0161te zelena\u0161kog kreditiranja i istovremenog \u0161pekuliranja kreditnim dugovima. Radi se i o strukturnoj potpori privatnim profitnim fakultetima. Naime, da bi privatni fakulteti uop\u0107e mogli privu\u0107i studentsku populaciju i tako ostvariti profite od \u0161kolarina, potrebno je da i javna sveu\u010dili\u0161ta budu prikriveno privatizirana i podstandardizirana 4<\/a><\/sup>. U suprotnom bi ve\u0107ina studentske populacije upisivala javne fakultete, pogotovo ukoliko javni fakulteti \u0161kolarine ne bi napla\u0107ivali. Posljednji nacrt zakona fakultetima dozvoljava otvaranje dodatnih 28% studentskih mjesta na redovnom studiju ali uz pla\u0107anje i uz uvjet da prethodno popune kvotu redovno upisanih studenata bez pla\u0107anja. Kad se tom broju pridoda i pove\u0107anje od 12% mjesta na novouvedenim \u201cpart-time<\/em>\u201d, odnosno izvanrednim studijima, dobije se broj od 40% dodatnih mjesta za pla\u0107eni studij. Zakon pritom provodi izrazitu klasnu segregaciju, budu\u0107i da propisuje napla\u0107ivanje \u0161kolarina onom dijelu populacije koji se zbog \u201clo\u0161ih\u201d \u0161kolskih rezultata nije mogao upisati na redovno raspisana mjesta. Obi\u010dno se radi o studentima koji nisu imali mogu\u0107nost dodatnog financiranja izvan\u0161kolskih aktivnosti i instrukcija, ili su zbog slabog financijskog zale\u0111a bili prisiljeni raditi tokom \u0161kolskih praznika te si stoga nisu mogli priu\u0161titi temeljitije u\u010denje. Potrebno je dodatno naglasiti da se ovdje tako\u0111er radi i o ograni\u010davanju dostupnosti studija, kao i o njegovoj podstandardizaciji: ako profesorske pla\u0107e ovise o prelasku studentica i studenata u vi\u0161u godinu (tj. ako se njihove pla\u0107e financiraju \u0161kolarinama), to automatski dovodi do sni\u017eavanja standarda studiranja, tj. pristajanje na kra\u0107e jednosemestralne kolegije, povr\u0161ne metode predavanja i sni\u017eavanje kriterija, \u0161to je proces zapo\u010det jo\u0161 uvo\u0111enjem regresivne bolonjske reforme.<\/p>\n

Znanost u slu\u017ebi kapitala<\/strong><\/p>\n

Zakon sveu\u010dili\u0161tu stvara sistemsku prisilu da prora\u010dunske rupe krpa i sklapanjem javno-privatnih partnerstava i osnivanjem spin-off<\/em> poduze\u0107a, \u0161to sveu\u010dili\u0161ta stavlja u podre\u0111eni polo\u017eaj u odnosu na korporativni kapital koji mo\u017ee odlu\u010diti da \u0107e ulagati samo u one obrazovne djelatnosti koje su tr\u017ei\u0161no isplative, dok javna sveu\u010dili\u0161ta imaju funkciju razvijati one obrazovne djelatnosti koje mo\u017eda i nisu tr\u017ei\u0161no isplative, ali su dru\u0161tvu nu\u017eno potrebne. Posljedica svega opisanoga je su\u017eavanje znanstvenog polja, dubine i dalekose\u017enosti istra\u017eivanja, koja postaju izrazito kratkoro\u010dnog i komercijalnog dometa, a sadr\u017eaj istra\u017eivanja ostaje kriti\u010dki nepreispitan. Do sada su sveu\u010dili\u0161ta sredstva iz javnog prora\u010duna dobivala u obliku jedinstvenog iznosa (lump-sum<\/em>) kojeg su zatim sama dijelila izme\u0111u fakulteta. Novi zakon financiranje u startu dijeli na tri stupa, pri \u010demu je tek odre\u0111eni dio namijenjen pedago\u0161koj djelatnosti, koju je stoga potrebno u ve\u0107oj mjeri poduprijeti naplatom \u0161kolarina, dok se poprili\u010dno velik ostatak sredstava preusmjerava u istra\u017eivanja. No pod jasnim uvjetima: dodjela klju\u010dnih sredstava za istra\u017eivanje iz javnog prora\u010duna ovisi o visini prethodno na tr\u017ei\u0161tu osiguranih privatnih donacija. \u0160to je vi\u0161i iznos privatne donacije, ve\u0107a je i mogu\u0107nost financiranja iz javnog prora\u010duna, pri \u010demu sveu\u010dili\u0161te mora\u00a0sva prava na intelektualno vlasni\u0161tvo prepustiti privatnim donatorima (posredstvom samo za tu svrhu osnovanog spin-off<\/em> poduze\u0107a), iako su ta intelektualna vlasni\u0161tva nastala javno financiranim istra\u017eivanjem, a u zamjenu za to privatnici fakultetima daju minimalnu naknadu, pritom ostaje \u010dini se neva\u017eno kako su privatnici u istra\u017eivanja realno ulo\u017eili tek mali dio potrebnih sredstava.<\/p>\n

Zakon, dakle, od sveu\u010dili\u0161ta zahtijeva da obave temeljna istra\u017eivanja, koja su za pojedina\u010dna poduze\u0107a preskupa, a da zatim rezultate tih istra\u017eivanja, jo\u0161 uvijek ve\u0107inom financiranih iz javnog prora\u010duna, patentiraju te vlasni\u0161tvo nad njima predaju na kori\u0161tenje privatnom sektoru. Ovaj svje\u017ee legalizirani sustav funkcionira izri\u010dito u korist privatnih poduze\u0107a, s obzirom da nakon prebacivanja zahtjevnijih i skupljih istra\u017eivanja na sveu\u010dili\u0161ta, poduze\u0107a vi\u0161e nemaju potrebu financirati vlastitu sve skuplju istra\u017eiva\u010dku infrastrukturu, niti skupu visoko kvalificiranu radnu snagu. Nju \u0107e osigurati sveu\u010dili\u0161te u obliku neprestano izmjenjive, besplatne studentske radne snage te pedago\u0161ko-istra\u017eiva\u010dkog kadra, koji se vi\u0161e i ne\u0107e pla\u0107ati toliko iz javnog prora\u010duna, koliko \u0107e biti subvencioniran upravo iz studentskih \u0161kolarina pod izlikom rastere\u0107enja prora\u010duna, koje omogu\u0107uje \u0161irenje privatnog kapitala. Prosvjed protiv \u0161kolarina je zato prosvjed protiv sistema legaliziranog kru\u017enog toka (samo)eksploatacije.<\/p>\n

Sa slovenskog preveo: Goran Mati\u0107<\/p>\n

  1. Spin-off<\/em> poduze\u0107a su oblici javno-privatnih partnerstva koja djeluju pri sveu\u010dili\u0161tima. Tako\u0111er mogu imati i oblik akademskih razvojnih poduze\u0107a. Ona funkcioniraju tako \u0161to isisavaju javna sredstva dodijeljena sveu\u010dili\u0161tima, bilo putem patentiranja proizvoda dobivenih kori\u0161tenjem resursa sveu\u010dili\u0161t\u00e2, ili rezultata istra\u017eivanja pa \u010dak i samih istra\u017eiva\u010dkih postupaka koji se u potpunosti prepu\u0161taju u vlasni\u0161tvo privatnicima u \u201czamjenu\u201d za njihove minimalne donacije. Privatna poduze\u0107a na taj na\u010din sebi osiguravaju pristup javnom sufinanciranju, besplatnoj radnoj snazi i sveu\u010dili\u0161noj infrastrukturi. Vi\u0161e o tome mogu\u0107e je prona\u0107i u tekstu Privatizacija in korporativizacija javne univerze<\/a> [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Europska je komisija nedavno pokrenula postupak protiv Slovenije zbog zakona o visokom \u0161kolstvu jer smatra da se slovenski zakoni o visokom \u0161kolstvu protive tr\u017ei\u0161nim na\u010delima. To je bio jedan od povoda ustanku studenata i profesora 16. travnja koji smatraju da \u0107e neoliberalni pritisak kojeg Komisija poku\u0161ava nametnuti biti presedan koji slovensko visoko \u0161kolstvo potpuno podre\u0111uje tr\u017ei\u0161tu \u0161to \u0107e u kona\u010dnici dovesti do erozije kvalitete obrazovanja. Studenti i profesori tako\u0111er upozoravaju da \u0107e podre\u0111ivanje obrazovanja tr\u017ei\u0161tu dokraj\u010diti socijalnu dr\u017eavu i potpuno erodirati dru\u0161tvenu jednakost. Da je tome doista tako, vidimo na potpuno opre\u010dnim primjerima obrazovnih sustava Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u kojima je podre\u0111ivanje obrazovanja tr\u017ei\u0161tu dovelo do toga da se ukidaju ne samo fakulteti i srednje \u0161kole koje ne zadovoljavaju tr\u017ei\u0161na na\u010dela, nego \u010dak i osnovne \u0161kole te da se osniva veliki broj tzv. for-profit<\/em> fakulteta koji obrazuju kadar koji je potom potpuno nezapo\u0161ljiv jer se njihove diplome ne nigdje priznaju. Suprotan primjer je finski obrazovni sustav<\/a> u kojem je apsolutno sve vezano za obrazovanje na svim razinama \u201cod vrti\u0107a do doktorata\u201d javno financirano zbog \u010dega ve\u0107 godinama, u relevantnim istra\u017eivanjima obrazovanosti poput PISA, Finska zauzima prvo mjesto, pri \u010demu se polarizacija na toj ljestvici sve vi\u0161e dijeli na one zemlje koje provode komercijalizaciju obrazovanja i \u010diji u\u010denici iz godine u godinu posti\u017eu sve lo\u0161ije rezultate, te na zemlje koje implementiraju finski obrazovni model potpuno javno financiranog obrazovanja, a \u010diji u\u010denici pak iz godine u godinu na PISA istra\u017eivanjima kotiraju sve bolje i bolje [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Revoz je jedina slovenska tvornica automobila, u vlasni\u0161tvu grupe Renault. Ova je tvornica me\u0111u najve\u0107im slovenskim izvoznicima sa stabilnih 8% tr\u017ei\u0161nog udjela. Revoz se nalazi u vrhu slovenskih firmi po ostvarenim prihodima.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. smanjenog standarda ili kvalitete[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    U Ljubljani je 16. aprila 2014. studentska organizacija Iskra, uz potporu sindikat\u00e2 visokog \u0161kolstva, organizirala prosvjed protiv novog zakona…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":1207,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[116],"class_list":["post-1187","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1187","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1187"}],"version-history":[{"count":34,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1187\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36882,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1187\/revisions\/36882"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1187"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1187"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1187"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=1187"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=1187"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=1187"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=1187"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}